Idi na sadržaj

Akad

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta Bliskog istoka koja pokazuje opseg Akadskog carstva i općenito područje u kojem se Akad nalazio

Akad je bio grad zajedno sa područjem u sjevernoj Mesopotamiji (današnji sjeverni Irak) između Asirije prema sjeverozapadu i Sumera prema jugu. Dostiguo je vrhunac svoje moći između 22. i 18. vijeka p. n. e., prije uspona Babilonije. Akadski jezik je dobio naziv po ovom gradu zbog upotrebe izraza akkadû („u jeziku Akada“) tokom starobabilonskog razdoblja da bi se označila semitska verzija sumerskog teksta.

Najraniji zapisi na akadskom su iz doba Sargona Akadskog (23. vijek p. n. e.). Dok je Sargon tradicionalno poznat kao prvi vladar ujedinjenog carstva Akada i Sumera, nedavna istraživanja navode na to da je Sumersko proširenje počelo pod ranijim kraljem, Lugal-Zage-Siom Urskom. Međutim, Sargon je dalje napredavao nego njegov prethodnik, osvajajući mnoga okolna područja i stvarajući carstvo čije su granice dostigle čak do Sredozemnog mora i Anatolije.

Grad Akad još nije pronađen, iako zapisi iz 6. vijeka p. n. e. spominju njega i njegove uništene zgrade. Ime grada vjerovatno potiče od Sumerske riječi Agade, što možda znaći „Kruna vatre“ kao nagovještaj na Ištar, poznatu boginju koja je imala značajan vjerski obred u Akadu već od najranijih vremena.

Njegova lokacija je nepoznata. U ranim danima istraživanja različite neidentifikovane humke smatrane su lokacijom Akada.[1] U moderno doba većina pažnje je usmjerena na područje koje je grubo definirano 1) blizu Eshnunne, 2) blizu Sippara, 3) nedaleko od Kiša i Babilona, 4) blizu rijeke Tigris, i 5) nedaleko od rijeke Diyala - sve u krugu od otprilike 30 kilometara od modernog Bagdada u centralnom Iraku. Postoje i prijedlozi lokacija čak i u području Mosula u sjevernom Iraku.[2][3][4]

Natpis na statui Bassetki bilježi da su stanovnici Akada izgradili hram za Naram-Sina nakon što je slomio pobunu protiv svoje vladavine.[5]

Iz tekstualnih izvora je poznato da su vladari Eshnunne s kraja 19. stoljeća prije nove ere obavljali kultne aktivnosti u Akadu.[6]

Agade-ki ("Zemlja Akad"), na cilindričnom pečatu Shar-Kali-Sharri .

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Unger, Eckhard (1928), Reallexikon der Assyriologie (jezik: njemački), Berlin: W. de Gruyter, str. 62 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Westenholz, C. F., "The Old Akkadian Period: History and Culture", in Mesopotamien: Akkade-Zeit und Ur III-Zeit (Orbis Biblicus et Orientalis 160/3), Universitätsverlag Freiburg Schweiz, Freiburg, Schweiz, pp. 11-110, 1999
  3. ^ Wall-Romana, Christophe (1990), "An Areal Location of Agade", Journal of Near Eastern Studies, str. 205–245 Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  4. ^ Harvey Weiss, "Kish, Akkad and Agade", Review of "McGuire Gibson, The city and area of Kish", Journal of the American Oriental Society, vol. 95, no. 3, pp. 434–53, 1975
  5. ^ A. H. al-Fouadi, "Bassetki Statue with an Old Akkadian Royal Inscription of Naram-Sin of Agade (2291-2255 BC)", Sumer, vol. 32, no. 1-2, pp. 63-76, 1976
  6. ^ Nele Ziegler, "Akkad à l’époque paleo- babylonienne", in Entre les fleuves – II: D’Aššur à Mari et au- delà, ed. N. Ziegler and E. Cancik- Kirschbaum, Gladbeck: PeWe, 2014

Vanjski linkovi i literatura

[uredi | uredi izvor]
  • [1]Kawakami, Naohiko, "The northwestern territorial extent of Sargon's Empire of Akkad: studies on the royal inscriptions and the historical literary texts on the horizons of the historical geography", Dissertation, University of Liverpool, 2004
  • Naohiko Kawakami, "Searching for the Location of the Ancient City of Akkade in Relation to the Ancient Course of the Tigris Using Historical Geographical and GIS Analyses", AKKADICA, vol. 143, pp. 101–135, 2022
  • [2]Naohiko Kawakami, "The Location of the Ancient City of Akkade: Review of Past Theories and Identification of Issues for Formulating a Specific Methodology for Searching Akkade", AL-RĀFIDĀN: Journal of Western Asiatic Studies, vol. 45, pp. 45–68, 2023
  • G.J. P. McEwan, "Agade after the Gutian Destruction: The Afterlife of a Mesopotamian City", AfO Beiheft 19, pp. 8–15, 1982
  • [3] Nowicki, Stefan, "Sargon of Akkade and his god: Comments on the worship of the god of the father among the ancient Semites", Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae 69.1, pp. 63–82, 2016
  • Pruß, Alexander (2004), "Remarks on the Chronological Periods", u Lebeau, Marc; Sauvage, Martin (ured.), Atlas of Preclassical Upper Mesopotamia, Subartu, 13, str. 7–21, ISBN 2503991203
  • Sallaberger, W./I. Schrakamp, "Philological data for a historical chronology of Mesopotamia in the 3rd millennium", in: W. Sallaberger/I. Schrakamp (eds.), History & philology, ARCANE 3. Turnhout, pp. 1–13, 2015 ISBN 978-2503534947
  • van de Mieroop, Marc (2007), A History of the Ancient Near East, ca. 3000–323 BC. Second Edition, Blackwell History of the Ancient World, Malden: Blackwell, ISBN 9781405149112