Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Neuhranjenost"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m {{spajanje|Pothranjenost}}
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija bolest
{{spajanje|Pothranjenost}}
| ime = Neuhranjenost<br>(''Malnutricija'')
{{Nedostaju izvori}}
|slika= Orange ribbon.svg
[[Datoteka:Starved girl.jpg|mini|desno|180p|Neuhranjeno dijete u Nigeriji.]]
| latinski =
'''Neuhranjenost''' je stanje koje nastaje kao posljedica nedovoljnog ili neuravnoteženog unosa [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[proteini|proteina]] i drugih nutritivnih materija. Ovo se negativno odražava na [[ćelija|ćelije]] i [[tkivo|tkiva]], kao i na funkcioniranje organizma u cjelini. Može da se javi kao posljedica rigoroznih restriktivnih [[dijeta]] i neizbalansiranog unosa [[hrana|hrane]], a ukoliko se nastavi u dužem vremenskom periodu može da se javi pravo gladovanje i da nastanu razne [[bolest]]i i [[infekcija|infekcije]]. Jedan od poznatijih oblika neuhranjenosti je skorbut, koji nastaje usljed deficita [[vitamin C|vitamina C]].
| Opis slike = Narandžasta traka koja označava pothranjenost i ostale oblike malnutricije
| DiseasesDB =
| ICD10 = {{ICD10|E|40}}-{{ICD10|E|46}}
| ICD9 = 263.9
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus = 000404
| eMedicineSubj = ped
| eMedicineTopic = 1360
| MeshID = D044342}}
'''Neuhranjenost''' ili '''malnutricija''' je stanje koje proizlazi iz [[ishrana|ishrane]] u kojoj nutrijeni ili nisu dovoljno i zastupljeni tako da uzrokuje zdravstvene probleme. To može uključivati [[kalorija|kalorije]], [[protein]]e , [[ugljikohidrat]]e, [[vitamin]]e i [[mineral]]e. Ako nije dovoljna količina hranljivih materija, to se se naziva ''pothranjenost'' ili '''neuhranjenost''', dok se preveliko unošenje hrane zove [[preuhranjenost]].<ref name=Jones2011>{{cite book|title=Essentials of International Health|date=2011|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=9781449667719|page=194|url=https://books.google.com/books?id=lt7TqZPZSlIC&pg=PA194}}</ref><ref>{{cite book|last1=Konje|first1=editor, Mala Arora ; co-editor, Justin C.|title=Recurrent pregnancy loss|date=2007|publisher=Jaypee Bros. Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=9788184480061|edition=2nd}}</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref>


==Simptomi==
Neuhranjenost dovodi do mentalnog zaostajanja, opadanja [[imunitet]]a i usporenog rasta, što ostavlja trajne posljedice na organizam. Stepen uhranjenosti se često procjenjuje na osnovu [[indeks tjelesne mase|indeksa tjelesne mase]], gdje vrijednosti indeksa ispod 18,5 ukazuju na nedovoljnu uhranjenost osobe.
[[Datoteka:Starved girl.jpg|mini|desno|250px|Pothranjena djevojčica iz [[Nigerija|Nigerije]]]]


