Sulejmanija (džamija): razlika između inačica
m robot Dodaje: mk:Сулејманова џамија |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
||
(Nije prikazano 46 međuinačica 29 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:Istanbul asv2020-02 img49 Süleymaniye Mosque.jpg|mini|300px|Sulejmanija]] |
||
[[Datoteka:20101213 Suleymaniye Mosque Istanbul inside vertical Panorama.jpg|mini|300px|Pogled na kupole iznutra]] |
|||
[[Slika:Istanbul - Mesquita de Mihrimah.JPG|thumb|250px|<center>'''Sulejmanija'''<center>]] |
|||
[[Slika:Suleymaniye domes.jpg|thumb|250px|<center>Pogled na kupole iznutra<center>]] |
|||
'''Sulejmanija''' ([[Turski]]: ''Süleymaniye Camii'') ili '''Mihrimah-Džamija''' u [[Istanbul]]u, koja je izgrađena oko [[1550.]] godine, vrhunsko je djelo najvećeg [[Osmansko carstvo|osmanlijskog]] |
'''Sulejmanija''' ([[Turski|tur.]]: ''Süleymaniye Camii'') ili '''Mihrimah-Džamija''' u [[Istanbul]]u, koja je izgrađena oko [[1550.]] godine, vrhunsko je djelo najvećeg [[Osmansko carstvo|osmanlijskog]] [[arhitekt]]a i graditelja [[Sinan]]a. |
||
Njen klasičan tlocrt [[Turci|turskih]] bogomolja, primijenjen na varijantama na tisućama mošeja sagrađenih od 15. do 19. stoljeća, nadahnut je [[Aja Sofija|Aja Sofijom]]. Ali kako je sjaj [[Justinijan]]ove crkve trebao biti nadmašen, Sinan je isplanirao građevinu tako da je postavljanjem savršenog [[krug]]a na savršeni [[kvadrat]] dobio ozbiljno geometrijsko remek-djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu. Sve je podređeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za uređeni prostor koji on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred džamije nalazi se otvoreno dvorište sa stupovima, a sama [[džamija]] je u žarištu grupe građevina u koju spada utemeljitev grob, [[medresa]], bolnica, kuhinje i [[hamam]]i. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva. |
Njen klasičan tlocrt [[Turci|turskih]] bogomolja, primijenjen na varijantama na tisućama mošeja sagrađenih od 15. do 19. stoljeća, nadahnut je [[Aja Sofija|Aja Sofijom]]. Ali kako je sjaj [[Justinijan]]ove crkve trebao biti nadmašen, Sinan je isplanirao građevinu tako da je postavljanjem savršenog [[krug]]a na savršeni [[kvadrat]] dobio ozbiljno geometrijsko remek-djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu. Sve je podređeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za uređeni prostor koji on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred džamije nalazi se otvoreno dvorište sa stupovima, a sama [[džamija]] je u žarištu grupe građevina u koju spada utemeljitev grob, [[medresa]], bolnica, kuhinje i [[hamam]]i. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva. |
||
Redak 9: | Redak 8: | ||
==Arhitektura== |
==Arhitektura== |
||
Džamiju čini skup [[kupola]] i [[luk]]ova koji vodi do glavne kupole, visoke 55 metara i široke preko 25 metara. Četiri divovska [[stub]]a u unutrašnjosti podupiru središnju kupolu i polukupolu iznad [[Kibla|kible]], a 138 prozora od obojenog stakla propušta prigušeno svjetlo. |
Džamiju čini skup [[kupola]] i [[Luk (arhitektura)|luk]]ova koji vodi do glavne kupole, visoke 55 metara i široke preko 25 metara. Četiri divovska [[stub]]a u unutrašnjosti podupiru središnju kupolu i polukupolu iznad [[Kibla|kible]], a 138 prozora od obojenog stakla propušta prigušeno svjetlo. |
||
[[Pandantiv]]i koji nose kupolu snažno su projicirani na vanjski volumen čime je stvorena zona u obliku stepenaste krnje [[Piramida|piramide]]. Kako je donji dio kupole (pojas s prozorima) zakošen, na krnju piramidu položen je krnji [[stožac]], a na njega, kao najmonumentalniji mogući završetak – kupola. Kupola nije polulopta, nego je segmentna, pa je čitava masa džamije oblikovana kao niz geometrijskih oblika prekinutih u svom rastu i tako lišena samostalnosti. Upotrijebljeni geometrijski oblici su narušeni u svojoj čistoći (u uglove kocke utisnute su tanke mnogostrane [[Prizma|prizme]], a nosači kupole su izvedeni u vanjski volumen, dok su stranice piramidalnog dijela kupole stepenaste, a stožac je po sredini obogaćen vijencem). |
[[Pandantiv]]i koji nose kupolu snažno su projicirani na vanjski volumen čime je stvorena zona u obliku stepenaste krnje [[Piramida (geometrija)|piramide]]. Kako je donji dio kupole (pojas s prozorima) zakošen, na krnju piramidu položen je krnji [[stožac]], a na njega, kao najmonumentalniji mogući završetak – kupola. Kupola nije polulopta, nego je segmentna, pa je čitava masa džamije oblikovana kao niz geometrijskih oblika prekinutih u svom rastu i tako lišena samostalnosti. Upotrijebljeni geometrijski oblici su narušeni u svojoj čistoći (u uglove kocke utisnute su tanke mnogostrane [[Prizma|prizme]], a nosači kupole su izvedeni u vanjski volumen, dok su stranice piramidalnog dijela kupole stepenaste, a stožac je po sredini obogaćen vijencem). |
||
