Vidi kôd stranice Hebei

{{Infookvir kineske pokrajine
|ime = Hebei
|izvorno ime = 河北
|pinyin = ''Héběi''
|ime_genitiv = Hebeija
|slika = Hebei_in_China_(%2Ball_claims_hatched).svg
|vrsta uprave = [[Pokrajine Kine|Pokrajina]]
|sjedište = [[Shijiazhuang]]
|najveći grad = Shijiazhuang
|partijski sekretar = [[Zhou Benshun]]
|guverner = [[Zhang Qingwei]] 
|površina = 187.700
|površ_br = 12
|stanovnika = 71.854.202
|god_popisa = 2010.
|stan_br= 6
|gust_naseljen = 372
|gust_br = 11
|službeni jezici i dijalekti = [[mandarinski kineski]], [[jinyu kineski]] i [[Kineski jezik|standardizirani kineski]]
|HDI = 0,810
|HDI_godina = 2008.
|HDI_rang = 10.
|narodi = [[Han Kinezi]] (96%)<br>[[Mandžurci]] (3%)<br>[[Huej]] (0,8%)<br>[[Mongoli]] (0,3%)
|broj prefektura = 12
|broj županija = 172
|broj gradova = 2.207
|ISO = CN-13
|web stranica = [http://www.hebei.gov.cn/ www.hebei.gov.cn/]
|slika2 = Hebei.JPG
}}
'''Hebei''' ([[kineski|kin]]. 河北, ''Hebei'') je [[Politička podjela Kine|kineska pokrajina]] u sjeveroistočnom dijelu [[Kina|Kine]]. [[Površina]] pokrajine je 187.700 četvornih kilometara, gdje je [[2009.]] živjelo preko 70 milijuna [[ljudi]]. Glavni i ujedno najveći grad pokrajine je [[Shijiazhuang]]. 
[[Datoteka:Saihanba5.jpg|mini|lijevo|[[Nacionalni park Saihanba]] na sjeveru [[Chengde]]a]]
[[Datoteka:LangYaShan5.jpg|mini|lijevo|Planina Langy („Planina vučjeg zuba”) na gorju [[Taihang]]]]
==Naziv==

Ime joj potječe od izraza ''hebei'', što znači „sjeverno od rijeke”, pri tom misleći na njen položaj u odnosu na [[Žuta rijeka|Žutu rijeku]].<ref name="brit">{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/271475/Hebei
   |title      = ''Hebei''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 11. srpnja 2013.}}</ref>. Tijekom dinastije Han, južni dio pokrajine Hebei je bio pokrajina (''zhou'') '''Ji''' (冀, ''Jì''), što se i danas koristi kao skraćenica za Hebei. Alternativno ime za pokrajinu je '''Yānzhào''' (燕趙), što je složenica od naziva drevnih kineskih država [[Yan (država)|Yan]] i [[Chao (država)|Zhao]] koje su na ovom području postojale prije ujedinjenja [[Kinesko Carstvo|Kineskog carstva]].

==Zemljopis==
[[Datoteka:Xumipagodazhengding.jpg|mini|lijevo|Pagoda Xumi u [[Zhengding]]u iz 636. ([[Dinastija Tang]])]]
Hebei u potpunosti okružuje područja oko [[Tianjin]]a i [[Peking]]a. Graniči s pokrajinama [[Liaoning]] na sjeveroistoku, [[Shanxi]] na zapadu, [[Henan]]om i [[Shandong]]om na jugu i jugoistoku, te s [[Unutarnja Mongolija|autonomnom pokrajinom Unutarnjom Mongolijom]] na sjeveroistoku. [[Bohajski zaljev]] [[Žuto more|Žutog mora]] joj je na istoku, a mali dio pokrajine je [[enklava]] odvojena od ostatka pokrajine, između područja oko Pekinga i Tianjina<ref name="brit"/>.

Veći gradovi su: [[Shijiazhuang]], [[Baoding]], [[Tangshan]], [[Qinhuangdao]], [[Handan]] i [[Zhangjiakou]]. [[Glavni grad]] pokrajine je od [[1968.]] god. Shijiazhuang udaljen 280&nbsp;km jugozapadno od [[Peking]]a. Sve do [[1958.]] god. to je bio [[Baoding]], pa je onda jedno kratko vrijeme to bio [[Tianjin]], te onda opet Baoding od [[1966.]] do [[1968.]] god.<ref name="brit"/>

Hebei se sastoji od dva gotova jednaka dijela: nizinskog sjevernog dijela [[Sjeveroistočna kineska visoravan|Sjeveroistočne kineske visoravni]] i planinskih gorja duž sjeverne i zapadne granice pokrajine. Njen nizinski dio u velikoj mjeri čine aluvijalnie naslage pet glavnih [[pritoka]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Hai (rijeka)|Hai]]<ref name="brit"/>.

