Vidi kôd stranice John F. Kennedy

{{izdvojeni članak|veljača 2009.}}
{{Redirect|JFK|film [[Oliver Stone|Olivera Stonea]]|[[JFK (1991.)]]}}
{{Infookvir političar
|ime= John Fitzgerald Kennedy
|datum rođenja=[[29. svibnja]] [[1917.]]
|mjesto rođenja=[[Brookline]], [[Massachusetts]], [[SAD]] 
|datum smrti= [[22. studenog]] [[1963.]]
|mjesto smrti=[[Dallas]], [[Teksas]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=John F. Kennedy, White House color photo portrait (cropped 3x4) A.jpg
|veličina=
|opis slike=
|potpredsjednik= [[Lyndon B. Johnson]]
|stranka= [[Demokratska stranka SAD|Demokratska stranka]]
|potpis= John F. Kennedy signature.gif
|supruga= [[Jacqueline Kennedy Onassis|Jacqueline Kennedy]]
|položaj=35. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
|čin2= [[Popis američkih senatora iz Massachusettsa|američki senator]] iz [[Massachusetts]]a
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik= [[Lyndon B. Johnson]]
|prethodnik= [[Dwight David Eisenhower]]
|nasljednik2= [[Benjamin Atwood Smith II]]
|prethodnik2= [[Henry Cabot Lodge, Jr.]]
|mandat_start=[[20. siječnja]] [[1961.]] 
|mandat_kraj=[[22. studenog]] [[1963.]]
|mandat_start2=[[3. siječnja]] [[1953.]]
|mandat_kraj2=[[22. prosinca]] [[1960.]]
|vjera= [[Katolicizam|katolik]]
}}

'''John Fitzgerald Kennedy''' (Brookline, [[29. svibnja]] [[1917.]] – [[Dallas]], [[22. studenog]] [[1963.]]), američki političar i 35. predsjednik [[SAD]]-a.

Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca [[1943.]] godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenom [[1960.]] godine za predsjednika [[SAD]].

Kennedy je prvi katolik te prvi Irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD-a. Ujedno je i jedini predsjednik SAD-a dobitnik [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]] (godine 1957.).<ref>http://www.pulitzer.org/faq#q20</ref>
Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u listopadu [[1962.]] godine Kennedy objavljuje pomorsku blokadu [[Kuba|Kube]], zbog raketnih baza koje je [[SSSR]] montirao na otoku. Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedyja i [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]], koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa [[SSSR]] u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine.

Program što ga je predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], što ga je stajalo života. Postao je žrtvom atentata u [[Dallas]]u. Sa šestog kata zgrade ispaljena su dva hica i predsjednik je u otvorenim kolima klonuo, pogođen u glavu i vrat. Preminuo je u obližnjoj bolnici pola sata nakon atentata, ne došavši svijesti. Okolnosti njegova ubojstva nisu do danas razjašnjene. Njegovom smrću umro je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokracije, možda mogla svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata, izbila svom žestinom u vidu oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubojstva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali kronična boljka američkog društva.

== Rani život i karijera ==
Djed Johna Fitzgeralda, Patrick Kennedy, doselio se u Sjedinjene Države iz grofovije Wexford,<ref name="TMaier2004">{{Citiranje knjige |first=Thomas |last=Maier |title=The Kennedys: America's Emerald Kings |pages=736 |publisher=Basic Books |year=2004 |isbn=0465043186, 9780465043187 |url=http://books.google.com/books?id=LMZm0w0k1c4C&source=gbs_navlinks_s |ref=refTMaier2004}}</ref> u Irskoj [[1850.]] godine, neposredno poslije [[Velika irska glad|velike gladi]] koja je prouzročila masovno iseljavanje iz Irske, većinom u SAD.<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm%20 |title=moljac |archive-url=https://web.archive.org/web/20110910050230/http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm |archive-date=10. rujna 2011. |access-date=30. listopada 2010.}}</ref> Ukrcao se iz New Rossa u Irskoj za Liverpool i odatle brodom u SAD.<ref name="TMaier2004"/>
Otac Johna Fitzgeralda – Joseph već je u 25 godini života postao predsjednikom jedne male [[boston]]ske banke koju je spasio od [[stečaj]]a.<ref name="moljac"/>

[[Datoteka:Lt. John F. Kennedy aboard the PT-109.jpg|mini|lijevo|220px|Narednik Kennedy u Mornarici]]
John F. Kennedy se rodio [[29. svibnja]] [[1917.]] godine kao sin [[Joseph P. Kennedy|Josepha P. Kennedyja]] i [[Rose Fitzgerald]]. Njegov otac bio je jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Massachusettsu, često navođen kao osnivač Kennedyjevih kao jedne od najmoćnijih političkih dinastija u SAD.

