Vidi kôd stranice Space Shuttle

{{izdvojeni članak|ožujak 2010.}}
:''Ovo je članak o [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]], za članak o istoimenom svemirskom programu vidi [[Program Space Shuttle]].''
{{Svemirska letjelica
| ime              =Space Shuttle 
| slika            =STS120LaunchHiRes.jpg 
| opis_slike       =Lansiranje Space Shuttlea ''[[Space Shuttle Discovery|Discovery]]'' na početku misije STS-120 
| organizacija     =[[NASA]]<br>'''Država''' {{Z+X|SAD}}<br><br>'''Proizvođač'''<br>''United Space Alliance:''<br>''[[Rockwell]]/[[Boeing]]''<ref name="Rockwell">{{cite web |publisher=Boeing |url=http://www.boeing.com/history/bna/shuttle.htm |title=Rockwell International Space Shuttle Orbiter}}</ref><br>(orbiter)<br>''[[Thiokol]]/[[Alliant Techsystems]]''<ref name="Alliant Techsystems">{{cite web |publisher=Alliant Techsystems |url=http://www.atk.com/Customer_Solutions_SpaceSystems/cs_ss_hsf_ssrsrm.asp |title=Space Shuttle Reusable Solid Rocket Motor (RSRM)}}</ref> (pogonske rakete)<br>''[[Lockheed Martin]]<ref name="External Tank">{{cite web |publisher=Lockheed Martin |url=http://www.lockheedmartin.com/ssc/michoud/ExternalTank/index.html |title=External Tank |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=13. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110613064625/http://www.lockheedmartin.com/ssc/michoud/ExternalTank/index.html |url-status=dead }}</ref> (Martin Marietta)''<br>(vanjski tank)
| uloga            =Sustav s ljudskom posadom za lansiranje i povratak, za djelomično višekratno korištenje 
| posada           = 2-8, maksimalno moguće 11 
| datum_lansiranja ='''Prvi let'''<br>12. travnja 1981.<ref name="STS-1">{{cite web |publisher=NASA |url=http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/archives/sts-1/index.html |title=Space Shuttle Program Begins with Launch of STS-1 |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071214085930/http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/archives/sts-1/index.html |archivedate=14. prosinca 2007.}}</ref> 
| trajanje_misije  =2-17 dana<br><br>'''Povijest lansiranja'''<br><br>'''Status''': povučen<br>'''Mjesta lansiranja'''<br>LC-39,<ref name="LC-39">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/lc39a.html |title=Launch Complex 39-A & 39-B |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=3. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403135718/https://science.ksc.nasa.gov/facilities/lc39a.html |url-status=dead }}</ref> [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirski centar Kennedy]]<br>SLC-6,<ref name="SLC-6">{{cite web |publisher=globalsecurity.org |url=http://www.globalsecurity.org/space/facility/vafb-slc-6.htm |title=Space Launch Complex 6 SLC-6}}</ref> Zrakoplovna baza Vandenberg (nekorišteno)<br>'''Ukupno lansiranja''': 134<br>'''Uspješnih misija''':&nbsp;&nbsp;&nbsp;132<br>'''Neuspješnih''': 2<br>(eksplozija pri lansiranju, ''Challenger'')<br>'''Ostalo''': 1<br>(raspad pri povratku u atmosferu, ''Columbia'')<br>'''Istaknuti korisni tereti''':<br>[[Međunarodna svemirska postaja|Komponente Međunarodne svemirske postaje]]<br>[[Svemirski teleskop Hubble]]<br>[[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]]<br>[[Sonda Magellan]]<br>[[Chandra (teleskop)|Chandra]]<br>[[Compton Gamma Ray Observatory]]
| visina           =56,1 [[Metar|m]] 
| promjer          =8,69 [[Metar|m]] 
| volumen          = 
| nosivost         ='''Niska orbita'''<br>24 400 [[Kilogram|kg]]<br>'''Geostacionarna orbita'''<br>3810 [[Kilogram|kg]]<br><br>'''Stupnjeva''': 2<br><br>'''(0. stupanj) Pogonske rakete'''<br>(''Solid Rocket Boosters'')<br>'''Broj raketa''': 2<br>'''Motori''': 1 (čvrsto gorivo)<br>'''Potisak''': 12,5 [[Njutn|MN]] (na razini mora)<br>'''Specifični impuls''': 269 s<br>'''Vrijeme sagorijevanja''': 124 s<br><br>'''1. stupanj - Vanjski tank'''<br>'''Motori''': (bez motora, 3 glavna motora na orbiteru)<br>'''Potisak''': 5,45220 [[Njutn|MN]] (na razini mora)<br>'''Specifični impuls''': 455 s<br>'''Vrijeme sagorijevanja''': 480 s<br>'''Gorivo''':<br>Tekući [[kisik]]/tekući [[vodik]]<br><br>'''2. stupanj - Orbiter'''<br>'''Motori''':<br>3 ''[[Rocketdyne]]'' Block IIA SSME<br>2 orbitalna manevarska sustava<br>'''Potisak''':<br>53,4 [[Njutn|kN]] ukupno u vakumu<br>'''Specifični impuls''': 316 s<br>'''Vrijeme sagorijevanja''': 1250s<br>'''Gorivo''':<br>Monometilhidrazin/<br>Dinitrogen tetroksid<br>(MMH/N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>)<ref name="MMH/N2O4">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www-pao.ksc.nasa.gov/nasafact/count2.htm |title=Countdown! NASA Launch Vehicles and Facilities |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427020520/http://www-pao.ksc.nasa.gov/nasafact/count2.htm |archivedate=27. travnja 2011.}}</ref><ref name="MMH/N2O4/2">{{cite web |publisher=NASA |url=http://quest.arc.nasa.gov/people/journals/space/cdavis/04-04.html |title=Propellants - You Can't Leave the Earth without Us! |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081016203101/http://quest.arc.nasa.gov/people/journals/space/cdavis/04-04.html |archivedate=16. listopada 2008.}}</ref>
| autonomija       = 
}}
'''Space Shuttle''', službeno nazvan ''Space Transportation System'' ili ''STS'' (svemirski transportni sustav), [[Svemirske letjelice|svemirska je letjelica]] koju je svemirska agencija [[NASA]] vlade [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] upotrebljavala za svemirske letove s ljudskom posadom. Prvi letovi obavljeni su 1981. godine, a povučen je iz uporabe 2011.<ref name="Retiring">{{cite web |publisher=SPACE.com |url=http://www.space.com/missionlaunches/050512_rtf_shuttle.html |title=Shuttle's Retirement May Affect ISS Construction, NASA Chief Says}}</ref> U tome je razdoblju ostvareno 135 misija. Pri polijetanju sastoji se od tamnocrvenog vanjskog spremnika (''External tank'', ''ET''), dvije bijele pogonske rakete na čvrsto gorivo (''Solid Rocket Booster'', ''SRB'') i orbitera, krilatog svemirskog zrakoplova, [[Raketoplan|raketoplana]], koji je Space Shuttle u najužem smislu termina.

Orbiter prevozi [[astronaut]]e, najčešće njih pet do sedam, i korisni teret kao [[Umjetni satelit|satelite]] ili komponente svemirske stanice, mase do 22&nbsp;700&nbsp;kg, u nižu [[Orbita|orbitu]], gornji dio [[Atmosfera|atmosfere]] ili [[Termosfera|termosferu]].<ref name="atmos">{{cite web |url=http://liftoff.msfc.nasa.gov/academy/space/atmosphere.html |title=Earth's Atmosphere |publisher=NASA |author=NASA |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071013232332/http://liftoff.msfc.nasa.gov/academy/space/atmosphere.html |archivedate=13. listopada 2007.}}</ref> Po završetku misije uključuju se potisnici orbitalnog manevarskog sitema<ref name="OMS">{{cite web |publisher=NASA |url=http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/sts/requirements.html |title=Space Shuttle Requirements |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090613042929/http://www.spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/sts/requirements.html |archivedate=13. lipnja 2009.}}</ref> (''Orbital Maneuvering System OMS'') radi deorbitiranja i povratka u nižu atmosferu. Za vrijeme poniranja orbiter usporava iz nadzvučnog leta služeći se otporom atmosfere (zračno kočenje ili ''aerobraking''), te se pri fazi ateriranja ponaša kao [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilica]] i slijeće u potpunosti bez pogona.

==Opis==
Shuttle je prva orbitalna svemirska letjelica projektirana za djelomično višestruko korištenje. Prevozi korisni teret u nižu orbitu, omogućuje rotaciju posade na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnoj svemirskoj postaji]] (''ISS''),<ref name="ISS">{{cite web |publisher=seds.org |url=http://seds.org/~spider/shuttle/iss-sche.htmll |title=International Space Station Flight Schedule |url-status=dead }}</ref> i obavlja popravke satelita, svemirskih postaja i sličnih orbitalnih uređaja. Orbiter također može ukrcati satelite i druge terete iz orbite i vratiti ih na [[Zemlja|zemlju]]. Svaki pojedini Shuttle bio je dizajniran za planirani radni vijek od 100 letova kroz 10 godina korištenja.<ref name="Allabout">{{cite web |publisher=space.com |url=http://www.space.com/space-shuttle/ |title=All About the Space Shuttle |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061125005515/http://www.space.com/space-shuttle/ |archivedate=25. studenoga 2006. |accessdate=20. lipnja 2009.}}</ref> Glavni odgovorni dizajner STS-a bio je [[Maxime Faget]],<ref name="Faget">{{cite web |publisher=astronautix.com |url=http://www.astronautix.com/articles/maxilder.htm |title=Max Faget: Master Builder}}</ref> koji je također nadgledao projekte svemirskih letjelica [[Program Mercury|Mercury]], [[Program Gemini|Gemini]] i [[Program Apollo|Apollo]]. Ključni faktor pri određivanju veličine i oblika Shuttlea bila je potreba za ukrcajem najvećih predviđenih komercijalnih i vojnih satelita, i mogućnost korištenja krajnih strana nominalne putanje povratka radi potreba vojnih misija [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|američkog zrakoplovstva]], za mogućnost odustajanja nakon jedne orbite pri lansiranju u polarnu orbitu. Faktori koji su uvjetovali višekratnu upotrebu pogonskih raketa i potrošni vanjski tank bili su zahtjevi Pentagona za sredstvom visokog kapaciteta ukrcaja radi postavljanja satelita i nastojanje [[Richard Nixon|Nixonove]]<ref name="Nixon">{{cite web |publisher=NASA |url=http://history.nasa.gov/printFriendly/stsnixon.htm |title=President Nixon's 1972 Announcement on the Space Shuttle |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=15. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615015304/http://history.nasa.gov/printFriendly/stsnixon.htm |url-status=dead }}</ref> administracije da smanji troškove svemirskog istraživanja razvojem svemirske letjelice s komponentama za višekratnu upotrebu.