Termin othranjenost se često koristi, posebno kada se odnosi na olike kada nema dovoljno [[kalorija]], [[protein]]a, ili [[mikronutrijent|mikronutrijanata]]. Ako se pothranjenost javlja tokom [[trudnoća|trudnoće]] ili prije dvije godine, to može dovesti do trajnih problema u fizičkom i psihičkom razvoju. Ekstremna neuhranjenost, poznat kao [[gladovanje]], može imati simptome koji uključuju: malu visinu, tanak trup, vrlo nizak nivo energije i otečene noge i [[trbuh]]. Takvi ljudi su češče podložni [[infekcija]]ma i često im je hladno . Simptomi nedostatka mikronutrijenata zavise od mikronutrijenta koji nedostaje.<ref name=FFL2010>{{cite book|title=Facts for life|date=2010|publisher=United Nations Children's Fund|location=New York|isbn=978-92-806-4466-1|pages=61 and 75|edition=4th|url=http://www.unicef.org/nutrition/files/Facts_for_Life_EN_010810.pdf}}</ref><ref name=Young2012>{{cite book|last1=Young|first1=E.M.|title=Food and development|date=2012|publisher=Routledge|location=Abingdon, Oxon|isbn=9781135999414|pages=36–38|url=https://books.google.com/books?id=XhwKwNzJVjQC&pg=PA36}}</ref>
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Malnutrition}}
Neuhranjenosti je najčešća zbog toga što je na raspolaganju za jelo nema dovoljno visoko kvalitetne hrane. Ovo se često odnosi na visoke cijene hrane i [[siromaštvo]]. Tome može doprinijeti nedostatak [[dojenje|dojenja]], kao i niz infektivnih bolesti kao što su: [[gastroenteritis]], [[upala pluća]], [[malarija]] i [[ospice]], što povećava zahtjeve za nutrijenatima. Postoje dvije glavne vrste neuhranjenosti:
*[[protein-energetska pothranjenost]] i
*nedostatak htane.
Protein-energetska pothranjenost ima dva teških oblika:
*[[marazam]] (nedostatak proteina i kalorija) i
*nedostatak samo proteina. Uobičajeni nedostatak mikronutrijenata uključuju: [[željezo]] , [[jod]] i [[vitamin A]] .U toku trudnoće , zbog povećane potrebe organizma, nedostaci mogu postati češći, posebno u nekim zemljama u razvoju , a preuhranjenost u obliku [[pretilost]]i počinje, u istim zajednicama da predstavlja problem kao i neuhranjenosti. Drugi uzroci pothranjenosti uključuju [[anoreksija|anoreksiju]] i [[barijatrijska operacija|barijatrijsku operaciju]].

==Pregled==
[[File:Kwashiorkor 6180.jpg|thumb|Dijete u [[SAD]] sa znacima pothranjenosti u [[protein]]ima <br>(stanje zvano ''Kwashiorkor'')]]
Napori za poboljšanje [[ishrana|ishrane]] su neki od najefikasnijih oblika pomoći za razvoj. [[Dojenje]] može smanjiti stopu neuhranjenosti i smrtnost djece, pa treba promovirati nastojanja da podrži praksu povećanja stope dojenja. Kod male djece, pružanje hrane (uz majčino [[mlijeko]]), od šest mjeseci do dvije godine starosti, poboljšava razvojne rezultate. Tu je i dobar dokaz podržavanja dopune velikog broja mikronutrijenata ženama za vrijeme trudnoće i među mladom djecom u zemljama u razvoju. Da bi se obezbijedila i dostavila hrana ljudima kojima je to najpotrebnije, razne vlade i fodacije prilažu novac tako da ljudi mogu kupiti hranu u lokalnim tržištima. Jednostavno hranjenje učenika u školi nije dovoljno. Za upravljanje teške pothranjenosti u domovima osoba, uz korištenje terapeutske hrane potrebno je mnogo vremena, što onima koji imaju ozbiljnu pothranjenost komplicira i druge zdravstvene probleme. Zato se preporučuje se liječenje u bolničkim uvjetima. To često uključuje upravljanje niskim količinama šećera u krvi i tjelesnom temperaturom , obraćajući pažnju na dehidraciju i postepeno hranjenje. Rutinski tretmani [[antibiotik|antibiotici ma]]se obično preporučuje zbog visokog rizika od infekcije. Dugoročne mjere uključuju: poboljšanje poljoprivredne prakse, smanjenje siromaštva , poboljšanje sanitarnih uvjeta i osnaživanje žena.
U [[2015]]. godini bilo je 793.000.000 neuhranjenih ljudi u svijetu, što je 13% od ukupnog broja stanovnika. To je smanjenje od oko216 milijuna ljudi od [[1990]]. godine, kada bilo 23% neuhranjenih. U 2012. je procijenjeno da je još milijarda ljudi imala nedostatak vitamina i minerala, a u [[2013]], zbog protein-energijske pothranjenosti je, prema procjenama, bilo 469.000 smrtnih slučajeva manje za 510.000 smrtnih slučajeva u [[1990]]. Ostali nutritivn nedostaci, koje uključuju nedostatak joda i željeza (uz anemije), doveli su do još 84.000 smrtnih slučajeva. U [[2010]]., pothranjenost je uzrok 1,4% svih [[ invalidnost]]i prilagođenih životnim godinama . Smatra se da oko trećina smrtnih slučajeva kod djece dolazi zbog pothranjenosti , iako se smrt rijetko označava kao takvia. U [[2010]]. godini, procijenjeno je da su ti nedostaci doprinijeli u oko 1,5 miliona smrtnih slučajeva žena i djece, iako neki procjenjuju broj može biti veći od 3 milijuna. Procjenjuje se da je u [[2013]], dodatnih 165 miliona, zbog neuhranjenosti doživjelo zaostajanje u rastu i razvoju. Pothranjenost je češća u zemljama u razvoju . Neke grupe imaju veće stope pothranjenosti, uključujući žene, a posebno tokom trudnoće ili dojenja djece ispod pet godina starosti i starije osobe. U starijih osoba , pothranjenost postaje češće zbog fizičkih, psihičkih i socijalnih faktora.