John Kennedy je u djetinjstvu razvio [[Addisonova bolest|Addisonovu bolest]], koja će ga, slično kao i mnoge druge kronične bolesti, mučiti cijeli život. Roditelji su njegovo zdravstveno stanje krili pred javnošću,<ref>Online NewsHour with Senior Correspondent [[Ray Suarez]] and physician Jeffrey Kelman, [http://www.pbs.org/newshour/bb/health/july-dec02/jfk_11-18.html Pres. Kennedy's Health Secrets], ''[[The NewsHour with Jim Lehrer]] transcript'', 18. studenog 2002.</ref> a sam Kennedy je tome doprinosio avanturističkim životnim stilom, kao i sklonošću raznim eksperimentalnim terapijama i lijekovima.

Kennedy je studirao na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u, te prvi put pažnju javnosti privukao svojim diplomskim radom ''Why England Slept'', koji je objavljen [[1940.]] godine kao knjiga te postao bestseler.<ref>{{cite book|last=Kennedy|first=John F.|url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=24144268|title=Why England Slept|publisher=Greenwood Press Reprint|year=1981|isbn=9780313228742|url-status=dead}}; [[Jean Edward Smith]], "Kennedy and Defense: The Formative Years", ''Air University Review'', (1967.)</ref>

Nakon što su SAD ušle u [[Drugi svjetski rat]], Kennedy se pokušao javiti u vojsku, ali su ga odbili kao medicinski nesposobnog. Zahvaljujući političkim vezama, umjesto toga je dobio čin potporučnika u [[Američka ratna mornarica|ratnoj mornarici]] i služio kao kurir mornaričkog sekretara u Washingtonu. Međutim, zbog ljubavne veze s [[Inga Arvad|Ingom Arvad]], osumnjičenom za špijunažu u korist [[Treći Reich|Hitlerove Njemačke]], bio je premješten s tog položaja, i kasnije se obučio za zapovjednika [[torpedni čamac|torpednog čamca]].<ref name="Lieutenant John F. Kennedy, USN">{{cite web |url=http://www.history.navy.mil/faqs/faq60-2.htm |title=Lieutenant John F. Kennedy, USN |accessdate=2007 |year=2002 |work=Naval Historical Center |archive-date=12. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070912113627/http://www.history.navy.mil/faqs/faq60-2.htm |url-status=dead }}</ref> Poslan je na Pacifik, gdje je dobio komandu nad čamcem ''[[PT-109]]''.<ref name="Lieutenant John F. Kennedy, USN"/> [[2. kolovoza]] [[1943.]] godine njegov čamac je uništio japanski razarač,<ref>Hove, Duane (2003.) ''American Warriors: Five Presidents in the Pacific Theater of World War II Bard Street Press {{ISBN|1-57249-307-0}} ''</ref><ref>{{cite web |url=http://www.americanwarriorsfivepresidents.com/ |title=Five Presidents in the Pacific Theater of World War II |accessdate=2007 |last=Hove |first=Duane T |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120707022241/http://www.americanwarriorsfivepresidents.com/ |archivedate=2012-07-07}}</ref> a Kennedy je, iako i sam teško ranjen, spasio jednog člana svoje posade. Za taj podvig je dobio niz odlikovanja.

== Politička karijera ==
[[Datoteka:2005 Half Dollar Obv Unc P.png|mini|250px|Kennedy na kovanici od 50 američkih centi.]]
Otac Joseph je političku karijeru bio namijenio starijem sinu [[Joseph Kennedy Jr.]], ali je on 1944. godine poginuo u ratu. Zbog toga je mlađi John preuzeo njegovo mjesto. Godine [[1946.]] je kao kandidat [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] glatko osvojio mjesto [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|zastupnika u Kongresu]].

Na njegovu ranu političku karijeru priličan utjecaj je imalo očevo prijateljstvo s [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskim]] senatorom [[Joseph McCarthy|Josephom McCarthyjem]], te zajednički [[antikomunizam]]. Zbog toga je mladi kongresmen Kennedy sudjelovao u progonima [[ljevica|ljevičara]] i [[liberalizam|liberala]] optuženim za šurovanje sa [[SSSR]]-om.