Izrađeno je šest Space Shuttle orbitera; prvi, [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']], nije izrađen za svemirski let, te je korišten samo za testiranja.<ref name="(OV-101)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/enterprise.html |title=Enterprise (OV-101) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192118/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/enterprise.html |url-status=dead }}</ref> Preostalih pet;  [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']],<ref name="(OV-102)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/columbia.html |title=Columbia (OV-102) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=6. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606093616/https://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/columbia.html |url-status=dead }}</ref>  [[Space Shuttle Challenger|''Challenger'']],<ref name="(STA-099, OV-99)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/challenger.html |title=Challenger (STA-099, OV-99) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=23. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523112035/https://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/challenger.html |url-status=dead }}</ref> [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']],<ref name="(OV-103)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/discovery.html |title=Discovery (OV-103) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=9. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210209023128/https://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/discovery.html |url-status=dead }}</ref> [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']],<ref name="(OV-104)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/atlantis.html |title=Atlantis (OV-104) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805020222/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/atlantis.html |url-status=dead }}</ref> i [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']],<ref name="(OV-105)">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html |title=Endeavour (OV-105) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=1. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501130312/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html |url-status=dead }}</ref> korišteni su za svemirske letove. Dvije letjelice izgubljene su u nesrećama: ''Challenger'' je eksplodirao nakon polijetanja 1986., dok se ''Columbia'' disintegrirala pri povratku u atmosferu 2003., u oba slučaja sa sedam poginulih astronauta. ''Endeavour'' je izgrađen kao zamjena za ''Challenger''.<ref name="EN1">{{cite web |publisher=NASA - National Aeronautics and Space Administration |url=http://www.nasa.gov/centers/kennedy/shuttleoperations/orbiters/orbitersend.html |title=NASA Orbiter Fleet |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=26. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726015627/http://www.nasa.gov/centers/kennedy/shuttleoperations/orbiters/orbitersend.html |url-status=dead }}</ref>

Svaki Space Shuttle je djelomično višekratno uporabivi sustav, sastavljen od tri glavna segmenta: Orbiter (''Orbiter Vehicle OV'') za višekratnu upotrebu, potrošni vanjski tank (''external tank ET''), i dvije djelomično višekratno upotrebive pogonske rakete (''solid rocket boosters SRBs''). Tank i rakete odbacuju se u toku penjanja; te samo orbiter ulazi u orbitu. Letjelica se lansira okomito kao konvencionalna raketa, dok orbiter jedri bez pogona motora u vodoravno slijetanje, nakon čega se ponovo oprema za daljnje letove.

Roger A. Pielke, Jr. je procijenio da je trošak programa Space Shuttle do 2008. iznosio 170 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], prema tečaju iz 2008., što znači da je prosječni trošak pojedinog leta oko 1,5 milijardi američkih dolara.<ref>[http://sciencepolicy.colorado.edu/admin/publication_files/resource-2656-2008.18.pdf ''The Rise and Fall of the Space Shuttle''], Book Review: FINAL COUNTDOWN: NASA and the End of the Space Shuttle Program by Pat Duggins, American Scientist, 2008, Vol. 96, No. 5, p. 32.</ref><ref name="Pielke">{{cite web |publisher=americanscientist.org |url=http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/the-rise-and-fall-of-the-space-shuttle |title=The Rise and Fall of the Space Shuttle |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090730054028/http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/the-rise-and-fall-of-the-space-shuttle |archivedate=30. srpnja 2009.}}</ref>

Ponekad se sam obiter naziva Space Shuttleom. Tehnički gledano, to je pogrešno pripisani naziv, jer je "Svemirski transportni sustav" (''Space Transportation System'') kombinacija orbitera, vanjskog tanka i djelomično ponovo uporabivih pogonskih raketa.<ref name="worldspace">{{cite web |publisher=worldspaceflight.com |url=http://www.worldspaceflight.com/addendum/us_rockets/sts.html |title=Space Transportation System |url-status=dead }}</ref> Sva tri segmenta zajedno, nazivaju se ''"Stack"'' ([[Engleski jezik|eng]]. skupina elemenata, masa, mnoštvo).

===Orbiter===
Orbiter podsjeća na [[zrakoplov]] s dvostrukim delta krilima, s kutom 81° na unutarnjem napadnom rubu i 45° na vanjskom napadnom rubu.<ref name="angl">{{cite web |publisher=Aerospace-Technology.com The website for the aerospace industry |url=http://www.aerospace-technology.com/projects/discovery/ |title=Nasa Space Shuttle Orbiter Vehicles – Discovery, Atlantis and Endeavor, USA}}</ref> Napadni rub okomitog stabilizatora nagnut je unatrag pod kutom od 50°. Četiri elevona, montirana na izlaznim rubovima krila, zračna kočnica na kormilu, montirana na izlaznom rubu stabilizatora, i zakrilce na trupu kontroliraju orbiter pri poniranju i slijetanju. Orbiter raspolaže s velikim prostorom za korisni teret, širine 4,6 [[Metar|m]] i dužine 18,3 [[Metar|m]], koji zauzima veći dio trupa.
<ref name="angl"/>

Tri glavna motora (''Space Shuttle main engines SSMEs'') montirani su u trokutni raspored na stažnjem kraju trupa. Motori se mogu okretati oko osi 10,5 stupnjeva gore i dolje i 8,5 stupnjeva lijevo i desno tijekom uspona radi promjene smjera potiska i kormilarenja.<ref name="SSMEs">{{cite web |publisher=century-of-flight.net |url=http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Space%20Shuttle%20history.htm |title=The exploration of space - Space Shuttle history}}</ref> Struktura orbitera izrađena je većinom od [[Legura|legure]] [[aluminij]]a,<ref name="CF">{{cite web |publisher=U.S. Centennial of Flight Commision |url=http://www.centennialofflight.gov/essay/Evolution_of_Technology/TPS/Tech41.htm |title=Shuttle Thermal Protection System (TPS). |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=26. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826033923/http://www.centennialofflight.gov/essay/Evolution_of_Technology/TPS/Tech41.htm |url-status=dead }}</ref> dok je struktura motora izrađena od [[Titan (element)|titana]] (legura).

===Pogonske rakete===
Svaka od dvije pogonske rakete (''Solid rocket boosters SRBs'') omogućava 12,5 milijuna [[njutn]]a potiska pri lansiranju,<ref name="SRBs">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://history.nasa.gov/SP-4012/vol3/ch1.htm |title=SP-4012 NASA HISTORICAL DATA BOOK: VOLUME III PROGRAMS AND PROJECTS 1969-1978}}</ref> što je 83% od ukupnog potiska potrebnog za lansiranje. Pogonske rakete odbacuju se dvije minute nakon lansiranja na visini od otprilike 45,7 [[Kilometar|km]],<ref name="CF"/> te potom otvaraju padobrane i spuštaju se u ocean radi procedure povratka u [[Svemirski centar John F. Kennedy|svemirski centar Kennedy]].<ref>{{cite web |title=NASA Space Shuttle Columbia Launch |url=http://www.asterpix.com/console?as=1203639196321-20328515dc |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131207013453/http://www.asterpix.com/console?as=1203639196321-20328515dc |archivedate=7. prosinca 2013.}}</ref>  Kućišta pogonskih raketa izrađena su od [[čelik]]a debljine oko 1,3&nbsp;cm.<ref>{{cite web |author=NASA |url=http://history.nasa.gov/rogersrep/v2appl2b.htm |title=Report of the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident |publisher=NASA |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=4. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110104161254/http://history.nasa.gov/rogersrep/v2appl2b.htm |url-status=dead }}</ref>

===Komande leta===
Na prvim letovima Shuttlea korišten je ''GRiD Compass'',<ref name="GRiD">{{cite web |publisher=Old Computers, rare, vintage and obsolete computers |url=http://oldcomputers.net/grid1101.html |title=GRiD Compass 1101}}</ref> jedno od prvih [[Prijenosno računalo|prijenosnih računala]]. Radi cijene od najmanje 8000 američkih dolara, ''GRiD Compass'' nije bio komercijalno uspješan, ali radi svoje veličine i težine nudio je neusporedive performanse,<ref name="GRiD1">{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/events/index.php?id=1139464298 |title=Pioneering the Laptop:Engineering the GRiD Compass |publisher=The Computer History Museum |year=2006 |author=The Computer History Museum}}</ref> te je NASA bila jedna od prvih korisnika.<ref name="GRiDNASA">{{cite web |url=http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=499112&id=1&qs=Ntt%3DGRiD%252BCompass%26Ntk%3Dall%26Ntx%3Dmode%2520matchall%26N%3D0%26Ns%3DHarvestDate%257c1 |title=Portable Computer |publisher=NASA |year=1985 |author=NASA}}</ref>

Shuttle je bio jedno od prvih vozila koja su koristila kompjutorizirane [[Komande leta|''fly-by-wire'']] digitalne komande leta,<ref name="FBW">{{cite web |publisher=aviationexplorer.com |url=http://www.aviationexplorer.com/Fly_By_Wire_Aircraft.html |title=FLY-BY-WIRE AIRCRAFT HISTORY, FACTS AND PICTURES}}</ref> što znači da nema mehaničkih ili hidrauličkih veza između upravljačke palice pilota i upravljačkih površina ili ''Reaction control system'' potisnika.

Pouzdanost je najveći problem s digitalnim ''fly-by-wire'' sustavima. Veliki dio razvoja odnosio se na Shuttleov računalni sustav. Shuttle koristi pet identičnih redundantnih računala opće namjene ''[[IBM]] 32-bit'', model ''AP-101'',<ref name="IBM">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://history.nasa.gov/sts1/pages/computer.html |title=Advanced Vehicle Automation and Computers Aboard the Shuttle |author=Dennis Jenkins}}</ref> što stvara vrstu ugrađenog sustav. Četiri računala koristi specijalizirani [[Programska podrška|softver]] nazvan "Primarni avionički softverski sustav (''Primary Avionics Software System, PASS'').<ref name="Computers and Avionics">{{cite web |publisher=klabs.org |url=http://klabs.org/DEI/Processor/shuttle/ |title=Space Shuttle Computers and Avionics}}</ref> Peto rezervno računalo koristi odvojeni softver nazvan "Rezervne komande leta" (''Backup Flight System, BFS''). Zajedno se nazivaju "Sustav obrade podataka" (''Data Processing System, DPS'').<ref name="LogicD">{{cite web |publisher=NASA Office of Logic Design |url=http://www.klabs.org/mapld06/abstracts/139_ferguson_a.html |title=Implementing Space Shuttle Data Processing System Concepts in Programmable Logic Devices}}</ref><ref name="ibm">{{cite web |url=http://www-03.ibm.com/ibm/history/exhibits/space/space_shuttle.html |title=IBM and the Space Shuttle |author=IBM |publisher=IBM}}</ref>

Razvojni cilj Sustava obrade podataka je sigurnost i pouzdanost u slučaju kvara. Nakon jednog kvara, Shuttle još uvijek može nastaviti misiju, dok nakon dva kvara može sigurno sletjeti.

