Komlov
Komlov[1][2](mađ. Komló, nje. Kumlau) je grad u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 46,55 km četvornih.
Nalazi se podno središnjih sjevernih obronaka gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°12' sjeverne zemljopisne širine i 18°16' istočne zemljopisne dužine, na 270 m nadmorske visine. S druge strane Mečeka se nalazi Pečuh.
Upravno je središte komlovske mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7300.
Ovo nekadašnje selo je postalo planskim rudarskim gradom za vrijeme socijalizma.
Komlov je bio drugo po veličini rudarsko središte u Mađarskoj poslije Tatabánye. Nakon što su brojni rudnici ugljena zatvoreni 1990-ih godina 20. stoljeća, Komlov se suočio s velikom recesijom, jer je tim zatvaranjima bila ugašena glavna komlovska gospodarska grana o kojoj su ovisile sve ostale gospodarske djelatnosti u tom gradu. Posljedica toga je da Komlov i u današnjici ima veliki postotak nezaposlenih.
1951. godine je dobilo status grada. 1954. godine su mu upravno pripojena sela Kisbattyán, Mecsekfalu i Mecsekjánosi, a 1958. godine i Manfa, koja je upravnom reorganizacijom 1992. godine ponovno osamostaljena.[3]
Iz Komlova vodi prema ostatku Mađarske željeznička prometnica Dumvar – Komlov.
U Komlovu živi 26.465 stanovnika (2005.)
Narodnosni sastav:
Vjerski sastav:
- rimokatolici 46,8%
- grkokatolici 0,4%
- kalvinisti 5,7%
- luterani 1,2%
- pripadaju drugim vjerskim zajednicama i vjernici su 1%
- ne pripadaju crkvenoj zajednici ali su vjernici 34,4%
- nepoznato, bez podataka 10,5%
U Komlovu djeluje nekoliko manjinskih samouprava: grčka, hrvatska, njemačka, romska i ukrajinska.
U Komlovu djeluje Hrvatska manjinska samouprava.[2] Utemeljena je 1998. godine, a okuplja oko sebe "građane hrvatskog podrijetla i korijena".
Zaslugom ove samouprave su Valpovo i Komlov:
- uspostavili odnose bliskog prijateljstva (posebice između vatrogasnih i športskih društava te umirovljeničkih klubova, a planira se i veze među školama)
- planira se i mjesto za nastavu hrvatskog jezika u Komlovu.
Zaslugom ove samouprave je u Komlovu utemeljen je i mješoviti pjevački zbor "Bijela ruža", a i hrvatska folklorna društva sudjeluju u gradskoj manifestaciji Dani grada Komlova.[4]
Iz Komlova je nogometni klub Komlói Bányász, koji je dvaput bio sudionikom završnice mađarskog kupa, 1970. i 1973./74. Oba puta je izgubio od Ferencvárosa. Jednom je sudjelovao u Kupu pobjednika kupova, u sezoni 1971./72., kad je ispao u 1. kolu od jugoslavenskog predstavnika, beogradske Crvene zvezde.
- Beiuş
- Eragny-sur-Oise
- Neckartenzlingen
- Torrice
- Valpovo (sporazum o prijateljstvu je potpisan 2003. godine, od 3. rujna 2005. godine djeluje Krug prijateljstva Komlov-Valpovo[2])
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj, Folia onomastica croatica. 14, 2005.
- ↑ a b c Hrvatski glasnik, br. 37/2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2007. (Wayback Machine) Krug prijateljstva Komlov-Valpovo, str. 6., 15. rujna 2005.
- ↑ Mađarski središnji statistički ured[neaktivna poveznica]
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 30/2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) , str. 5., 28. srpnja 2005.
- (mađ.) Komló (önkormányzatának) hivatalos honlapja
- (mađ.) Komló és környéke Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2008. (Wayback Machine)
- (mađ.) Komlói linkek
- (mađ.) Térkép Kalauz – Komló
- (mađ.) Komló a Vendégvárón Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. siječnja 2007. (Wayback Machine)
- (mađ.) Video Komlóról – indulhatunk.hu Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2008. (Wayback Machine)
- (engl.) Komlov na fallingrain.com