Djelomično zahvaljujući McCarthyjevoj diskretnoj podršci, Kennedy je [[1952.]] godine izabran u Senat. Tamo se nije previše istakao, najviše zbog sve gorih zdravstvenih problema, izazvanih posljedicama ranjavanja.

Godine [[1953.]] oženio je [[Jacqueline Kennedy Onassis|Jacqueline Bouvier]], s kojom je imao četvero djece.

Godine [[1954.]] Kennedy je, zbog operacije kralježnice, bio prisiljen na duže mirovanje. Vrijeme je kratio pisanjem knjige ''[[Profili hrabrosti]]'', koja će postati još jedan bestseler te ga učiniti jednim od najpopularnijih političara svog vremena. Knjiga je nagrađena [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovom nagradom]] za biografiju [[1957.]] godine, a Kennedy je tako postao prvi, za sada i jedini, američki predsjednik koji je dobio tu nagradu.<ref>[http://www.pulitzer.org/faq#q16 Pulitzer.org FAQ]</ref> Istovremeno je Kennedy počeo uzimati nove lijekove [[kortikosteroidi|kortikosteroide]] koji su mu ne samo pomogli da se, barem za javnost, riješi zdravstvenih problema, nego i da svojom mladolikom pojavom postane najperspektivniji političar svoje generacije.

Njegov otac je odmah prepoznao da bi takav Kennedy mogao postati predsjednik, ali pokušaj da izbori potpredsjedničku nominaciju na demokratskoj izbornoj konvenciji [[1956.]] godine nije uspio.

== Izbori 1960. godine ==
[[Datoteka:John_F_Kennedy_Official_Portrait.jpg|mini|lijevo|180px|Službeni portret]]
Tako stečena iskustva su dobro poslužila [[1960.]] godine kada je Kennedy započeo kampanju za demokratskog predsjedničkog kandidata. Unatoč popularnosti, mladolikog izgleda i poznanstva s mnogim slavnim ličnostima, poput [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], u Kennedyjeve šanse su mnogi sumnjali zbog njegove [[katoličanstvo|katoličke]] vjere, drukčije od većine glasača u pretežno [[protestantizam|protestantskim]] SAD. Joseph Kennedy Jr. je, s druge strane, uložio veliki novac i poznanstva s [[mafija|mafijom]] – stečena za vrijeme [[Prohibicija|prohibicije]] – kako bi uz pomoć sindikata odnio pobjedu na preliminarnim izborima u [[Zapadna Virginia|Zapadnoj Virginiji]]. Kennedy se tada nametnuo kao nezaustavljiv kandidat. Međutim, na izbornoj konvenciji u Los Angelesu je bio prisiljen odustati od namjere da svog brata [[Robert Kennedy|Roberta Kennedyja]] imenuje za potpredsjedničkog kandidata, te je umjesto toga uzeo [[Lyndon B. Johnson|Lyndona B. Johnsona]].

Kennedy se na izborima suprotstavio tadašnjem potpredsjedniku i republikanskom kandidatu [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]]. U kampanji se postavio kao tvrdi antikomunist, optužujući [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerovu]] administraciju da, zbog popustljivosti SSSR-u, gubi [[hladni rat]]. Ipak, ključni trenutak kampanje bile su [[televizijska debata|televizijske debate]] na kojima je po prvi put demonstrirana moć novog medija – slušatelji na radiju su prednost dali Nixonu,<ref>{{cite web |url=http://www.museum.tv/archives/etv/K/htmlK/kennedy-nixon/kennedy-nixon.htm |title=The Kennedy-Nixon Presidential Debates, 1960 |accessdate=2007 |last=Tyner Allen |first=Erika |work=museum.tv |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080727140850/http://www.museum.tv/archives/etv/K/htmlK/kennedy-nixon/kennedy-nixon.htm |archivedate=27. srpnja 2008.}}</ref> dok su gledatelji, opčarani lijepim izgledom demokratskog kandidata, prednost dali Kennedyju.

Unatoč tome, rezultati samih izbora bili su prilično tijesni i do samog kraja se nije znalo tko će pobijediti. Na kraju je Kennedy izvukao prednost od 100.000 glasova kao i u većinu u elektorskom kolegiju. Nixon je sumnjao da su rezultati u nekim oblastima – pogotovo u [[Chicago|Chicagu]] – namješteni, ali je ipak priznao poraz.