==Također pogledajte==
*[[Hrana]]
*[[Ishrana]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons|Malnutrition}}
{{commons|Nutrition}}
{{commons|Nutritient}}
* http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1785878/
* http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1785878/
* http://whqlibdoc.who.int/bulletin/1980/Vol58-No5/bulletin_1980_58(5)_773-777.pdf
* http://whqlibdoc.who.int/bulletin/1980/Vol58-No5/bulletin_1980_58(5)_773-777.pdf
Red 15: Red 52:


{{Bolesti siromašnih}}
{{Bolesti siromašnih}}
[[Kategorija:Ishrana]]

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]

Verzija na dan 9 mart 2016 u 14:57

Neuhranjenost
(Malnutricija)
Narandžasta traka koja označava pothranjenost i ostale oblike malnutricije
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10E40-E46
ICD-9263.9
MedlinePlus000404
eMedicineped/1360
MeSHD044342

Neuhranjenost ili malnutricija je stanje koje proizlazi iz ishrane u kojoj nutrijeni ili nisu dovoljno i zastupljeni tako da uzrokuje zdravstvene probleme. To može uključivati kalorije, proteine , ugljikohidrate, vitamine i minerale. Ako nije dovoljna količina hranljivih materija, to se se naziva pothranjenost ili neuhranjenost, dok se preveliko unošenje hrane zove preuhranjenost.[1][2][3][4][5][6]

Simptomi

Pothranjena djevojčica iz Nigerije

Termin othranjenost se često koristi, posebno kada se odnosi na olike kada nema dovoljno kalorija, proteina, ili mikronutrijanata. Ako se pothranjenost javlja tokom trudnoće ili prije dvije godine, to može dovesti do trajnih problema u fizičkom i psihičkom razvoju. Ekstremna neuhranjenost, poznat kao gladovanje, može imati simptome koji uključuju: malu visinu, tanak trup, vrlo nizak nivo energije i otečene noge i trbuh. Takvi ljudi su češče podložni infekcijama i često im je hladno . Simptomi nedostatka mikronutrijenata zavise od mikronutrijenta koji nedostaje.[7][8]

Neuhranjenosti je najčešća zbog toga što je na raspolaganju za jelo nema dovoljno visoko kvalitetne hrane. Ovo se često odnosi na visoke cijene hrane i siromaštvo. Tome može doprinijeti nedostatak dojenja, kao i niz infektivnih bolesti kao što su: gastroenteritis, upala pluća, malarija i ospice, što povećava zahtjeve za nutrijenatima. Postoje dvije glavne vrste neuhranjenosti:

Protein-energetska pothranjenost ima dva teških oblika:

  • marazam (nedostatak proteina i kalorija) i
  • nedostatak samo proteina. Uobičajeni nedostatak mikronutrijenata uključuju: željezo , jod i vitamin A .U toku trudnoće , zbog povećane potrebe organizma, nedostaci mogu postati češći, posebno u nekim zemljama u razvoju , a preuhranjenost u obliku pretilosti počinje, u istim zajednicama da predstavlja problem kao i neuhranjenosti. Drugi uzroci pothranjenosti uključuju anoreksiju i barijatrijsku operaciju.