===Klima===

Po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Hebei ima [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s [[monsun]]ima, s hladnim i suhim [[zim]]ama i vrućim i vlažnim [[ljeto|ljetima]]. Prosječne [[siječanj]]ske temperature su između: -16 do -3&nbsp;°C, a od 20 do 27&nbsp;°C u [[srpanj|srpnju]]. Godišnje oborine kreću se od 400 do 800 [[mm]], jako koncentrirane u ljetnim mjesecima.

==Povijest==
[[Datoteka:Putuo Zongcheng Temple.jpg|mini|lijevo|Hram Putuo Zongcheng u [[Chengde]]u ([[Dinastija Qing]])]]
Ravnice Hebeija su bile dom [[pekinški čovjek|pekinškog čovjeka]], podvrste ''[[Homo erectus]]a'' prije oko 450 tisuća godina, a na arheološkom lokalitetu Beifudi pronađeni su neolitski dokazi ljudskog obitovanja iz oko 8.000 pr. Kr.

Tijekom [[Razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]] (722. pr. Kr. - 476. pr. Kr.) Hebeijem je vladala [[Yan (država)|država Yan]] (燕) na sjeveru i [[Jin (država)|država Jin]] (晉) na jugu. U istom razdoblju je nomadski narod [[Dí]] (狄) osvojio
ravnice Hebeija i osnovao [[Zhongshan (država)|državu Zhongshan]] (中山). Tijekom [[Razdoblje zaraćenih država|Razdoblja zaraćenih država]]  (475. pr. Kr. - 221. pr. Kr.) Jin su podijelile kineske države, a najveći dio osvojila je [[Zhao (država)|država Zhao]] (趙).

U [[Kinesko Carstvo|Kineskom Carstvu]] dinastija [[Qin]] i osobito [[Han]] (206. pr. Kr.-220.) ovo područje je bilo podijeljeno u dvije pokrajine (''zhou''), Youzhou (幽州) na sjeveru i Jizhou (冀州 Jì Zhōu) na jugu. Pred kraj dinastije Han, ove pokrajine je osvojio vojskovođa [[Yuan Shao]], da bi ga naposljetku pobijedio južni rival [[Cao Cao]] iz današnjeg [[Henan]]a, nakon [[Bitka kod Guandua|Bitke kod Guandua]] 200. god. Od tada je Hebei dio kraljevstva [[Cao Wei]] (曹魏 Cáo Wèi), jednog od kineska [[tri kraljevstva]] (三国|时代 Sānguó shí dài) nastalih raspadom Carstva.

Nakon invazije nomadskih naroda na koncu [[dinastija Jin|dinastije Jin]] (265.–420.) i kaosa [[šesnaest kraljevstava]], te [[Južne i sjeverne dinastije|južnih i sjevernih dinastija]], Hebei je mnogo puta mijenjao vlast između kraljevstava [[Kasniji Zhao]], [[Raniji Yan]], [[Raniji Qin]] i [[Kasniji Yan]]. [[Sjeverni Wei, dinastija]] koja je ujedinila Kinu 440. god., podijelila se 534. na [[Istočni Wei]], kasniji [[Sjeverni Qi]] koji je imao prijestolnicu u gradu ''Ye'' (鄴), kod današnjeg [[Linzhang]]a u Hebeiju. Naposljetku je [[dinastija Sui]] ponovno ujedinila Kinu 589. god.

[[Dinastija Tang]] (618.-907.) je napokon uobličila ovu pokrajinu pod imenom Hebei (sjeverno od Žute rijeke), ali je tijekom [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] (907.-960.) rascjepkana između više kraljevstava da bi ju [[Li Cunxu]] ponovo uklopio u [[Dinastija Kasniji Tang|Kasniju dinastiju Tang]] (923.–936.). Poslije toga je [[Shi Jingtang]] uklopio u [[Dinastija Kasniji Jin|Kasniji Jin]] (936.-947.), dok je sjeverne dijelove (poznate kao „Šesnaest prefektura Yanyuna”) osvojila [[džurdži]]jska [[Dinastija Liao]] (907.-1125.). Tijekom [[Dinastija Sung|Sjeverne dinastije Sung]] (960.-1127.) ovo područje je bilo mjesto mnogih sukoba Sunga i Liaoa, samo da bi ih sve porazila [[Dinastija Jin (1115. – 1234.)]]