Četiri računala opće namjene uglavnom djeluju tijesno povezani, međusobno se provjeravajući. Ako jedno od računala pretrpi kvar, tri preostala izbace ga iz sustava, što ga izolira iz kontrole letjelice. Ako drugo računalo zataji, dva računala u funkciji izbace ga iz sustava. U rijetkim slučajevima kada se dogodi istovremeni kvar na dva računala, jedna grupa izabrana je nasumce.

[[Slika:Atlantis is landing after STS-30 mission.jpg|mini|lijevo|180px|''Atlantis'' izvlači [[Podvozje zrakoplova|podvozje]] prije slijetanja na pistu kao obični zrakoplov.]]

"Rezervne komande leta" (''BFS'')<ref name="BFS">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/sts-av.html |title=MODULAR AUXILIARY DATA SYSTEM... AVIONICS SYSTEMS |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=20. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120220215516/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/sts-av.html |url-status=dead }}</ref> posebno su razvijeni softver koji djeluje na petom računalu, korištenom jedino ako cijeli glavni sustav četiri računala pretrpi kvar. Premda su četiri glavna računala [[hardver]]ski [[Redundantnost (baze podataka)|redundantna]], svi djeluju na istom softveru, te ih opći softverski problem može svih onesposobiti. Avionički softver ugrađenog sustava razvijen je u potpuno drukčijim uvjetima u odnosu na javni komercijalni softver, te je broj kodnih linija vrlo mali u usporedbi s njime. Promjene se primjenjuju vrlo rijetko uz obilna testiranja, uz brojno programsko i pokusno osoblje koje radi na maloj količini računalnih kodova. U teoriji, još uvijek se može pokvariti, te ''BFS'' postoji za takve slučajeve. Do danas, za vrijeme niti jednog Shuttleovog svemirskog leta, nije bilo potrebe da ''BFS'' preuzme kontrolu primarnog sustava.

Softver za Shuttleova računala napisan je jezikom više razine nazvanim ''HAL/S'',<ref name="Hal">{{cite web |publisher=Computer Dictionary Online |url=http://www.computer-dictionary-online.org/Hal%2FS.htm?q=Hal%2FS |title=Hal/S |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018040743/http://www.computer-dictionary-online.org/Hal%2FS.htm?q=Hal%2FS |archivedate=18. listopada 2007.}}</ref> donekle sličnim na ''PL/I''. Posebno je razvijen za okoliš ugrađenog sustava stvarnog vremena.

Računala ''IBM AP-101''<ref name="AP101">{{cite web |publisher=klabs.org |url=http://www.klabs.org/mapld06/abstracts/140_ferguson_a.html |title=Evolution of the Space Shuttle AP101}}</ref><ref name="AP101-2">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration |url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-3.html |title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref> izvorno su raspolagali s oko 424 kilobajta memorije magnetne jezgre pojedinačno. [[Procesor (računarstvo)|procesor]] je mogao obraditi oko 400 000 naredbi u sekundi. Nisu imali [[Tvrdi disk|hard disk]], već su softver učitavali s magnetnih traka.

Godine 1990. originalna računala zamijenjeni su nadograđenim modelom ''AP-101S'',<ref name="AP101S">{{cite web |publisher=The SAO/NASA Astrophysics Data System |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1987IEEEP..75..308N |title=SAO/NASA ADS Physics Abstract Service}}</ref><ref name="AP101S-1">{{cite web |publisher=IBM Archives |url=http://www-03.ibm.com/ibm/history/exhibits/space/space_chronology4.html |title=Space flight chronology}}</ref> s 2,5 puta većim kapacitetom memorije (oko 1 megabajt) i tri puta većom brzinom procesora (oko 1,2 milijuna operacija u sekundi). Memorija je promijenjena s magnetnih jezgri na [[poluvodič]]ke s baterijskim napajanjem.

[[Slika:Shuttle Patch.svg|mini|lijevo|180px|Simbol programa Space Shuttle.]]

===Oznake i simboli===
Oblik pisma korišten na Space Shuttle orbiteru je [[Helvetica]].<ref name="Helvetica">{{cite web |publisher=Wikipedia |url=http://en.wikipedia.org/wiki/Helvetica |title=Helvetica}}</ref> Na boku Shuttlea između prozora cockpita i vratiju teretnog prostora istaknuto je ime orbitera. Ispod stražnjih teretnih vratiju nalazi se oznaka NASA-e, tekst "United States" i [[Zastava Sjedinjenih Američkih Država]]. Još 
jedna američka zastava istaknuta je na desnom krilu.

==Nadogradnje==
[[Slika:STSCPanel.jpg|mini|desno|180px|Za vrijeme misije ''[[STS-101]]'', [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] je bio prvi shuttle s [["Glass cockpit" pilotska kabina|"Glass cockpit" pilotskom kabinom]].<ref name="GC">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/21stCenturyShuttle.pdf |title=THE 21 CENTURY SPACE SHUTTLE |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731094328/http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/21stCenturyShuttle.pdf |archivedate=31. srpnja 2009.}}</ref>]]

Unutrašnjost shuttlea ostaje uvelike slična originalnom dizajnu, s iznimkom unaprijeđenih avioničkih računala. Kao dodatak računalnim nadogradnjama, originalni jednobojni displeji vektorske grafike u pilotskoj kabini zamijenjeni su suvremenim ravnim diplejima u boji, nalik onima u suvremenim putničkim zrakoplovima kao [[Airbus A380]] i [[Boeing 777]], što se naziva [["Glass cockpit" pilotska kabina|glass cockpit]]. Također se ukrcavaju i računala s mogućnošću programiranja (izvorno, ''[[Hewlett-Packard|HP]]-41C''<ref name="HP-41C">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-6.html |title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref>). Uvođenjem [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]], unutrašnje zračne komore zamijenjene su vanjskim sustavom pristajanja radi mogućnosti većeg prostora za korisni teret na srednjoj palubi za vrijeme misija snabdijevanja orbitalne stanice.

Na Shuttleovim glavnim motorima (''SSMEs'') izvršeno je više poboljšanja radi veće snage i pouzdanosti, što objašnjava izraze kao "glavni motori na 104% snage". To ne znači da su motori forsirani preko sigurnosne granice, već je znamenka od 100% originalni određeni nivo snage. Za vrijeme dugotrajnog razvojnog programa, [[Rocketdyne]] je ustanovio da je motor sposoban za siguran i pouzdan rad na 104% izvorno određene snage. Iako je bio moguće preformulirati omjer izlazne snage, te sadašnjih 104% podijeliti na 100%, radi toga bila bi potrebna revizija brojne ranije dokumentacije i softvera, te je iznos 104% zadržan. Nadogradnje glavnih motora označene su "''block'' brojevima", kao ''block I'', ''block II'', i ''block IIA''.<ref name="block">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113012main_shuttle_turbopump.pdf |title=Space Shuttle Main Engine Turbopump |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=16. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110416211339/http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113012main_shuttle_turbopump.pdf |url-status=dead }}</ref> Nadogradnje su poboljšale pouzdanost, održavanje i performanse motora, te je krajnih 109% snage dosegnuto u hardveru leta s motorima ''Block II'' 2001
.<ref name="109%-1">{{cite web |publisher=Pratt & Whitney Rocketdyne |url=http://www.pw.utc.com/vgn-ext-templating/v/index.jsp?vgnextoid=ef4f34890cb06110VgnVCM1000004601000aRCRD |title=Space Shuttle Main Engine}}</ref><ref name="109%">{{cite web |publisher=Pratt & Whitney Rocketdyne |url=http://www.pw.utc.com/StaticFiles/Pratt%20%26%20Whitney%20New/Media%20Center/Assets/1%20Static%20Files/Docs/pwr_SSME.pdf |title=Space Shuttle Main Engine (pdf)}}</ref>

Standardna maksimalna snaga je 104%, dok se 106% ili 109% koristi za odustajanje od leta. Za prve dvije misije, ''STS-1'' i ''STS-2'', vanjski tank bio je bijele boje radi zaštite izolacije koja prekriva većinu tanka, ali poboljšanja i testiranja pokazala su da to nije potrebno. Težina koja se uštedi nefarbanjem tanka rezultira povećanom mogućnosti korisnog tereta pri lansiranju u orbitu.<ref name="aerospaceweb">{{cite web |url=http://www.aerospaceweb.org/question/spacecraft/q0285.shtml |title=Space Shuttle External Tank Foam Insulation |publisher=Aerospaceweb.org |year=2006 |author=Aerospaceweb.org}}</ref> Dodatna težina ušteđena je uklanjanjem nekih od unutarnjih ramenjača u tanku za [[vodik]], koje su se pokazale nepotrebnima. Takav "lagani vanjski tank" korišten je na većini Shuttleovih misija. Na letu ''STS-91'' prvi je puta korišten "super laki vanjski tank",<ref name="SL-tank">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-91/images/captions/KSC-98EC-0685.html |title=STS-91 KSC Photo Index |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=20. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090420190813/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-91/images/captions/KSC-98EC-0685.html |url-status=dead }}</ref> izrađen od legure [[aluminij]]-[[litij]] 2195,<ref name="SL-tank-1">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration |url=http://www1.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113020main_shuttle_lightweight.pdf |title=Super Lightweight External Tank |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090227142821/http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113020main_shuttle_lightweight.pdf |archivedate=27. veljače 2009.}}</ref> koji teži 3,4 tone manje u odnosu na prethodnu verziju laganih tankova. Kako Shuttle ne može letjeti bez posade, svako usavršavanje testira se na operativnim letovima.

Pogonske rakete također su podvrgnute usavršavanjima. Projektni inženjeri nadodali su treće učvršćenje prstenastom brtvom (''O-ring'') na spojeve između segmenata nakon ''Challengerove'' katastrofe.

[[Slika:SSME1.jpg|mini|upright|lijevo|180px|Tri mlaznice glavne grupe motora, s dvije čahure orbitalnog manevarskog sustava (''OMS''), i okomitim stabilizatorom.]]

Planirano je još nekoliko modifikacija pogonskih raketa radi poboljšanja performansi i sigurnosti, ali nisu nikada ostvarene. To je rezultiralo sa znatno jednostavnijim, jeftinijim, vjerojatno sigurnijim i snažnijim "Naprednim pogonskim raketama" (''Advanced Solid Rocket Booster''),<ref name="SSMEs"/> koje su ušle u proizvodnju u prvoj polovici 1990-ih kao podrška svemirskoj stanici, no kasnije su otkazane radi smanjenja troškova, nakon 2,2 milijarde američkih dolara izdataka.<ref>{{cite web |author=Encyclopedia Astronautica |url=http://www.astronautix.com/lvfam/shuttle.htm |title=Shuttle |publisher=Encyclopedia Astronautica}}</ref> Otkazivanje programa naprednih pogonskih raketa rezultiralo je razvojem super lakog vanjskog tanka (''SLWT''), koji omogućava dio većeg kapaciteta korisnog tereta, dok ne donosi nikakva poboljšanja sigurnosti. Dodatno, Ratno zrakoplovstvo razvilo je vlastiti znatno lakši jednodjelni dizajn pogonskih raketa koristeći sustav strojnog namatanja, ali bio je također otkazan.