Pregled

Dijete u SAD sa znacima pothranjenosti u proteinima
(stanje zvano Kwashiorkor)

Napori za poboljšanje ishrane su neki od najefikasnijih oblika pomoći za razvoj. Dojenje može smanjiti stopu neuhranjenosti i smrtnost djece, pa treba promovirati nastojanja da podrži praksu povećanja stope dojenja. Kod male djece, pružanje hrane (uz majčino mlijeko), od šest mjeseci do dvije godine starosti, poboljšava razvojne rezultate. Tu je i dobar dokaz podržavanja dopune velikog broja mikronutrijenata ženama za vrijeme trudnoće i među mladom djecom u zemljama u razvoju. Da bi se obezbijedila i dostavila hrana ljudima kojima je to najpotrebnije, razne vlade i fodacije prilažu novac tako da ljudi mogu kupiti hranu u lokalnim tržištima. Jednostavno hranjenje učenika u školi nije dovoljno. Za upravljanje teške pothranjenosti u domovima osoba, uz korištenje terapeutske hrane potrebno je mnogo vremena, što onima koji imaju ozbiljnu pothranjenost komplicira i druge zdravstvene probleme. Zato se preporučuje se liječenje u bolničkim uvjetima. To često uključuje upravljanje niskim količinama šećera u krvi i tjelesnom temperaturom , obraćajući pažnju na dehidraciju i postepeno hranjenje. Rutinski tretmani antibiotici mase obično preporučuje zbog visokog rizika od infekcije. Dugoročne mjere uključuju: poboljšanje poljoprivredne prakse, smanjenje siromaštva , poboljšanje sanitarnih uvjeta i osnaživanje žena.

U 2015. godini bilo je 793.000.000 neuhranjenih ljudi u svijetu, što je 13% od ukupnog broja stanovnika. To je smanjenje od oko216 milijuna ljudi od 1990. godine, kada bilo 23% neuhranjenih. U 2012. je procijenjeno da je još milijarda ljudi imala nedostatak vitamina i minerala, a u 2013, zbog protein-energijske pothranjenosti je, prema procjenama, bilo 469.000 smrtnih slučajeva manje za 510.000 smrtnih slučajeva u 1990. Ostali nutritivn nedostaci, koje uključuju nedostatak joda i željeza (uz anemije), doveli su do još 84.000 smrtnih slučajeva. U 2010., pothranjenost je uzrok 1,4% svih invalidnosti prilagođenih životnim godinama . Smatra se da oko trećina smrtnih slučajeva kod djece dolazi zbog pothranjenosti , iako se smrt rijetko označava kao takvia. U 2010. godini, procijenjeno je da su ti nedostaci doprinijeli u oko 1,5 miliona smrtnih slučajeva žena i djece, iako neki procjenjuju broj može biti veći od 3 milijuna. Procjenjuje se da je u 2013, dodatnih 165 miliona, zbog neuhranjenosti doživjelo zaostajanje u rastu i razvoju. Pothranjenost je češća u zemljama u razvoju . Neke grupe imaju veće stope pothranjenosti, uključujući žene, a posebno tokom trudnoće ili dojenja djece ispod pet godina starosti i starije osobe. U starijih osoba , pothranjenost postaje češće zbog fizičkih, psihičkih i socijalnih faktora.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Essentials of International Health. Jones & Bartlett Publishers. 2011. str. 194. ISBN 9781449667719.
  2. ^ Konje, editor, Mala Arora ; co-editor, Justin C. (2007). Recurrent pregnancy loss (2nd izd.). New Delhi: Jaypee Bros. Medical Publishers. ISBN 9788184480061.CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
  3. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  7. ^ Facts for life (PDF) (4th izd.). New York: United Nations Children's Fund. 2010. str. 61 and 75. ISBN 978-92-806-4466-1.
  8. ^ Young, E.M. (2012). Food and development. Abingdon, Oxon: Routledge. str. 36–38. ISBN 9781135999414.

Vanjski linkovi