[[Mongoli|Mongolska]] [[dinastija Yuan]] je Hebeiom vladala kao sekretarijatom (中書省) sa sjedištem u gradu [[Dadu]]. [[Dinastija Ming]] ga je uredila kao „Beizhili” (北直隸, Běizhílì), tj. „sjever pod izravnom upravom” [[Peking]]a, dok su „jug pod izravnom upravom” bile današnje pokrajine [[Jiangsu]] i [[Anhui]].

Tijekom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], ukinuta je južna izravna uprava, a sjeverna (Hebei) se nazvala '''''Zhili''''', što je bila kratica za „pod izravnom upravom dvora”. U to vrijeme je ''Zhili'' se prostirao i na veći dio Unutarnje Mongolije. Nakon pada carstva ''Zhili'' je bio dom jedne frakcije vladajućih generala, sjevernih militarista Pekinga. Godine 1928. mijenja ime u svoj današnji naziv, naglašavajući kako je to obična pokrajina.
Nakon okupacije [[Mandžurija|Mandžurije]] 1931. god. i uspostave marionetske države [[Mandžukuo]], Hebei je 1932. god. postala tampon zona između nacionalističkog [[Kuomintang]]a u Pekingu i japanskih okupatora koji su 1933. god. okupirala susjedne sjeverne pokrajine ''Rehe i Chahar''. God. 1935. [[Japanci]] su iz [[Tongzhou]]a (današnji distikt Pekinga) u ovim pokrajinama uspostavili kolaboracionističku kinesku vlast, „Vojno [[vijeće autonomnog istočnog Hopejija]] (Hebejija)”. Nakon Tongzhou ustanka, od 1937.-1945., Hebei i Peking su okupirali japanski vojnici.

U sklopu upravne reorganizacije Narodne Republike Kine poslije 1949., pokrajini su dodana područja oko [[Chengde]]a (''Jehol'') i [[Zhangjiakou]] (''Kalgan''), bivši glavni gradovi pokrajina Rehe i Chahar.
Dana, 28. srpnja 1976., grad [[Tangshan]] je pogodio [[Potres u Tangshanu 1976.|potres]] s nizom manjih potresa tijekom desetljeća. Prema službenim podacima, ukupno je poginulo 240.000 ljudi<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/1976_Tangshan_earthquake 1976 Tangshan earthquake] {{eng oznaka}} Preuzeto 12. srpnja 2013.</ref>
[[Datoteka:Yinxu.jpg|mini|[[Yin Xu]], drevna prijestolnica dinastije [[Shang]])]]
[[Datoteka:Dingzhou Liaodi Pagoda 3.jpg|mini|[[Pagoda Liaodi]] iz 1055. ([[dinastija Sung]])]]
[[Datoteka:Farviewshijiazhuang.jpg|mini|Glavni grad pokrajine, [[Shijiazhuang]]]]

== Znamenitosti ==
''[[Yin Xu]]'' ([[kineski]]: 殷墟, [[pinyin]]: Yīnxū, što znači "Ruševine Yina") je naziv za ruševine posljednje prijestolnice [[Kina|kineske]] [[Dinastija Shang|dinastije Shang]] ([[1766. pr. Kr.]] - [[1050. pr. Kr.]], [[brončano doba]]). Nalazi se kraj suvremenog grada [[Anyang]]a, a javnosti je otvoren kao Vrtni muzej Yinxu. Ponovno je otkriven 1899. godine te se smatra najstarijim i najvećim [[arheologija|arheološkim]] nalazištem u Kini, jednim od povijesnih prijestolnica Kine koja je 2006. godine upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao svjedočanstvo zlatnog doba rane povijesti kineske kulture, obrta i znanosti.