Osjetljiva priroda pjenaste izolacije bila je uzrok oštećenja na Termalnom zaštitnom sustavu (''Space Shuttle thermal protection system''), keramičkom toplinskom štitu i toplinskom omotaču orbitera za vrijeme nedavnih lansiranja. NASA ostaje uvjerena da takva oštećenja, iako su bila glavni razlog katastrofe Space Shuttlea ''Columbije'' 1. veljače 2003., neće ugroziti NASA-in cilj dovršenja [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] (''ISS'') u planiranom 
roku.

U više navrata od početka 1980-ih bila je predlagana i odbijana isključivo teretna verzija bez posade. Nazvan ''Shuttle-C'', zamijenio bi višekratnu uporabljivost za kapacitet utovara tereta, s velikim potencijalnim uštedama od ponovnog korištenja tehnologije razvijene za Space Shuttle.<ref name="S-c">{{cite web |publisher=globalsecurity.org |url=http://www.globalsecurity.org/space/systems/sts-c.html |title=Shuttle-C |url-status=dead }}</ref>

Na prve četiri Shuttleove misije, astronauti su nosili modificirana presurizirana odijela američkog ratnog zrakoplovstva za velike visine, zajedno s presuriziranim kacigama za vrijeme penjanja i spuštanja. Od petog leta (''STS-5''), do gubitka ''Challengera'' korištena su jednodjelna svjetloplava ''Nomex'' letačka odijela s djelomično presuriziranim kacigama. Manje nezgrapna, djelomično presurizirana verzija odijela pod tlakom za velike visine zajedno s kacigom ponovo su uvedena kada su 1988. obnovljeni letovi Shuttlea.

Odijelo za lansiranje i povratak završilo je svoj radni vijek 1995., te je bilo zamijenjeno potpuno presuriziranim "Naprednim odijelom za spašavanje posade" (''Advanced Crew Escape Suit,  ACES''), koje podsjeća na ''Gemini'' svemirsko odijelo korišteno sredinom 1960-ih.<ref name="ACES">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/behindscenes/suit_yourself.html |title='Suit Yourself' is Easier Said Than Done |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603141951/http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/behindscenes/suit_yourself.html |url-status=dead }}</ref>

Radi produženja mogućeg boravka orbitera na međunarodnoj svemirskoj stanici, instaliran je "Stanica-na-Shuttle sustav prenosa energije" (''Station-to-Shuttle Power Transfer System, SSPTS''),<ref name="SSPTS">{{cite web |publisher=Boeing |url=http://www.boeing.com/defense-space/space/returntoflight/vehicleupgrades/sspts.html |title=Vehicle Upgrades: Station-Shuttle Power Transfer System (SSPTS)}}</ref> koji omogućava orbiteru korištenje [[Energija|energije]] svemirske stanice radi uštede vlastite. ''SSPTS'' prvi je puta uspješno korišten na letu ''STS-118''.

===Tehnički podaci===
[[Slika:Atlantis on Shuttle Carrier Aircraft.jpg|mini|180px|Boeing 747 ''[[Shuttle Carrier Aircraft]]'' (SCA), prevozi ''Atlantis'' 1998.]]
[[Slika:Space Shuttle Transit.jpg|mini|180px|[[Boeing 747]] prevozi ''Endeavour''.]]
[[Slika:Space Shuttle vs Soyuz TM - to scale drawing.png|mini|180px|Space Shuttle Orbiter i [[Sojuz (letjelica)#Sojuz-TM .281976. - 2003..29|Soyuz-TM]] (crtež u omjeru).]]
[[Slika:STS-79 rollout.jpg|desno|mini|180px|Pogled odozgo na ''Atlantis'', položen na "Pokretnu lansirnu flatformu" (''Mobile Launcher Platform, MLP'') prije misije ''STS-79''. Dva "Repna servisna tornja" (''Tail Service Masts, TSMs'') s obje strane orbiterovog repa omogućavaju vezu s punjenjem goriva i električnim napajanjem.]]
[[Slika:Sound_suppression_water_system_test_at_KSC_Launch_Pad_39A.jpg|mini|desno|180px|Voda se ispušta na pokretnu lansirnu platformu na lansirnoj rampi 39A na početku rijetkog testiranja sustava prigušenja zvuka 2004. godine. Za vrijeme lansiranja 1100 m<sup>3</sup> vode izlijeva se na platormu za samo 41 sekundu.]]

'''Specifikacije orbitera''' (za ''Endeavour'', OV-105)
* Dužina: 37,24 m
* Raspon krila: 23,79 m
* Visina: 17,86 m
* Težina prazne letjelice: 78&nbsp;000&nbsp;kg<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www-pao.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html |title=pao.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110521101826/http://www-pao.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/endeavour.html |archive-date=21. svibnja 2011. |access-date=20. lipnja 2009.}}</ref>
* Težina pri lansiranju: 110&nbsp;000&nbsp;kg
* Maksimalna težina pri slijetanju: 100&nbsp;000&nbsp;kg
* Glavni motori: Tri Rocketdyne Block IIA SSME,<ref name="BIIA">{{cite web |publisher=Boeing |url=http://www.boeing.com/news/releases/1998/news_release_980122e.html |title=Endeavour Mission Is First Flight For Space Shuttle Main Engine Upgraded For Increased Safety And Reliability}}</ref> svaki s potiskom na razini mora od 1752 MN pri 104% snage
* Maksimalni korisni teret: 25&nbsp;060&nbsp;kg
* Dimenzije teretnog prostora:  4,6 m s 18,0 m
* Operativna visina: 100 do 520 [[Nautička milja|nmi]] (185 do 960&nbsp;km)
* Brzina: 7743&nbsp;m/s (27&nbsp;875&nbsp;km/h, 17 321&nbsp;mi/h)<ref name="SSMEs" />
* Širina putanje povratka u atmosferu: 2009&nbsp;km (1085 nmi)
* Posada: Varira. Najraniji letovi imali su minimalnu posadu od dva člana; mnoge kasnije misije peteročlanu posadu. Danas uglavnom lete sedmeročlane posade: zapovjednik, [[pilot]], nekoliko stručnjaka misije i rijetko inženjer leta. U dva navrata letjelo je osam astronauta (''STS-61-A'', ''STS-71''). U misijama spašavanja, orbiter može ukrcati najviše jedanaest astronauta.

'''Specifikacije vanjskog tanka''' (za ''SLWT'')
* Dužina 46,9 m
* Promjer: 8,4 m
* Volumen goriva: 2025 m<sup>3</sup>
* Težina praznog tanka:  26&nbsp;535&nbsp;kg
* Maksimalna težina pri lansiranju: 756&nbsp;000&nbsp;kg

'''Specifikacije pogonskih raketa'''
* Dužina: 45,6 m
* Promjer: 3,7 m
* Težina praznih raketa (pojedinačno): 63&nbsp;272&nbsp;kg
* Maksimalna težina pri lansiranju (pojedinačno): 590&nbsp;000&nbsp;kg
* Potisak (razina mora, lansiranje): 12,5 [[Njutn|MN]]

'''Grupne specifikacije'''
* Visina: 56 m
* Maksimalna težina pri lansiranju: 2&nbsp;000&nbsp;000&nbsp;kg
* Ukupni potisak pri lansiranju: 30,16 MN

==Profil misije==
===Lansiranje===
Sve Space Shuttle misije lansiraju se iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra Kennedy]] (''Kennedy Space Center, KSC''). Lansiranja se ne provode u slučaju [[Munja|grmljavine]].<ref name="Weath">{{cite web |publisher=spaceref.com |url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=686 |title=Space Shuttle Weather Launch Commit Criteria and KSC End of Mission Weather Landing Criteria |url-status=dead }}</ref> Zrakoplovi nakon udara groma često prolaze neoštećeni radi raspršavanja [[elektricitet]]a kroz provodljivu strukturu neuzemljenog aviona. Kao i većina putničkih mlažnjaka, Shuttle je većinom izrađen od provodljivog aluminija, koji bi inače štitio unutarnje sustave. Ipak, prilikom lansiranja Shuttle ispušta dugačak ispusni trak koji može prouzročiti sijevanje osiguravši strujni tok do zemlje. Pravila NASA-e za lansiranje Shuttlea (''NASA Anvil Rule''), određuje da olujni [[Oblaci|kumulonimbus]] mora biti na udaljenosti većoj od deset [[Nautička milja|nautičkih milja]],<ref>Weather at About.com. [http://weather.about.com/od/thunderstormsandlightning/f/anvilrule.html What is the Anvil Rule for Thunderstorms?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313042409/http://weather.about.com/od/thunderstormsandlightning/f/anvilrule.html |date=13. ožujka 2014. }}.</ref> te u takvim slučajevima službenik za [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] pri Shuttleovim lansiranjima (''Shuttle Launch Weather Officer'') prati vremenske prilike do konačne odluke o odgodi lansiranja. Dodatno, da bi se izvršilo lansiranje, vremenske prilike moraju biti povoljne i na jednom od prekoatlantskih mjesta za slijetanje (jedan od nekoliko načina odustajanja od leta za Space Shuttle).<ref>NASA Launch Blog. [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/sts-121/launch-vlcc_070106.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206032102/http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/sts-121/launch-vlcc_070106.html |date=6. prosinca 2007. }}.</ref> Dok bi Shuttle mogao sa sigurnošću izdržati udar munje, sličan udar stvorio je probleme na [[Projekt Apollo#Apollo 12|Apollo 12]],<ref name="A12">{{cite web |publisher=space.com |url=http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html |title=Apollo 12's Stormy Beginning |author=Andy Chaikin |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010216135754/http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html |archivedate=16. veljače 2001. |accessdate=20. lipnja 2009.}}</ref> te [[NASA]] iz sigurnosnih razloga ne izvršava lansiranja ako je grmljavina moguća.

