Vidi kôd stranice Critical Pedagogy Primer

{{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir knjiga|
|naziv=Priručnik kritičke pedagogije|autor=[[Joe L. Kincheloe]]|jezik=Engleski|izdavač=[[Peter Lang (publisher)|Peter Lang]]|datum_izdanja=2008.|teme=[[Pedagogija]]|opis_slike=Naslovnica knjige|broj_stranica=182}}'''''Critical Pedagogy Primer''''' (»Početnica kritičke pedagogije«) knjiga je [[Joe L. Kincheloe|Joea L. Kincheloea]] u izdanju [[Peter Lang|Petera Langa]]. Kao i ostali „priručnici” koje je objavio Peter Lang, riječ je o uvodnom tekstu na temu [[Kritička pedagogija|kritičke pedagogije]] namijenjenom široj publici uz korištenje pristupačnijeg jezika.{{sfn|Kincheloe|2008.}}<ref>{{Citiranje novina |title=Peter Lang Primer |url=https://www.peterlang.com/view/serial/PLP |access-date=2016-11-17}}</ref> Knjiga ima široke margine prikladne za bilješke čitatelja, a mnogi pojmovi i njihove definicije uključeni su u te margine radi pristupačnosti.

Kincheloe ne samo da uvodi temu kritičke pedagogije, već se trudi i vizualizirati budućnost kritičke pedagogije kroz svoj pojam „evoluirajuće kritičnosti” i neprestano mijenjajuće polje [[Kritička teorija|kritičke teorije]].

== Sažetak ==
Rad je podijeljen u pet poglavlja, uključujući i uvod. Uvod služi objašnjavanju uloge [[Kritička pedagogija|kritičke pedagogije]] u demokratskom društvu, inzistirajući na tome da se „pitanja demokracije i pravde ne mogu odvojiti od najtemeljnijih značajki poučavanja i učenja”.{{sfn|Kincheloe|2008.|p=5}} Drugo poglavlje govori o temeljima kritičke pedagogije. Treće poglavlje objašnjava ulogu i provedbu [[Obrazovna filozofija|obrazovne filozofije]] u školama. Četvrto poglavlje objašnjava ulogu kritičke pedagogije u istraživanju, a peto poglavlje objašnjava kritičku pedagogiju i [[Spoznaja|spoznaju]].

Središnje karakteristike kritičke pedagogije nude se uz priznanje da njegov „pogled” odražava vlastite pristranosti. Njegov stav jest da je kritička pedagogija utemeljena na široj obrazovnoj viziji pravde i jednakosti koja edukatorima daje odgovornost da pomognu učenicima da „identificiraju podmukle sile koje potkopavaju” njihov uspjeh, što ovu filozofiju čini inherentno političkom.{{Navod|Kritička pedagogija neće tolerirati ove mehanizme društvene i obrazovne stratifikacije koji tako jako štete društveno, jezično i ekonomski marginaliziranim učenicima... Uspjeh u školi može doći samo odbacivanjem njihovog etničkog i/ili klasnog porijekla.{{ni}}}}Kincheloe objašnjava da je kritička pedagogija posvećena ublažavanju ljudske patnje, te kritizira [[Neoliberalizam|neoliberalnu]] politiku i „tržišno vođene, globalizirane ekonomske sustave koje svijetu nameću Sjedinjene Američke Države i ostale [[Razvijene zemlje|industrijalizirane nacije]] putem [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (WTO) i [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] (MMF)", jer vjeruje da su ti sustavi pogoršali svjetsko [[siromaštvo]]. Kritička pedagogija u školama, kao produžetak, predložena je kako bi se osiguralo da škole ne nanose štetu svojim učenicima okrivljujući učenike za vlastite neuspjehe ili ne poštujući znanje koje učenici svakodnevno donose sa sobom u učionicu. Učenički bijes i razočaranje školskim sustavom smatra logičnim odgovorom na sustav koji je prema njima neprijateljski nastrojen. Kao jedan od primjera tog neprijateljstva navodi praćenje.{{Navod|Zatražiti od takvih učenika da počnu ispočetka, da ponovno uče umjetnosti i znanosti uzimajući u obzir ova politička pitanja, svako je ambiciozan zadatak. Ipak, to je upravo ono što kritička pedagogija radi.{{ni}}}}Kincheloe objašnjava da se kritička pedagogija „ostvaruje kroz upotrebu 'generativnih tema' za čitanje riječi i svijeta te procesa postavljanja problema.” Crpeći od brazilskog pedagoga i filozofa [[Paulo Freire|Paula Freirea]], Kincheloe identificira [[Kurikul|nastavni plan i program]] koji postavlja učenike kao istraživače, a učionice i učitelje kao postavljače problema. Obrazovanje postaje usmjereno na učenika, identificirajući ono što je kritično za njihovu dobrobit u smislu pitanja vrijednih evaluacije. Učitelji tada moraju postati istraživači svojih učenika kako bi pomogli u formuliranju problema s kojima se njihovi učenici suočavaju u kontekstu u kojem se oni mogu riješiti. Učitelj se ne odriče odgovornosti za svoju učionicu, ali mora ostati u poziciji autoriteta kao netko tko upravlja svojim predmetom. Prema Kincheloeu, ovo je često pogrešno tumačenje kritike [[Bankarski model obrazovanja|bankarskog modela obrazovanja]] istaknutog u Freireovoj ''[[Pedagogija obespravljenih|Pedagogiji potlačenih]]''. Freire je kratko prije smrti rekao Kincheloeu da „učitelji često daju učenicima znanje na koje učenici zatim reagiraju, odbacuju ga, reinterpretiraju, analiziraju i provode u djelo.”

Kincheloe također kritizira [[pozitivizam]] i navodi da je kritika pozitivizma ključna za kritičku pedagogiju (ali i [[Kritička teorija|kritičku teoriju]] općenito). Cilj filozofije je smanjiti nagon za redukcijom u pogledu složenosti učenika, jer „svako ljudsko iskustvo obilježeno je nesigurnostima”. Ta je ideja također povezana s idejom znanosti kao sile koja regulira, a kritička pedagogija zahtijeva „proučavanje znanosti u kulturnim i povijesnim kontekstima, postavljajući pitanja u koje svrhe je stavljena i čijim interesima služi", zbog zabrinutosti da dominantna stajališta mogu i hoće biti normalizirana. Jedan od ciljeva kritičke pedagogije je demontirati prisvajanje onoga što bi trebala biti demokratska okupljanja.

Ovaj otpor dominantnim silama, koji ima svoje korijene u [[Marksizam|marksizmu]], opet je dio cilja kritičke pedagogije da ublaži patnju. Kincheloe objašnjava kako korijeni kritičke pedagogije također dolaze iz [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]] kritičke teorije. Ona nadilazi marksističku ideologiju, koja ne priznaje da u 21. stoljeću postoji mnogo više oblika moći od [[kapital]]a.

== Izvori ==
{{Izvori}}

=== Literatura ===
*{{Citiranje knjige |last=Kincheloe |first=Joe L. |title=Critical Pedagogy Primer |publisher=Peter Lang |year=2008 |isbn=978-1-4331-0182-3 |location=New York}}
[[Kategorija:Pedagogija]]