Kominterna: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: sq:Komintern |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
Složenica '''Kominterna''' potječe iz [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kratica je za '''Komunistička internacionala'''. |
Složenica '''Kominterna''' potječe iz [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kratica je za '''Komunistička internacionala'''. |
||
Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi [[1919]]. godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile [[lenjinizam|lenjinističku]] teoriju i [[boljševizam|boljševističku]] taktiku, nasuprot tzv. [[revizionisti]]ma iz [[Druga internatcionala|Druge internacionale]] koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode |
Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi [[1919]]. godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile [[lenjinizam|lenjinističku]] teoriju i [[boljševizam|boljševističku]] taktiku, nasuprot tzv. [[revizionisti]]ma iz [[Druga internatcionala|Druge internacionale]] koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode i pihvatili borbu za radnička prava putem sindikata, slobodnog tiska i slobodnih izbora unutar institucija [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]]. |
||
Nasuprot '''revizionista''', koji su većinom zadržali naziv [[socijaldemokracija|socijaldemokrati]] koji su mnoge radničke stranke usvojile prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime [[komunizam|komunisti]], pa odatle i '''Komunistička internacionala'''. |
Nasuprot '''revizionista''', koji su većinom zadržali naziv [[socijaldemokracija|socijaldemokrati]] koji su mnoge radničke stranke usvojile prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime [[komunizam|komunisti]], pa odatle i '''Komunistička internacionala'''. |
||
Inačica od 13. studenoga 2011. u 19:57
 Struje
Vjerski socijalizam
Ključni problemi
Ljudi i organizacije
Povezane teme
|
|---|
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi 1919. godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile lenjinističku teoriju i boljševističku taktiku, nasuprot tzv. revizionistima iz Druge internacionale koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode i pihvatili borbu za radnička prava putem sindikata, slobodnog tiska i slobodnih izbora unutar institucija parlamentarne demokracije.
Nasuprot revizionista, koji su većinom zadržali naziv socijaldemokrati koji su mnoge radničke stranke usvojile prije Prvog svjetskog rata, pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime komunisti, pa odatle i Komunistička internacionala.
Stranke u raznim zemljama, koje su pristupile Kominterni, proglašene su sekcijama te nadnacionalne organizacije. To je bio slučaj i sa Komunističkom partijom Jugoslavije, osnovanom 1919. Većinom je djelovanje tih partija u njihovim zemljama bilo zabranjeno (u Kraljevini SHS to se dogodilo donošenjem Zakona o zaštiti države 1921. dok je prije toga Obznanom zabranjena komunistička propaganda), pa su nastavile djelovati u ilegali. To je naravno pridonijelo tome da uglavnom posve izgube samostalnost, te je, osobito 1930-ih godina, politika Kominterne bila potpuno podređena državnim interesima SSSR-a.
U skladu s tim interesima, Staljin je u vrijeme Drugog svjetskog rata raspustio Kominternu, da ne kvari odnose sa zapadnim saveznicima. Jačanjem hladnog rata, godine 1947 kao nasljednik Kominterne osnovan je Informbiro.
Vidi još
| ||||||||||||||||||||