Shuttle se nije lansirao ako bi let trajao za vrijeme prelaza iz aktualne godine u sljedeću (prosinac na siječanj, ''a year-end rollover, YERO''). Letni softver, dizajniran 1970-ih, nije bio za to predviđen, te je zahtijevao resetiranje orbiterovih računala na izmjeni godina, koji bi mogli u protivnom izazvati kvar u orbiti. 2007. NASA-ini inženjeri pronašli su riješenje tom problemu što Shuttleu omogućava let između godina.<ref name="YERO">{{cite web |last=Bergin |first=Chris |title=NASA solves YERO problem for shuttle |url=http://www.nasaspaceflight.com/content/?cid=5026 |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=18. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080418182718/http://www.nasaspaceflight.com/content/?cid=5026 |url-status=dead }}</ref>

Na dan lansiranja, nakon konačnog zadržavanja odbrojavanja na ''T minus'' 9 minuta, Shuttle prolazi kroz posljednje pripreme za lansiranje, te je odbrojavanje automatski kontrolirano posebnim računalnim programom u Lansirnom kontrolnom centru (''Launch Control Center''), što je poznato kao Zemaljski lansirni usklađivač (''Ground Launch Sequencer, GLS''),<ref name="GLS">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://enterfiringroom.ksc.nasa.gov/linksSPE.htm |title=Firing Room and Ground Launch Sequencer (GLS) |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090409103919/http://enterfiringroom.ksc.nasa.gov/linksSPE.htm |archivedate=9. travnja 2009.}}</ref> koji zaustavlja odbrojavanje ako utvrdi kritični problem s bilo kojim Shuttleovim sustavom. ''GLS'' prepušta odbrojavanje Shuttleovim računalima na ''T minus'' 31 sekunde, u postupku koji se naziva samostalni start sekvence (''auto sequence start'').<ref name="ASS">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA) |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/countdown101.html |title=Mission Information |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=26. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126124224/https://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/countdown101.html |url-status=dead }}</ref>

Na ''T minus'' 16 sekundi, masivni sustav prigušenja zvuka (''sound suppression system, SPS'') započinje natapati Pokretnu lansirnu platformu (''MLP'') i jarke pogonskih raketa s 1100 m<sup>3</sup> vode radi zaštite orbitera od oštećenja [[Akustika|akustičnom]] energijom i ispuha raketa odbijenog iz vatrenih jaraka i ''MLP-a'' za vrijeme lansiranja.<ref name="sps">National Aeronautics and Space Administration. [http://www-pao.ksc.nasa.gov/kscpao/nasafact/count4ssws.htm "Sound Suppression Water System"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313042409/http://www-pao.ksc.nasa.gov/kscpao/nasafact/count4ssws.htm |date=13. ožujka 2014. }}.</ref>

Na ''T minus'' 10 sekundi, aktiviraju se upaljači vodika ispod zvona svakog motora radi obuzdavanja statičnog plina unutar konusa prije paljenja. U slučaju izostanka sagorijevanja tih plinova, moguće je zavaravanje senzora što bi dovelo do mogućnosti prevelikog tlaka i eskplozije letjelice za vrijeme faze paljenja. Turbopumpe glavnih motora također započinju istovremeno punjenje komora za sagorijevanje tekućim vodikom i tekućim kisikom. Računala to djelovanje prate odobrenjem redundantnim računalnim sustavima za početak faze paljenja.

Paljenje tri glavna motora (''SSMEs'') započinje na ''T minus'' 6,6 sekundi.<ref name="ASS" /> Glavni motori pokreću se sekvencijalno pomoću Shuttleovih računala opće namjene (''GPCs'') u intervalima od 120 milisekundi. Računala opće namjene zahtijevaju od motora dosezanje 90% procijenjene snage radi kompletiranja konačnog kardana grupe glavnih motora za konfiguraciju lansiranja.<ref name="countdown101">National Aeronautics and Space Administration. [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/countdown101.html "NASA - Countdown 101"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200126124224/https://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/countdown101.html |date=26. siječnja 2020. }}</ref>  Prilikom pokretanja glavnih motora, voda iz sustava prigušenja zvuka plane u veliku količinu pare u smjeru juga. Sva tri glavna motora moraju dostići potrebnih 100% potiska unutar tri sekunde, u protivnom, brodska računala započet će odustajanje od polijetanja (''RSLS abort'').<ref name="Abort">{{cite web |publisher=aerospaceweb.org |url=http://www.aerospaceweb.org/question/spacecraft/q0278.shtml |title=Space Shuttle Abort Modes}}</ref> Ako računala potvrde normalan porast potiska, na ''T minus'' 0 sekundi pale se pogonske rakete. U tom slučaju letjelica je obavezana na lansiranje jer pogonske rakete nije moguće isključiti nakon paljenja. Nakon što pogonske rakete postignu stabilni omjer potiska, radijski kontrolirani signali iz računala opće namjene detoniraju eksplozivne zasune (točnije - slomljive matice) radi oslobađanja letjelice.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/srb/posts.html |title=HSF - The Shuttle |archive-url=https://web.archive.org/web/20080916222047/http://www.spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/srb/posts.html |archive-date=16. rujna 2008. |access-date=20. lipnja 2009.}}</ref>  Ispušni dim iz pogonskih jedinica napušta vatrene jarke u smjeru sjevera pri brzini bliskoj [[Brzina zvuka|brzini zvuka]], što često stvara talasanje udarnih valova duž stvarnog traka dima i vatre. Pri paljenju, računala opće namjene šalju sekvencu paljenja preko ''Master Events Controller'', računalnog programa integriranog u četiri Shuttleova redundantna računalna sustava.<ref name="BFS" /> Postoje opširne procedure za slučaj opasnosti (''abort modes'') radi upravljanja raznim scenarijima mogućih zatajenja prilikom penjanja. Više tih procedura odnosi se na zatajenje glavnih motora, jer radi se o najkompleksnijoj komponenti letjelice, pod vrlo jakim tlakom. Nakon ''Challengerove'' katastrofe, uvedene su opsežne nadogradnje procedurama odustajanja.

[[Datoteka:Atlantis launch plume edit.jpg|mini|lijevo|180px|Lansiranje ''Atlantisa'' u sumrak 2001. godine. Sjena dimnog traka pokriva mjesec]]
[[Datoteka:Sts mprof.jpg|mini|lijevo|180px|Profil misije.]]
[[Datoteka:SSLV ascent.jpg|mini|lijevo|180px|Space Shuttle pri brzini Mach 2,46. Površina letjelice obojana je koeficijentom tlaka, dok sive konture predstavljaju gustoću okolnog zraka. Izračunato korištenjem softvera ''OVERFLOW''.]]

Nakon paljenja glavnih motora, dok su pogonske rakete još pričvršćene za platformu, početni potisak tri glavna motora uzrokuje cijeloj grupi (pogonske rakete, tank i orbiter) njihanje oko 2 m na nivou pilotske kabine, što se u žargonu NASA-e naziva ''"nod"'' ili ''"twang"''.<ref name="launch1">{{cite web |publisher=spacelaunchinfo.com |url=http://www.spacelaunchinfo.com/countdown.html |title=What To Expect During A Space Shuttle Countdown |author=Robert Osband |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=16. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716050354/http://spacelaunchinfo.com/countdown.html |url-status=dead }}</ref> Kada se rakete isprave u svoj originalni oblik, grupa (''stack'') polako se ispravi u okomit položaj, što ukupno traje oko šest sekundi. U trenutku savršenog okomitog položaja, pale se pogonske rakete i započinje lansiranje.

Ubrzo nakon napuštanja platforme Shuttle započinje program okreta i nagiba radi namještanja orbitalne inklinacije s orbiterom u položaju ispod tanka i pogonskih raketa.<ref name="Roll">{{cite web |publisher=stason.orglaunchinfo.com |url=http://stason.org/TULARC/science-engineering/space/53-Why-does-the-shuttle-roll-just-after-liftoff.html |title=53 Why does the shuttle roll just after liftoff?}}</ref> Letjelica se penje u progresivno sve ravnijem luku, ubrzavajući dok se smanjuju težina glavnog tanka i pogonskih raketa. Za postizanje niske orbite potrebno je mnogo više vodoravne akceleracije u odnosu na okomitu, što nije vidljivo radi okomitog uspinjanja, i pozicije izvan vidokruga većim djelom vodoravne akceleracije. Skoro kružna orbitalna brzina na visini Međunardone svemirske postaje od 380&nbsp;km je 7,68 kilometara na sekundu, ili otprilike [[Mach]] 23 na nivou mora. Kako Međunarodna svemirska postaja orbitira na inklinaciji od 51,6 stupnjeva,<ref name="ISSincl">{{cite web |publisher=National Aeronautics and Space Administration |url=http://spaceflight.nasa.gov/feedback/expert/answer/mcc/sts-112/09_04_12_54_17.html |title=Mission Control Answers Your Questions |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090627185009/http://spaceflight.nasa.gov/feedback/expert/answer/mcc/sts-112/09_04_12_54_17.html |archivedate=27. lipnja 2009.}}</ref> Shuttle svoju inklinaciju mora podesiti na istu vrijednost za susret sa stanicom.

U momentu nazvanom ''Max Q'',<ref name="MaxQ">{{cite web |publisher=aerospaceweb.org |url=http://www.aerospaceweb.org/question/aerodynamics/q0025.shtml |title=Space Shuttle Max-Q}}</ref> kada je aerodinamički tlak na letjelicu u atmosferskim letovima maksimalan, na glavnim motorima privremeno se smanjuje potisak, radi sprečavanja prevelike brzine i sukladno mogućnosti prevelikog tlaka na Shuttleu, posebno na osjetljivim dijelovima letjelice kao što su krila. U tom trenutku manifestira se fenomen poznat kao ''Singularnost Prandtl-Glauert'', kada se formiraju kondenzacijski oblaci prilikom ubrzanja u nadzvučnu brzinu.<ref name="PGS">{{cite web |publisher=Wikipedia.org |url=http://en.wikipedia.org/wiki/Prandtl-Glauert_singularity |title=Prandtl–Glauert singularity}}</ref>

126 sekundi nakon polijetanja, eksplozivne matice odvajaju pogonske rakete koje manje rakete za odvajanje doslovce odguraju od letjelice. Pogonske rakete [[padobran]]om se spuštaju u [[ocean]] radi ponovnog korištenja. Shuttle potom nastavlja akceleraciju za orbitu na glavnim motorima. U tom trenutku leta letjelica ima omjer potiska-težine manji od jedan, jer glavni motori nemaju dovoljan potisak da premaše silu teže, te okomita brzina koju su postigle pogonske rakete privremeno opada. Ipak, kako sagorijevanje napreduje, težina goriva opada i omjer potisak-težina ponovo premaši 1, te sve lakša letjelica nastavlja ubrzavati u orbitu.

Shuttle nastavlja s penjanjem i zauzima donekle uspravan kut u odnosu na obzor, te koristi glavne motore za postizanje i održavanje visine dok vodoravno ubrzava u orbitu. Na 5 minuta i 45 sekundi nakon lansiranja, orbiter rotira u uspravan položaj radi prebacivanja komunikacija sa zemaljskih stanica na satelite (''Tracking and Data Relay Satellite'').<ref name="TDRSS">{{cite web |publisher=NASA |url=http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/comm/tdrs/ |title=Tracking and Data Relay Satellite System |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090613040636/http://www.spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/comm/tdrs/ |archivedate=13. lipnja 2009.}}</ref>

Konačno, u posljednjih deset sekundi rada glavnih motora, masa letjelice je dovoljno mala da se motori moraju usporiti na ograničenje od 3 ''[[Ubrzanje zemljine sile teže|g]]'' (30&nbsp;m/s<sup>2</sup>), uvelike radi udobnosti astronauta.

