Prijeđi na sadržaj

Žena

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Žene)
Ovo je glavno značenje pojma Žena. Za druga značenja, v. Žena (časopis).
Žena

Žena je, znanstvenim rječnikom, ženka homo sapiensa. Sam izraz žena se koristi najčešće za odrasle ženske osobe.

Razvoj i etimologija

[uredi | uredi kod]

Odrastanje žene period je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djeteta u odraslu osobu, barem na tjelesni način. Žena taj period započinje menstruacijom. Mnoge kulture, kao npr. u židovstvu, imaju posebnu ceremoniju zvanu bat mizvah.

Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. Feministice su se tijekom 1970-ih strogo usprotivile tome nazivu te upotreba izraza djevojka kod odrasle osobe može značiti uvredu. Zanimljiva je i situacija da latinski izraz femina, otkud je i sam feministički pokret dobio naziv, znači ona koja je sisana (od. latinskoga korijena felo = sisati), stoga su se i oko samog naziva pokreta vodile polemike.

U pojedinim kulturama koje su konzervativne i/ili kod kojih je položaj žena nezavidan, čast i reputacija obitelji vrlo je dobra ako su kćeri u obitelji djevice. Tako se izraz stara djevojka ili stara cura i dalje može čuti kada se govori o ženama koje se nikada nisu udavale. Riječ žena bi, pak, u takvim kulturama značio da je žena seksualno iskusna, što bi bila uvreda cijeloj obitelji.

U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. U ovom slučaju, izraz djevojka može se usporediti s izrazom dečko za muškarca. Ipak, i među liberalnim kulturama, riječ djevojka često se smatra uvredljivim ako se koristi kod starijih žena.

Osim već navedenih izraza, u širokoj upotrebi je i riječ ženstvenost, što označava žensku osobu s karakterističnim ženskim ponašanjem.

Biologija

[uredi | uredi kod]
Ženski reproduktivni sustav.

U smislu biologije, ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav, a primarno služe za razvijanje zametka u tijelu žene, a sekundarno za privlačenje mužjaka, konkretno muškarca. Jajnici ili ovariji proizvode jaja, koja stapanjem sa spermijima dovode do oplodnje i nastanka zametka. Maternica (na slici uterus) organ je s tkivom koje štiti i pomaže u razvoju zametka te se širi prilikom poroda. Uloga vagine najizraženija je prilikom porođaja, iako je ona ponekad krivi sinonim za ostale spolne organe žene: stidne usne i klitoris. Ženske grudi evoluirale su iz mliječne žlijezde, a primarna im je uloga dojenje maloga djeteta.

Nakon prve menstruacije, žene mogu zatrudnjeti, naravno pod uvjetom da se njihova jajna stanica stopi sa spermijem, iako postoji i umjetna oplodnja. Grana medicine koja se bavi ženskim spolnim sustavom zove se ginekologija. Žene dosežu menopauzu (prestanak menstruacije) u kasnim četrdesetima ili ranim pedesetima svoga života. Tada jajnici prestaju proizvoditi estrogen i žene ne mogu više zatrudnjeti.

Žene boluju velikom većinom od istih bolesti kao i muškarci, iako neke bolesti imaju samo žene (rak jajnika). Kod ostalih bolesti koje su svojstvene i muškarcima i ženama simptomi su isti ili vrlo slični, ali liječenje i odgovor na lijekove često je različit.

U prosjeku se rađa više muške djece od ženske (omjer je izračunat na približno 105:100) zbog činjenice da je muški kromosom Y lakši i brže se kreće na putu do jajne stanice od ženskoga kromosoma X iz muškoga spermija. Zanimljiv je podatak taj da su svi zametci u vrlo ranom stadiju trudnoće ženski; muški hormon testosteron odgovoran je za promjenu ženskog u muški spol.

Status žena u kulturama

[uredi | uredi kod]
Tkalja iz Bangladeša
Simbol Venere, ideala ženske ljepote.

U brojnim prapovijesnim kulturama uloga žena bila je u obradi zemlje i pripitomljavanju životinja, dok bi muškarci lovili divljač. Antropolozi smatraju da su upravo žene pionirke agrikulture u čitavom svijetu upravo zbog poznavanja i rada s biljkama.

U suvremenom svijetu, a pritom se misli do vremena s početka 20. stoljeća, uloga žena uvelike se promijenila. Njihova primarna zadaća bila je odgajanje djece, a muškarac je bio jedini koji bi uzdržavao obitelj. Nedopuštanje rada ženama bio je primjer dobrostojeće obitelji, dok je obitelj u kojoj je žena morala raditi bila na lošijem glasu jer se znalo da najčešće nije imućna.

To je dovelo do pokreta feministica koje su tražile potpunu jednakost s muškarcima. Najveća prepreka tom pokretu bile su predrasude koje su stvarane stoljećima i tisućljećima i koje su stvarale nejednakost. Feministice su zahtijevale da se odbaci ideal žene kućanice. No, iako je u nekim zemljama ovaj pokret polučio značajan uspjeh, u zapadnom svijetu žene još vrlo rijetko dopiru do najviših položaja, npr. predsjednica ili premijerka države.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]