== Predsjednik SAD ==
[[Datoteka:John Kennedy, Nikita Khrushchev 1961.jpg|mini|300px|Kennedy i [[Nikita Sergejevič Hruščov]].]]
Kennedy je svoje predsjednikovanje otpočeo u skladu s hladnoratovskom retorikom iz svoje kampanje. U travnju [[1961.]] godine je lansirao [[Invazija u Zaljevu svinja|invaziju na Zaljev Svinja]] u [[Kuba|Kubi]], koja je završila sramotnim fijaskom. U kolovozu iste godine su [[DDR|istočnonjemačke]] vlasti podigle [[Berlinski zid]], a Kennedy, osim verbalnih protesta, nije učinio ništa da to spriječi.

Nastojeći poboljšati svoj i rejting svoje zemlje, Kennedy je odlučio započeti [[Projekt Apollo]] – kojemu je cilj bio dovesti američke astronaute na [[Mjesec]] prije isteka dekade i tako postići važnu pobjedu u svemirskoj utrci sa Sovjetima. U taj projekt je uložen ogroman novac i mnogi ga smatraju najvećim simbolom, kao i dostignućem Kennedyjeve ere. 
[[Datoteka:ARC194183.gif|mini|lijevo|200px|Kennedy sa svojom majkom Rose Fitzgerald 1962. godine]]
Na unutrašnjem, kao i na vanjskom planu, Kennedyjevoj administraciji su važan pečat dali mladi, tehnokratski i reformski orijentirani kadrovi u kabinetu, od kojih su najpoznatiji bili njegov brat [[Robert Kennedy]] – imenovan za Glavnog državnog odvjetnika – te [[Robert McNamarra]] kao ministar obrane.

Kennedy je nastojao svoje predsjedništvo iskoristiti za ambiciozan program socijalnih i ekonomskih reformi sličan Rooseveltovom [[New Deal]]u i nazvan ''Nova granica''. Međutim, on nije zaživio, dijelom i zbog snažnog otpora u Kongresu, kojem su pečati dali demokratski kongresmeni i senatori s Juga – uplašeni da bi Kennedy mogao nastaviti napore u smjeru ukidanja [[rasna segregacija|rasne segregacije]] započetog u Eisenhowerovo doba.

Sam je Kennedy prilično mlako podržavao pokret za građanska prava pod [[Martin Luther King|Martinom Lutherom Kingom]], angažiravši se tek na pritisak javnosti i svog idealističkog brata. Robert Kennedy je, s druge strane, intenzivirao napore za obračun s organiziranim kriminalom, te je u tu svrhu angažirao na tom planu dotada uglavnom inertni [[FBI]].

Na vanjskom planu je Kennedy se nastojao s daleko većom agresivnošću suprotstaviti Sovjetima, pri čemu je veliki naglasak stavljen na propagandu. U tu je svrhu formiran tzv. [[Mirovni zbor|Mirovni korpus]],<ref>{{eng oznaka}} "The Sixties", Junior Scholastic, 11. veljače 1994.</ref> čiji su dobrovoljci obrazovnim, kulturnim i drugim radom u zemljama [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] trebali tamošnjem stanovništvu ukazivati na prednost [[američki način života|američkog načina života]] te tako sprječavati širenje socijalističkih i komunističkih ideja.

Suprotstavljanje Sovjetima se odražavalo i u slanju vojnih savjetnika u mnoge zemlje Trećeg svijeta radi suprotstavljanja revolucionarnoj gerili. U slučaju [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] ta je politika dovela do eskalacije vojnog angažmana koja će kasnije prerasti u [[Vijetnamski rat]].

Unatoč neuspjehu u Zaljevu svinja, Kennedy se nije odrekao nastojanja da sruši komunistički režim [[Fidel Castro|Fidela Castra]] na Kubi, i u tu svrhu je nastavio s tajnim programom CIA-e za njegovo svrgavanje. Kuba se radi zaštite obratila Sovjetima koji su instalirali projektile uperene na teritorij SAD. To je dovelo do [[kubanska raketna kriza|kubanske raketne krize]] – što je trenutak kada je svijet bio najbliži [[treći svjetski rat|trećem svjetskom ratu]]. Nuklearni obračun je u posljednji trenutak spriječen kompromisom između Kennedyja i [[Nikita Hruščov|Hruščova]], kojim su Sovjeti pristali povući projektile s Kube.