Glavni motori se gase prije potpunog iscrpljenja goriva jer rad na suho može uništiti motore. Kako glavni motori nepovoljno reagiraju na druge metode gašenja, zalihe kisika potroše se prije zaliha vodika. Tekući kisik je sklon naglim reakcijama, te podržava sagorijevanje u kontaktu s vrućim metalom motora. Vanjski tank se otpušta ispaljivanjem eksplozivnih matica i većinom izgara u atmosferi, iako nešto fragmenata pada u [[Indijski ocean|Indijski]] ili [[Tihi ocean|Tihi]] ocean, ovisno o profilu misije.<ref name="External Tank" /> Nepropusnost cijevi u tanku i pomanjkanje sustava smanjenja tlaka na vanjskom tanku olakšava raspadanje tanka u nižoj atmosferi. Nakon izgaranja pjene za vrijeme povratka u atmosferu, zagrijavanje uzrokuje povećanje tlaka u preostalom tekućem kisiku i vodiku do eksplozije tanka, što garantira male dimenzije ostataka koji padaju na Zemlju.

Radi prevencije mogućnosti Shuttleovog praćenja vanjskog tanka natrag u nižu atmosferu, pale se motori orbitalnog manevarskog sustava (''OMS'') koji podižu [[perigej]] više u gornju atmosferu.
<ref name="omsperigee">{{cite web |publisher=astrosociety.org |url=http://www.astrosociety.org/education/publications/tnl/34/space2.html |title=Hooking Up |author=James J. Secosky, Bloomfield Central School and George Musser, Astronomical Society of the Pacific}}</ref> Na nekim misijama (npr. misije na [[Međunarodna svemirska postaja|MSP]]), motori orbitalnog manevarskog sustava koriste se dok glavni motori još rade. Razlog postavljanja orbitera u putanju povratka na Zemlju nije samo radi odstranivanja vanjskog tanka, već iz sigurnosnih razloga; ako orbitalni manevarski sustav pretrpi kvar ili se vrata teretnog prostora ne mogu otvoriti, Shuttle je već na putanji povratka na Zemlju radi slijetanja u slučaju opasnosti.

==Povratak u atmosferu i slijetanje==
[[Datoteka:Stsheat.jpg|mini|180px|Simulacija Shuttleove vanjštine pri zagrijavanju na više od 1500 °C za vrijeme povratka.]]
[[Datoteka:Space shuttles Atlantis (STS-125) and Endeavour (STS-400) on launch pads.jpg|mini|180px|Dva Shuttlea na lansirnim platformama, poseban slučaj prilikom posljednje misije servisiranja [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]]. Nedostupnost [[Međunarodna svemirska postaja|MSP]]-a tom prilikom zahtijevala je spremnost drugog Shuttlea radi moguće misije spašavanja.]]
[[Datoteka:Nasa Shuttle Test Using Electron Beam full.jpg|mini|180px|Model Space Shuttlea na testiranjima u zračnom tunelu 1975. Pokus simulira ionizirane plinove koji okružuju Shuttle pri povratku u armosferu.]]

Gotovo cjelokupni povratak Shuttlea u atmosferu, osim izvlačenja [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] i senzora podataka zraka, standardno se izvodi pod kontrolom računala.<ref name="SSMEs" /> Ipak, povratak u atmosferu može se izvesti u potpunosti i ručno u slučaju kvara. Faza prilaženja i slijetanja može se kontrolirati [[Autopilot|automatskim pilotom]], ali se uglavnom izvodi ručno.

Letjelica započinje povratak paljenjem motora orbitalnog manevarskog sustava, letom u naopakom položaju, isprva unatrag, u suprotnom smjeru u odnosu na orbitalno kretanje za vrijeme od otprilike 3 minute, što Shuttleu smanji brzinu za oko 320&nbsp;km/h. Usporavanje spušta Shuttleov orbitalni perigej u gornju atmosferu. Shuttle se potom preokreće i postavlja nos uspravno (koji je u stvari "dole" jer leti naopačke). Paljenje orbitalnog manevarskog sustava obavlja se otprilike na pola orbite od mjesta slijetanja.<ref name="SSMEs" />

Letjelica započinje nailaziti na gušću atmosferu u nižoj [[Termosfera|termosferi]] na visini od 120&nbsp;km, pri brzini Mach 25, 8200&nbsp;m/s (30&nbsp;000&nbsp;km/h).<ref name="Reentyheating">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/pdf/87988main_H-1254.pdf |title=Thermal Response of Space Shuttle Wing During Reentry Heating |author=Leslie Gong, William L. Ko, and Robert D. Quinn NASA Ames Research Center, Dryden Flight Research Facility, Edwards CAlifornia 93523 |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=18. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110418031417/http://www.nasa.gov/centers/dryden/pdf/87988main_H-1254.pdf |url-status=dead }}</ref> Shuttle je kontroliran kombinacijom potisnika sustava kontrole reakcije (''Reaction Control System, RCS thrusters'') i upravljačkih površina, radi leta s nosom na 40 stupnjeva nagiba, stvaranjem visokog aerodinamičkog otpora, ne samo radi usporavanja na brzinu slijetanja, već i smanjenja zagrijavanja pri povratku u atmosferu. Također, letjelica mora dodatno smanjiti brzinu prije dolaska na mjesto slijetanja, što se postiže izvođenjem s-zavoja s do 70 stupnjeva nagibnog kuta.<ref name="DEA">{{cite web |publisher=aerospace-technology.com |url=http://www.aerospace-technology.com/projects/discovery/ |title=Nasa Space Shuttle Orbiter Vehicles – Discovery, Atlantis and Endeavor, USA}}</ref>

Orbiterov maksimalni koeficijent jedrenja/omjer koeficjenta uzgona i otpora znatno varira s brzinom, od 1:1 na hipersoničnim brzinama, 2:1 na nadzvučnim brzinama i 4,5:1 na podzvučnim brzinama za vrijeme prilaženja i slijetanja.<ref>[http://klabs.org/DEI/Processor/shuttle/shuttle_tech_conf/1985008580.pdf Space Shuttle Technical Conference pg 258]</ref>

U nižoj atmosferi, orbiter uglavnom leti kao konvencionalna [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilica]], izuzevši znatno veću brzinu poniranja, od preko 50&nbsp;m/s (180&nbsp;km/h)

Na priližnoj brzini od Mach 3, dva senzora podataka zraka, locirana na lijevoj i desnoj strani orbiterovog prednjeg donjeg trupa, izvlače se radi mjerenja tlaka zraka u vezi s kretanjem orbitera u atmosferi.<ref name="BACKUP FLIGHT CONTROL">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/sts-gnnc.html |title=BACKUP FLIGHT CONTROL, GUIDANCE, NAVIGATION AND CONTROL |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=24. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160924062102/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/sts-gnnc.html |url-status=dead }}</ref>

[[Datoteka:STS-73 landing.jpg|mini|lijevo|180px|''Columbia'' slijeće u svemirskom centru "Kennedy" na kraju misije ''STS-73''.]]

U početku faze prilaska i slijetanja, orbiter je na 3000 m visine i 12&nbsp;km od staze. Piloti primjenjuju zračno kočenje radi usporavanja letjelice, te se brzina orbitera smanjuje sa 682&nbsp;km/h na približno 346&nbsp;km/h pri slijetanju<ref name="Landing">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www-pao.ksc.nasa.gov/kscpao/nasafact/pdf/LandingSS-2005.pdf |title=Landing the Space Shuttle Orbiter |access-date=20. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090618012544/http://www-pao.ksc.nasa.gov/kscpao/nasafact/pdf/LandingSS-2005.pdf |archivedate=18. lipnja 2009.}}</ref> (brzina putničkog mlažnjaka pri slijetanju je 260 kmh). Podvozje se izvlači dok orbiter leti brzinom od 430&nbsp;km/h. Kao pomoć zračnim kočnicama, dvanaestmetarski padobran izvlači se nakon dodira glavnog ili nosnog podvozja s pistom (ovisno o odabranom načinu postavljanja padobrana) pri približnoj brzini od 343&nbsp;km/h, te se odbacuje nakon što orbiter uspori na 110&nbsp;km/h.

Nakon slijetanja, letjelica stoji nekoliko minuta na pisti radi omogućavanja isparenjima otrovnog hidrazina (koji se koristi kao gorivo za kontrolu položaja i tri orbiterova pomoćna izvora energije) da se raziđu, i radi hlađenja orbitera prije iskrcaja astronauta.

== Mjesta slijetanja==
U slučaju povoljnih vremenskih prilika, Shuttle uvijek slijeće u  [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirski centar "Kennedy"]]; međutim, u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, Shuttle može sletjeti u [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|zrakoplovnu bazu "Edwards"]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], ili na drugim lokacijama oko svijeta. Slijetanje u bazu "Edwards" zahtjeva transport Shuttlea natrag u Cape Canaveral na Floridi pomoću [[Shuttle Carrier Aircraft|zrakoplova nosača Shuttlea]] (''Shuttle Carrier Aircraft'')<ref name="SCA">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html |title=Shuttle Carrier Aircraft |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=6. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106024137/http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html |url-status=dead }}</ref> uz dodatni trošak od 1,7 milijuna američkih dolara.<ref name="SCA1">{{cite web |publisher=richard-seaman.com |url=http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Misc/Sts117/index.html |title=STS-117 Departure from Edwards Air Force Base}}</ref> Space Shuttle ''Columbia'' (STS-3) jednom je također sletio u ''White Sands Space Harbor'' u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]],<ref name="STS-3">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-3/mission-sts-3.html |title=STS-3 (3) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805013549/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-3/mission-sts-3.html |url-status=dead }}</ref> ali to se smatra posljednjom mogućom opcijom jer NASA-ini znanstvenici vjeruju da pustinjski pijesak može oštetiti Shuttleovu vanjštinu.

