Izvorni kôd stranice Mladen I Šubić

'''Mladen I Šubić Bribirski''' je bio jedan od najistaknutijih članova [[Bribirski (Šubići)|bribirske]] plemićke loze iz sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće. Bio je sin [[Stjepko II Šubić Bribirsk|Stjepka II Šubića Bribirskog]] i mlađi brat moćnog hrvatskog bana [[Pavao I Bribirski (Šubić)|Pavla I Šubića Bribirskog]].

Historičari smatraju da je 1298. hrvatski ban Pavao, ne zna se da li milom ili silom, postao gospodar i u Bosni. Ovakav zaključak stvoren je na osnovu podataka jedne povelje od 7. aprila 1299. U njoj napuljski kralj Karlo II potvrđuje bosanskom knez [[Hrvatin Stjepanić|Hrvatinu Stjepaniću]]″ i njegovu rodu dolnje kraje bosanske za sva vremena″. Tako je Pavao došao do Bosne i [[Donji kraji|Donjih krajeva]]. Ali, Bosnu nije zadržao za sebe, nego ju je dao na upravu bratu Mladenu I, kojemu također podieli naslov bana bosanskoga«.
 
Hrvatin je jedini bosanski velikaš koji je priznao Pavla, pa se s pravom sumnja da su Bribirci već tada imali pod svojom vlašću neki znatniji dio bosanske teritorije osim Donjih krajeva, gde je vrhovnu vlast priznao lokalni vlastelin knez Hrvatin Stjepanić.

Odnos Bribiraca i Hrvatinića jednak je odnosu ″između seniorske i vazalne porodice″, a tri međusobna ugovora znače ″postepeno proširivanje jemstva Hrvatinićima″. Nema izvornih podataka da su Bribirci ″skupo plaćali za priznavanje svoje vlasti u Bosni« i ostaloj bosanskoj vlasteli″, osim Hrvatinićima.

Pavao s čitavom obitelji u početku 1301. g.upriličio je sastanak u Skradinu sa knezom Hrvatinom. da bi od svoje strane nagradili »plemenitog muža Hrvatina, pokojnog Stjepana kneza Donjih krajeva Bosne«. Sačuvana je Pavlova »zavjernica« u kojoj naziva se »banus Croatorum pa se ne može zaključiti da ima vlast u Bosnom.,

U martu 1304. g.u Splitu dolazi do drugoga sastanka izmeu Bribiraca (Pavao, banus Croatorum i Mladin, banus bosnensis)i Hrvatina. Međutim, ni taj novi ugovor između Bribiraca i Hrvoja nije svjedočanstvo da je Mladin I zaista uspio potisnuti [[Stjepan I Kotromanić|Stjepana I]] s banstva, iako su sukobi na Drini svršili u njegovu korist. U prilog takvoj pretpostavci mogla bi govoriti i činjenica da je iste 1304. godine Mladin I ubijen u Bosni u sukobu sa patarenima.

Šubići se sastaju 21. februara 1305. godine ponovno u crkvi sv. Marije u Skradinu da bi se iznova, u novom dogovoru, zakleli knezu Hrvatinu.<ref>{{Cite web |url=http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/finish/16-knjige/242-nada-klaic-srednjovjekovna-bosna |title=Nada Klaić |access-date=15. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170918014805/http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/finish/16-knjige/242-nada-klaic-srednjovjekovna-bosna |archive-date=18. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref>

Naslijedio ga je nećak [[Mladen II Šubić]], najstariji sin Pavla I.

== Literatura ==
* Sima Ćirković, SKZ, Beograd 1964 -Istorija srednjovekovne bosanske države, 
* Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne
* Nada Klaić, Zagreb : Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatinići]]
* [[Bribirski (Šubići)]]
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Ban Bosne]]
|godine=[[1299]]-[[1304]]
|prethodnik=[[Stjepan I Kotromanić]]
|nasljednik=[[Mladen II Šubić]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}

{{Bosanski vladari i velikaši}}

{{DEFAULTSORT:Šubić, Mladen I}}
[[Kategorija:Šubići|Mladen I]]
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Bosanski banovi]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]