To je iskustvo, između ostalog, nagnalo Kennedyja da se jače angažira na pitanju nuklearnog razoružanja, pa su u kolovozu [[1963.]] godine Velika Britanija, SAD i SSSR potpisale sporazum o zabrani nuklearnih pokusa na površini Zemlje.

== Atentat ==
{{glavni|Atentat na Johna F. Kennedyja}}

Kennedy se krajem 1963. godine počeo pripremati za izbornu kampanju [[1964.]] godine, pri čemu je poseban naglasak stavljen na južne države, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje. U tu je svrhu odlučio posjetiti [[Teksas]], te je [[22. studenog]] [[1963.]] godine sletio u [[Dallas]].

Dok se u otvorenom automobilu vozio ulicama u društvu supruge i teksaškog guvernera [[John Conally|Johna Conallyja]], na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan je metak pogodio i ranio Conallyja, a dva su pogodila Kennedyja – jedan u vrat, i jedan u glavu. Kennedy je odmah odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim.

Nekoliko sati kasnije Marinac [[Lee Harvey Oswald]] je uhićen, a potom i optužen za atentat. Oswald je tvrdio da je nedužan, ali to nije imao prilike dokazati pred sudom. Dva dana kasnije ga je u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubio [[Jack Ruby]], vlasnik noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom.

Suočen s činjenicom da se detalji ubojstva možda nikada neće razotkriti na sudu, Johsnon – koji je temeljem Ustava postao predsjednik – odobrio je rad specijalnog tijela zvanog [[Warrenova komisija]], kojemu je cilj bio pronaći i objaviti sve vezano uz atentat. Zaključak komisije je bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.

Međutim, detalji vezani uz atentat i počinitelja mnoge su od samog početka natjerali da sumnjaju i odbace taj zaključak. Umjesto toga se nude razne alternativne teorije zavjere vezane uz širi krug počinitelja, kojima je svoj doprinos dao i [[Hollywood]], ali i zaključi posebnog kongresnog odbora 1970-ih godina.

== Mit o Kennedyju ==
[[Datoteka:Kennedy funeral procession leaves White House, 25 November 1963.jpg|mini|lijevo|200px|Procesija na Kennedyjevom pokopu]]
Atentat na Kennedyja je za svjetsku, a pogotovo za američku javnost, predstavljao veliki šok te ostavio prazninu koju njegov daleko stariji, neugledniji i manje karizmatični nasljednik nije bio u stanju napuniti.

Zbog toga se gotovo odmah počeo stvarati mit o Kennedyju kao jednom od najvećih državnika svog vremena čiji je brutalno presječeni mandat predstavljao svojevrsno zlatno doba američke demokracije. Tome je doprinos dala i udovica Jacqueline Kennedy, usporedivši svoj glamurozni boravak u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] s [[Camelot]]om – dvorom legendarnog [[kralj Arthur|kralja Arthura]]. Zbog toga se za Kennedyjevo predsjednikovanje danas često koristi izraz ''Camelot''.

Taj mit su preuzeli, a kasnije rafinirali ''baby boomeri'' – generacija čiji su mnogi pripadnici baš u doba Kennedyjevog atentata postajali politički aktivnim, te u mladolikom, idealističkom predsjedniku-mučeniku vidjeli sami sebe. Zbog toga su ne samo američki liberali, nego i radikalni ljevičari Kennedyja preuzeli kao svoju ikonu te mu pripisivali zasluge za mnoge reforme i dostignuća njegovih prethodnika i nasljednika, pogotovo u oblasti borbe za mir u svijetu, prava crnaca, žena, homoseksualaca, zaštitu okoline i sl.

Taj trend je izgubio na snazi tek posljednjih par desetljeća, kada su povjesničari zauzeli mnogo objektivniji i emocijama manje nabijeni stav. Tome je doprinijelo i iznošenje mnogih kompromitirajućih podataka iz Kennedyjevog života, pogotovo onih koji su se ticali njegovih veza s organiziranim kriminalom, plejbojevskog načina života, upetljanosti u nerazjašnjenu smrt [[Marilyn Monroe]] kao i ovisnosti o narkoticima.

==Izvori==
{{moljac|kennedy.htm}}
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti
| commons = Category:John F. Kennedy
| commonshr = John F. Kennedy
}}

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Kennedy, John F.}}
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Kennedy]]
[[Kategorija:Misterije]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Životopisi, Massachusetts]]