[[Datoteka:CFD Shuttle.jpg|mini|desno|180px|[[Računalo|Računalna]] simulacija strujanja zraka oko Space Shuttlea pri povratku u atmosferu.]]
{|
|valign="top" |Popis ostalih mjesta za slijetanje:<ref>{{cite web |author=Global Security |publisher=GlobalSecurity.org |url=http://www.globalsecurity.org/space/facility/sts-els.htm |title=Space Shuttle Emergency Landing Sites}}</ref>
* Zrakoplovna baza ''Eglin'', [[Florida]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Elmendorf'', [[Aljaska]], [[SAD]]<ref>{{cite web |author=US Northern Command |url=http://www.northcom.mil/News/2009/031309_a.html |title=DOD Support to manned space operations for STS-119}}</ref>
* Svemirska luka ''White Sands'', [[Novi Meksiko]], [[SAD]] (mjesto slijetanja misije ''STS-3'')
* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Yuma''/Međunarodni aerodrom ''Yuma'', [[Arizona]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Plattsburgh'', [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]] (bivša lokacija; sada zatvorena)
* Zrakoplovna baza ''Ben Guerir'', [[Maroko]] 
* Zrakoplovna baza ''Morón'', [[Španjolska]]
* Međunarodni aerodrom ''Banjul/Yundum International'', [[Gambija]]
* Aerodrom ''Zaragoza'', [[Španjolska]]
* Zrakoplovna baza ''Clark'' (izvan službe)/Međunarodni aerodrom ''Diosdado Macapagal'', [[Filipini]]
* Međunarodni aerodrom ''Kuala Lumpur'', [[Malezija]] 
* Zrakoplovna baza Kraljevskog Australskog Zrakoplovstva ''Amberley'', [[Australija]]
* Zrakoplovna baza ''Andersen'', [[Guam]]
* Međunarodni aerodrom ''Amilcar Cabral'', [[Zelenortska Republika]]
* Zrakoplovna baza ''Hickam AFB'', [[Havaji]], [[SAD]]
* Aerodrom ''Stockholm-Arlanda'', [[Švedska]]
* Zrakoplovna baza ''Istres'', [[Francuska]]
* Međunarodni aerodrom ''Bangor'', [[Maine]], [[SAD]]
* Gradski aerodrom ''Salina'', [[Kansas]], [[SAD]]
* Baza zrakoplovne rezerve ''Westover'', [[Massachusetts]], [[SAD]] 
* Međunarodni aerodrom ''Gander'', [[Kanada]]
* Baza kraljevskog zrakoplovstva ''Fairford'', Gloucestershire, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
* Međunarodni aerodrom ''Shannon'', [[Irska]]
* Regionalni aerodrom ''East Texas'', [[Teksas]], [[SAD]]
* Aerodrom ''Campbeltown'', [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
|Popis mjesta za odustajanje od lansiranja:
* Međunarodni aerodrom ''Atlantic City'', Atlantic City, [[New Jersey]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza Kraljevskog Australskog Zrakoplovstva ''Darwin'', [[Darwin (grad)|Darwin]],  [[Australija]]
* Međunarodni aerodrom ''Myrtle Beach'', [[Južna Karolina]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Dyess'', [[Teksas]], [[SAD]]
* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Cherry Point'', [[Sjeverna Karolina]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Ellsworth'', [[Južna Dakota]], [[SAD]]
* Mornarička zrakoplovna stanica ''Oceana'', Virginia Beach, [[Virginia]], [[SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Esenboga'', [[Ankara]], [[Turska]] 
* Zrakoplovna baza ''Dover'', [[Delaware]], [[SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Fort Wayne'' (Stanica Zrakoplovne Garde), Fort Wayne, [[Indiana]], [[SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Gran Canaria'', Gran Canaria ([[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]]), [[Kanari]], [[Španjolska]]
* Baza Zrakoplovne Nacionalne Garde ''Otis'', [[Massachusetts]], [[SAD]]
* Međunarodni aerodrom  ''Grant County'', [[Washington (savezna država)|Washington]], [[SAD]]
* Baza Zrakoplovne Nacionalne Garde ''Pease'', [[New Hampshire]], [[SAD]]
* Aerodrom ''Hao'', [[Francuska Polinezija]] 
* Zrakoplovna baza ''Hoedspruit'', [[Južna Afrika]]
* Međunarodni aerodrom ''L.F. Wade'' (Bivša mornarička zrakoplovna stanica ''Bermuda''), [[Bermudi]] 
* Međunarodni aerodrom Kralj Halid, [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]
* Međunarodni aerodrom ''Kinshasa'', [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]
* Aerodrom ''[[Köln]]-[[Bonn]]'', [[Njemačka]]
* Zrakoplovna baza ''Lajes'', [[Azori]], [[Portugal]] 
* Aerodrom ''Lincoln'', [[Nebraska]], [[SAD]]
* Zrakoplovna baza ''Mountain Home'', [[Idaho]], [[SAD]]
* Mornarička zrakoplovna stanica ''Bermuda'', [[Bahami]]
* Mornarička baza ''Souda Bay'', [[Kreta]], [[Grčka]]
* Mornarička baza (''Naval Support Facility'') [[Diego Garcia]], [[Chagos]], [[Britanski indijskooceanski teritoriji]]
* Međunarodni aerodrom ''Orlando'', Orlando, [[Florida]], [[SAD]]
* Baza kraljevskog zrakoplovstva ''Fairford'', Gloucestershire, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
* Međunarodni aerodrom ''Roberts'', [[Monrovia]], [[Liberija]]
* Međunarodni aerodrom ''Lehigh Valley'', Allentown, [[Pennsylvania]], [[SAD]]
* Međunarodni aerodrom ''Mataveri'', Hanga Roa, [[Uskršnji otok]], [[Čile]]
* Međunarodni aerodrom ''Halifax Stanfield'', Halifax, Nova Scotia, [[Kanada]]
* Zrakoplovna baza ''Ben Guerir'', [[Maroko]] 
* Zrakoplovna baza ''Columbus'', [[Mississippi]], [[SAD]]
|}

== Povijest flote ==
{{Glavni|Popis misija programa Space Shuttle}}
[[Datoteka:Shuttle profiles.jpg|mini|center|590px|Svi izrađeni Space Shuttleovi, u kronološkom redu (bez ''Enterprisea'')]]

Popis važnijih događaja u povijesti flote orbitera Space Shuttlea

{| class="wikitable"
|+ '''Važniji događaji u povijesti Space Shuttlea'''
|-
! Datum
! Orbiter
! Događaj
! Napomene
|-
| 18. veljače 1977.
| [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']]
| Prvi let
| Montiran na zrakoplov nosač (''SCA'') duž cijelog leta.<ref name="ALT">{{cite web |publisher=spaceline.org |url=http://spaceline.org/shuttlechron/shuttletest.html |title=Space Shuttle Approach and Landing Tests Fact Sheet |author=Cliff Lethbridge}}</ref>
|-
| 12. kolovoza 1977.
| [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']]
| Prvi slobodni let
| S repnim konusom; slijetanje na suho jezero.<ref name="ALT" />
|-
| 12. listopada 1977.
| [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']]
| Četvrti slobodni let
| Prvi bez repnog konusa; slijetanje na suho jezero.<ref name="ALT" />
|-
| 26. listopada 1977.
| [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprise'']]
| Posljednji slobodni let ''Enterprisea'' 
| Prvo slijetanje na betonsku pistu baze "Edwards".<ref name="ALT" />
|-
| 12, travnja 1981.
| [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']]
| Prvi let ''Columbije'', prvi orbitalni pokusni let
| STS-1<ref name="STS-1a">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-1/mission-sts-1.html |title=STS-1 (1) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=23. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100823203017/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-1/mission-sts-1.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 11. studenoga 1982.
| [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']]
| Prvi operativni let Space Shuttlea, prva misija s četiri astronauta
| STS-5<ref name="STS-5">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-5/mission-sts-5.html |title=STS-5 (5) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=21. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070621122358/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-5/mission-sts-5.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 4. travnja 1983.
| [[Space Shuttle Challenger|''Challenger'']]
| Prvi let ''Challengera'' 
| STS-6<ref name="STS-6">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-6/mission-sts-6.html |title=STS-6 (6) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805013714/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-6/mission-sts-6.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 30. kolovoza 1984.
| [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']]
| Prvi let ''Discoveryja''
| STS-41-D<ref name="STS-41d">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/41-d/mission-41-d.html |title=STS-41-D (12)}}</ref>
|-
| 3. listopada 1985.
| [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']]
| Prvi let ''Atlantisa'' 
| STS-51-J<ref name="STS-51-j">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/51-j/mission-51-j.html |title=STS-51-J (21)}}</ref>
|-
| 28. siječnja 1986.
| [[Space Shuttle Challenger|''Challenger'']]
| Eksplozija 73 sekunde nakon lansiranja
| STS-51-L, Poginulo svih sedam astronauta.<ref name="STS-51-l">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/51-l/mission-51-l.html |title=STS-51-l (25) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=6. srpnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060706115614/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/51-l/mission-51-l.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 29. rujna 1988.
| [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']]
| Prva misija nakon ''Challengera'' 
| STS-26<ref name="STS-26">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-26/mission-sts-26.html |title=STS-26 (26) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=17. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131117004644/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-26/mission-sts-26.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 4. svibnja 1989.
| [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']]
| Prva misija Space Shuttlea koja je lansirala svemirsku sondu ([[Magellan (letjelica)|Magellan]]).
| STS-30<ref name="STS-30">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-30/mission-sts-30.html |title=STS-30 (29) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=11. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131211202823/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-30/mission-sts-30.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 7. svibnja 1992.
| [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']]
| Prvi let ''Endeavoura'' 
| STS-49<ref name="STS-49">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-49/mission-sts-49.html |title=STS-49 (47) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=16. rujna 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6AiwMHcaa?url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-49/mission-sts-49.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 19. studenoga 1996.
| [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']]
| Najduža Shuttleova misija do danas, 17 dana i 15 sati
| STS-80<ref name="STS-80">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-80/mission-sts-80.html |title=STS-80 (80) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=11. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811025038/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-80/mission-sts-80.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 11. listopada 2000.
| [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']]
| 100. misija Space Shuttlea
| STS-92<ref name="STS-92">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-92/mission-sts-92.html |title=STS-92 (100) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110305072211/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-92/mission-sts-92.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 1. veljače 2003.
| [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']]
| Misija znanstvenog istraživanja Zemlje
| STS-107, Poginulo svih sedam astronauta.<ref name="STS-107">{{cite web |publisher=NASA |url=http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-107/mission-sts-107.html |title=STS-107 (113) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=29. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529183802/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/sts-107/mission-sts-107.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 25. srpnja 2005.
| [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']]
| Prva misija nakon ''Columbije'' 
| STS-114<ref name="&quot;STS-114">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/archives/sts-114.html |title=STS-114 (114) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304081337/http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/archives/sts-114.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 11. svibnja 2009.
| [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']]
| Posljednja misija servisiranja [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]]
| STS-125<ref name="STS-125">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/overview.html |title=STS-125 (126) |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=7. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170507202807/https://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/overview.html |url-status=dead }}</ref>
|-
| 24. veljače 2011.
| [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']]
| Posljednji let ''Discoveryja''
| STS-133 
|-
| 16. svibnja 2011.
| [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']]
| Posljednji let ''Endeavoura''<ref>{{cite web |url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/schedule.html |title=NASA - NASA's Shuttle and Rocket Launch Schedule |publisher=Nasa.gov |date=2010-07-27 |accessdate=2010-08-07}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2010/jul/HQ_10-157_STS_Launch_Dates.html |title=NASA Updates Shuttle Target Launch Dates For Final Two Flights |accessdate=3. srpnja 2010. |publisher=NASA |archive-date=3. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603040525/http://www.nasa.gov/home/hqnews/2010/jul/HQ_10-157_STS_Launch_Dates.html |url-status=dead }}</ref>
| STS-134
|-
| 8. srpnja 2011.
| [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']]
| Posljednji let ''Atlantisa'', posljednji let programa Space Shuttle.
| STS-135
|}