''[[Chengde]]'' (承德, ''Chéngdé'') je gradska prefektura koja je najpoznatiji kao povijesni grad ''Jehol'' u kojemu je bilo sjedište planinskog ljetnikovca kineskih careva dinastije [[Qing]].<ref>Sven Hedin, ''Jehol: City of Emperors'', 1933., pretiskano 2000.: Pilgrim's Book House, Varanasi, str. 1. i 14. {{ISBN|81-7769-009-4}}.</ref> [[Ljetnikovac]] (izgrađen od 1703. – 92.) je veliki kompleks [[palača]], ceremonijalnih i upravnih građevina, te [[hram]]ova različitih [[kineska arhitektura|arhitektonskih stilova]] i carskih [[vrt]]ova; svi skladno uklopljeni u [[krajolik]] jezera, pašnjaka i šuma. Pored estetskih vrijednosti, Planinski ljetnikovac je rijedak povijesni primjer krajnje faze [[feudalizam|feudalnog]] društva u Kini. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1994. god.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/703 Planinski ljetnikovac i njegovi hramovi u Chengdeu] na UNESCO-ovim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 12. srpnja 2011.</ref>

== Uprava ==

Hebei je podijeljen na 11 gradskih [[prefektura:]]
{| class="wikitable"  style="font-size:90%;" align=center
|-
! Zemljovid
! #
! Naziv
! Upravno sjedište
! [[Kinesko pismo]]<br>[[Pinyin]]
! Stanovništvo ([[2010.]])
|-
|rowspan=15|[[File:Hebei_prfc_map.png|350px]]
|----------bgcolor=lightblue
|Colspan=6 align=center|'''— Gradske prefekture —'''
|----------
|1.
|[[Shijiazhuang]]
|[[Chang'an (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">石家庄市</span><br>Shíjiāzhuāng Shì
|10.163.788
|----------
|2.
|[[Baoding]]
|[[Xinshi (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">保定市</span><br>Bǎodìng Shì
|11.194.379
|----------
|3.
|[[Cangzhou]]
|[[Yunhe (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">沧州市</span><br>Cāngzhōu Shì
|7.134.053
|----------
|4.
|[[Chengde]]
|[[Shuangqiao (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">承德市</span><br>Chéngdé Shì
|3.473.197
|----------
|5.
|[[Handan]]
|[[Congtai (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">邯鄲市</span><br>Hándān Shì
|9.174.679
|----------
|6.
|[[Hengshui]]
|[[Taocheng (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">衡水市</span><br>Héngshǔi Shì
|4.340.773
|----------
|7
|[[Langfang]]
|[[Anci (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">廊坊市</span><br>Lángfāng Shì
|4.358.839
|----------
|8.
|[[Qinhuangdao]]
|[[Haigang (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">秦皇島市</span><br>Qínhuángdǎo&nbsp;Shì
|2.987.605
|----------
|9.
|[[Tangshan]]
|[[Lunan (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">唐山市</span><br>Tángshān Shì
|7.577.284
|----------
|10
|[[Xingtai]]
|[[Qiaodong (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">邢台市</span><br>Xíngtái Shì
|7.104.114
|----------
|11.
|[[Zhangjiakou]]
|[[Qiaoxi (distrikt)]]
|<span style="font-size:125%;">张家口市</span><br>Zhāngjiākǒu Shì
|4.345.491
|----------bgcolor=lightblue
|Colspan=6 align=center|'''— Odvojeno područje —'''
|----------
|#
|Sjevernokinesko upravno područje naftnih polja
|(North China Oilfield Administrative Region)
|<span style="font-size:125%;">华北油田地区</span><br>Huáběiyóutián Dìqū
|133.000

|}

Ova područja su nadalje podijeljena na 172 okružna područja, i to 22 gradska okruga, 108 okruga, 6 autonomnih okruga i 36 distrikta. Oni su nadalje podijeljeni na 2.207 općina od kojih jedan ima status javnog ureda distrikta, 937 status grada, te 979 naselja, 55 etničkih naselja i 235 poddistrikta.

== Gospodarstvo ==
Hebei je jedna od privredno najrazvijenijih područja Kine. [[Bruto domaći proizvod]] Hebeia [[2011.]] god. znosio je 379 milijardi [[dolar]]a, odnosno 5.198 dolara po glavi stanovnika.

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.hebei.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Hebei] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030725171658/http://www.hebei.gov.cn/ |date=25. srpnja 2003. }} {{zh}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/271475/Hebei ''Hebei'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}

{{Administrativna podjela NR Kine}}

[[Kategorija:Kineske pokrajine]]