Rešetkasti zidovi toliko su otvoreni prozorima da su postali nesposobni da nose kupolu, te su njen teret preuzeli rasteretni lukovi. Lukovi izlaze iz ugaonih [[pilastar]]a u visini unutrašnje galerije i penju se do iste visine kao i pilastri. |
Rešetkasti zidovi toliko su otvoreni prozorima da su postali nesposobni da nose kupolu, te su njen teret preuzeli rasteretni lukovi. Lukovi izlaze iz ugaonih [[pilastar]]a u visini unutrašnje galerije i penju se do iste visine kao i pilastri. |
||
Redak 26: | Redak 25: | ||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
{{ |
{{Commonscat|Süleymaniye Mosque}} |
||
* [http://www.pointsfromturkey.com/suleiman_mosque.html Sulejmanija (Süleymaniye Camii)] |
* [http://www.pointsfromturkey.com/suleiman_mosque.html Sulejmanija (Süleymaniye Camii)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080921210152/http://www.pointsfromturkey.com/suleiman_mosque.html |date=21. rujna 2008. }} |
||
* [http://www.tulpart.com/pic.asp?cmd=2&cid=5&sid=121 Detaljne fotografije Sulejmanije] |
* [http://www.tulpart.com/pic.asp?cmd=2&cid=5&sid=121 Detaljne fotografije Sulejmanije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012225235/http://www.tulpart.com/pic.asp?cmd=2&cid=5&sid=121 |date=12. listopada 2008. }} |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Svjetska baština u Turskoj}} |
|||
[[bg:Сюлейман джамия]] |
|||
⚫ | |||
[[bn:সুলায়মানি মসজিদ]] |
|||
⚫ | |||
[[bs:Sulejmanije džamija]] |
|||
⚫ | |||
[[ca:Mesquita de Solimà]] |
|||
[[cs:Sulejmanova mešita]] |
|||
[[de:Süleymaniye-Moschee]] |
|||
[[en:Süleymaniye Mosque]] |
|||
[[es:Mezquita de Süleymaniye]] |
|||
[[fa:مسجد سلیمانیه]] |
|||
[[fr:Mosquée Süleymaniye]] |
|||
[[hu:Szulejmán-mecset]] |
|||
[[id:Masjid Raya Sulaimaniah]] |
|||
[[ja:スレイマニエ・モスク]] |
|||
[[mk:Сулејманова џамија]] |
|||
[[ms:Masjid Süleymaniye]] |
|||
[[nl:Süleymaniye-moskee]] |
|||
[[pl:Meczet Sulejmana]] |
|||
[[ru:Мечеть Сулеймание]] |
|||
[[sr:Сулејманова џамија]] |
|||
[[sv:Süleymaniyemoskén]] |
|||
[[tr:Süleymaniye Camii]] |
|||
[[ur:جامع سلیمانیہ]] |
|||
[[zh:苏莱曼清真寺]] |
Posljednja izmjena od 7. srpnja 2024. u 03:18
Sulejmanija (tur.: Süleymaniye Camii) ili Mihrimah-Džamija u Istanbulu, koja je izgrađena oko 1550. godine, vrhunsko je djelo najvećeg osmanlijskog arhitekta i graditelja Sinana.
Njen klasičan tlocrt turskih bogomolja, primijenjen na varijantama na tisućama mošeja sagrađenih od 15. do 19. stoljeća, nadahnut je Aja Sofijom. Ali kako je sjaj Justinijanove crkve trebao biti nadmašen, Sinan je isplanirao građevinu tako da je postavljanjem savršenog kruga na savršeni kvadrat dobio ozbiljno geometrijsko remek-djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu. Sve je podređeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za uređeni prostor koji on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred džamije nalazi se otvoreno dvorište sa stupovima, a sama džamija je u žarištu grupe građevina u koju spada utemeljitev grob, medresa, bolnica, kuhinje i hamami. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva.
Džamiju čini skup kupola i lukova koji vodi do glavne kupole, visoke 55 metara i široke preko 25 metara. Četiri divovska stuba u unutrašnjosti podupiru središnju kupolu i polukupolu iznad kible, a 138 prozora od obojenog stakla propušta prigušeno svjetlo.
Pandantivi koji nose kupolu snažno su projicirani na vanjski volumen čime je stvorena zona u obliku stepenaste krnje piramide. Kako je donji dio kupole (pojas s prozorima) zakošen, na krnju piramidu položen je krnji stožac, a na njega, kao najmonumentalniji mogući završetak – kupola. Kupola nije polulopta, nego je segmentna, pa je čitava masa džamije oblikovana kao niz geometrijskih oblika prekinutih u svom rastu i tako lišena samostalnosti. Upotrijebljeni geometrijski oblici su narušeni u svojoj čistoći (u uglove kocke utisnute su tanke mnogostrane prizme, a nosači kupole su izvedeni u vanjski volumen, dok su stranice piramidalnog dijela kupole stepenaste, a stožac je po sredini obogaćen vijencem).
Rešetkasti zidovi toliko su otvoreni prozorima da su postali nesposobni da nose kupolu, te su njen teret preuzeli rasteretni lukovi. Lukovi izlaze iz ugaonih pilastara u visini unutrašnje galerije i penju se do iste visine kao i pilastri.
Unutrašnjost je oblikovana kao velik, jedinstven prostor, prazan i obilato osvijetljen, ali statičan. Oplata od fajansnih pločica pokriva sve plohe unutrašnjeg volumena i svojim ornamentom naglašeno odvaja plohu od plohe. Te plohe su još i slikarski istaknute, a biljni motivi ornamenta na pločicama, složeni u apstraktne sheme, nadalje raščlanjuju prostor.
- Sulejmanija (Süleymaniye Camii) Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2008. (Wayback Machine)
- Detaljne fotografije Sulejmanije Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2008. (Wayback Machine)
|