Izvori: ''NASA launch manifest'',<ref name="manifest">{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html |title=Consolidated Launch Manifest |publisher=NASA |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=7. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090307191348/http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html |url-status=dead }}</ref> ''NASA Space Shuttle archive''<ref name="archive">{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/list_main.html |title=Space Shuttle Mission Archives |publisher=NASA}}</ref>

=== Katastrofe ===
[[Datoteka:Challenger explosion.jpg|mini|180px|Eksplozija Challengera]]
Dana [[28. siječnja]] [[1986.]], [[Katastrofa Space Shuttle Challengera|Space Shuttle Challenger eksplodirao]] je 73 sekunde nakon lansiranja te je poginulo svih sedam ukrcanih astronauta. Nesreću je prouzročilo oštećenje prstenova na pogonskim raketama, što je presudna komponenta misije, izazvano niskim temperaturama.<ref name="STS-51L-1">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/archives/sts-51L.html |title=STS-51L (25)}}</ref> Uporna upozoravanja projektnih inženjera koji su izražavali zabrinutost o nedostatku dokaza o pouzdanosti prstenova na temperaturama ispod 12&nbsp;°C, NASA-ini menadžeri su ignorirali.<ref>{{Citiranje weba |url=http://history.nasa.gov/rogersrep/v1ch6.htm |title="Report of the PRESIDENTIAL COMMISSION on the Space Shuttle Challenger Accident", Chapter VI: An Accident Rooted in History |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=24. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124043941/https://history.nasa.gov/rogersrep/v1ch6.htm |url-status=dead }}</ref>

Godine 2003., Space Shuttle ''Columbia'' raspao se prilikom povratka u atmosferu radi oštećenja toplinskih pločica za vrijeme lansiranja. Inženjeri zemaljske kontrole izdali su tri odvojena zahtjeva za slike visoke rezolucije, snimljenje od Ministarstva obrane, koje bi mogle omogućiti jasniji uvid u opseg oštećenja, dok je NASA-in glavni inženjer toplinskog zaštitnog sustava (''thermal protection system, TPS'') zatražio dozvolu da astronauti na ''Columbiji'' napuste letjelicu radi ispitivanja oštećenih pločica. NASA-ini [[menadžer]]i intervenirali su da zaustave podršku ministarstva obrane i odbili zahtjev za svemirsku šetnju,<ref>";;The Exploration of Space," The Columbia accident, http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Columbia%20accident.htm</ref> dok izvedivost scenarija popravka letjelice u svemiru ili spašavanja Shuttleom ''Atlantis'', nije u to doba uzet u obzir od NASA-inog menadžementa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nasa.gov/columbia/caib/PDFS/VOL2/D13.PDF |title=Columbia Accident Investigation Board, Appendix II, Appendix D.13, In-flight Options Assessment |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=19. veljače 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060219044010/http://www.nasa.gov/columbia/caib/PDFS/VOL2/D13.PDF |url-status=dead }}</ref>

== Povlačenje ==
Godine 2011., nakon 30 godina korištenja, planira se povlačenje Space Shuttlea iz službe. Kako se intenzitet programa već smanjuje, prvi je povučen ''Discovery''.<ref>{{cite web |url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/schedule.html |title=NASA - NASA's Shuttle and Rocket Launch Schedule |publisher=Nasa.gov |accessdate=17. srpnja 2009.}}</ref> Kao zamjena za Shuttle, razvija se nova svemirska letjelica ne samo za prevoz putnika i snabdijevanje Međunarodne svemirske postaje, već i za putovanja van zemaljske orbite na [[Mjesec]] i [[Mars (planet)|Mars]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.csa.com/discoveryguides/newshuttle/overview.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090622071024/http://www.csa.com/discoveryguides/newshuttle/overview.php |archive-date=22. lipnja 2009. |access-date=20. lipnja 2009.}}</ref>  Izvorno nazvan ''Crew Exploration Vehicle'', koncept je evolvirao u svemirsku letjelicu [[Orion (svemirska letjelica)|Orion]] te je projekt nazvan [[Projekt Constellation|Projekt ''Constellation'']].<ref name="Orion">{{cite web |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/index.html |title=Constellation |access-date=20. lipnja 2009. |archive-date=11. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070711034325/http://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/index.html |url-status=dead }}</ref> Administracija predsjednika [[Barack Obama|Obame]] predložila je ukidanje javnog financiranja za program ''Constellation'' i prebacivanje razvoja zamjenske letjelice za nisko-orbitalne letove na privatne korporacije.<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/31/AR2010013101058.html |title=NASA budget for 2011 eliminates funds for manned lunar missions |publisher=Washington Post |accessdate=2010-02-01}}</ref> Dok nova letjelica ne bude spremna, sve posade za Međunarodnu svemirsku postaju, u međuperiodu će morati putovati [[Rusija|ruskim]] letjelicama ili vjerojatno američkom komercijalnom letjelicom (vidi dolje).

Međutim, plan predsjednika Obame mora odobriti [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] koji razmatra i neke druge mogućnosti. Jedan od prijedloga, čiji bi trošak bio oko 10 milijardi američkih dolara, predviđa šest ili sedam dodatnih letova između 2010. i 2013., i ubrzanje razvoja brodova ''Orion'' koji bi bili spremni do tada. Drugi predlog predviđa ostanak Shuttleova u službi do 2015., i nemijenjanje razvoja
programa ''Orion''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://space.newscientist.com/channel/human-spaceflight/space-shuttle/dn13098-politician-urges-nasa-to-postpone-shuttles-retirement.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080708220239/http://space.newscientist.com/channel/human-spaceflight/space-shuttle/dn13098-politician-urges-nasa-to-postpone-shuttles-retirement.html |archive-date=8. srpnja 2008. |access-date=20. lipnja 2009.}}</ref>

===Zamjena letjelicama i uslugama drugih svemirskih agencija===
NASA je 23. prosinca 2008. najavila dodjeljivanje ugovora za snabdijevanje Međunarodne svemirske postaje privatnoj kompaniji ''SpaceX'' i proizvođaču svemirske opreme ''Orbital Sciences Corporation''.<ref>[http://www.nasa.gov/home/hqnews/2008/dec/HQ_C08-069_ISS_Resupply.html "NASA Awards Space Station Commercial Resupply Services Contracts"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160715085914/http://www.nasa.gov/home/hqnews/2008/dec/HQ_C08-069_ISS_Resupply.html |date=15. srpnja 2016. }}.</ref> SpaceX će koristiti svoju nosivu [[Raketa|raketu]] ''Falcon 9'' i svemirsku letjelicu ''Dragon'',<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.spacex.com/press.php?page=20081223 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130329124416/http://www.spacex.com/press.php?page=20081223 |archive-date=29. ožujka 2013. |access-date=20. lipnja 2009.}}</ref> dok će ''Orbital Sciences'' korisiti nosivu raketu ''Taurus II'' i svemirsku letjelicu ''Cygnus''.

== Povezani članci ==
[[Datoteka:Endeavour silhouette STS-130.jpg|230px|minijatura|desno|Silueta Space Shuttlea Endeavour]]
* [[Program Space Shuttle]]
* [[Svemirski centar John F. Kennedy]]
* [[Cape Canaveral]]
* [[Međunarodna svemirska postaja]]
* [[Projekt Apollo]]
* [[Svemirske letjelice]]
* [[Raketoplan]]
* [[Popis misija programa Space Shuttle]]

=== Slične svemirske letjelice ===
* [[Hermes (shuttle)|Hermes]]
* [[Buran]]
* [[Lockheed Martin X-33]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons|Space Shuttle}}
* NASA [http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/ Službena stranica - spaceflight.nasa.gov ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106120422/http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/ |date=6. studenoga 2005. }}
* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/ ''Index of /shuttle'' - science.ksc.nasa.gov ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803090450/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/ |date=3. kolovoza 2009. }}
* [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/list_main.html Popis misija - NASA ]
* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/ Popis misija - ksc.nasa.gov ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121209083933/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/missions/ |date=9. prosinca 2012. }}
* [http://spaceflight.nasa.gov/gallery/images/shuttle/index.html NASA Shuttle medijska galerija - spaceflight.nasa.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618015724/http://spaceflight.nasa.gov/gallery/images/shuttle/index.html |date=18. lipnja 2009. }}
* [http://nix.larc.nasa.gov/search;?b=SC000249 Foto galerija - nix.larc.nasa.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405080454/http://nix.larc.nasa.gov/search;?b=SC000249 |date=5. travnja 2008. }}
* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/technology/sts-newsref/stsref-toc.html ''NSTS 1988 Reference manual'' - science.ksc.nasa.gov]
* [http://science.howstuffworks.com/space-shuttle.htm  ''How The Space Shuttle Works'' - science.howstuffworks.com]
* [https://web.archive.org/web/20061125005515/http://www.space.com/space-shuttle/ ''All About the Space Shuttle'']
* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/orbiters.html ''Orbiter Vehicles'' - science.ksc.nasa.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210209023806/http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/resources/orbiters/orbiters.html |date=9. veljače 2021. }}
* [http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Aeronautics-and-Astronautics/16-885JFall-2005/LectureNotes/index.htm ''Lecture Series on the space shuttle'' - ocw.mit.edu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090721120715/http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Aeronautics-and-Astronautics/16-885JFall-2005/LectureNotes/index.htm |date=21. srpnja 2009. }}
* [http://www.globalsecurity.org/space/facility/sts-els.htm Popis mjesta za slijetanje - globalsecurity.org]
* NASA [http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/ ''Official NASA Space Flight Orbital Tracking system'' - spaceflight.nasa.gov ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408165613/http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/ |date=8. travnja 2007. }}
* [http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/space/Space%20Shuttle%20history.htm Povijest Space Shuttlea - Century of flight.com ]
* [http://chandra.harvard.edu/launch/status/weather_criteria2.html Kriteriji vremenskih uvjeta za lansiranje - chandra.harvard.edu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060912175301/http://chandra.harvard.edu/launch/status/weather_criteria2.html |date=12. rujna 2006. }}

{{Space Shuttle}}
{{NASA}}

[[Kategorija:Program Space Shuttle| ]]
[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]
[[Kategorija:Svemirske letjelice]]
[[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]]