Braničevski upravni okrug

	Braničevski upravni okrug
	Браничевски управни округ (sr)
	Regija
Država	Srbija
Statistička regija	Južna i istočna Srbija
Graniči sa	Južnobanatskim okrugom, Rumunijom, Borskim okrugom, Pomoravskim okrugom i Podunavskim okrugom
Glavni grad	Požarevac
Površina	3.865 km2
Stanovništvo	183.625 (2011)
Gustoća	47,6 /km2
Osnovan	2006
Vlada
- Vođa	Aleksandar Đokić (SNS)
Pozivni broj	+381 (0)12
	Braničevski okrug u Srbiji
	Veb-sajt: Zvanični veb sajt

Braničevski upravni okrug se nalazi u istočnoj Srbiji i prostire se na 3865 km², što ga čini najvećim okrugom u Južnoj i istočnoj Srbiji. Obuhvata jedan grad sedam općina sa ukupno 183.625 stanovnika (2011). Sjedište okruga se nalazi u Požarevcu. Na sjeveru graniči sa Južnobanatskim okrugom i Rumunijom, na istoku sa Borskim okrugom, na jugu sa Pomoravskim okrugom, dok na zapadu graniči sa Podunavskim okrugom.^[3]

Okrug je dobio ime po historijskoj oblasti Braničevo, čiji veći dio obuhvata.

Administrativna podjela

Ime	Broj stanovnika (2011)	Načelnik/Gradonačelnik
Općina Golubac	8.331	Nebojša Mijović (SNS)
Općina Malo Crniće	11.458	Mališa Antonijević (SNS)
Općina Kučevo	15.516	Vladimir Stojanović (SNS)
Općina Petrovac na Mlavi	31.259	Duško Nedinić (SNS)
Grad Požarevac	75.334	Bane Spasović (SNS)
Općina Veliko Gradište	17.610	Dragan Milić (SNS)
Općina Žabari	11.380	Jovan Lukić (SNS)
Općina Žagubica	12.737	Safet Pavlović (SNS)

Privreda

Privredni centar Braničevskog okruga je Požarevac. Najveći industrijski kompleksi su "Bambi" fabrika zdrave hrane, "Termoelektrane i kopovi" Kostolac, te "Žitostig". Ostala, nekada veoma razvijena preduzeća su usljed sankcija i političke nestabilnosti 90-ih godina morali zaustaviti poslovanje, ili pak rade u znatno smanjenom kapacitetu (Mesna industrija, „Voćeprodukt“, Fabrika stočne hrane „Stižanka“, Fabrika Šećera, Fabrika mašina „Morava“ i tkd.). Od privrednih objekata u drugim mjestima se još izdvaja Fabrika ulja "Dunavka" u Velikom Gradištu, koja ima oko 500 zaposlenih.^[4]

Osim industrije, u okrugu su zastupljeni i poljoprivreda, građevinarstvo i uslužne djelatnosti.

Demografija

Prema popisu iz 2011. godine, Braničevski okrug ima 183.625 stanovnika (2011), dok gustoća naseljenosti iznosi 47,6 stanovnika/km². Prosječna starost 44,29 godina. Najmlađa populacija živi u Požarevcu (41,53 godina), dok najstarija živi u Žagubici (47,65 godina).

Etnička struktura okruga je sljedeća:^[5]

Etnička grupa	Broj (udio)
Srbi	155.255 (84,55%)
Vlasi	13.328 (7,26%)
Romi	4.629 (2,52%)
Ostali	10.413 (5,67%)

Reference

^ "Uredba o upravnim okruzima" (PDF). moravickiupravniokrug.org. Vlada SrbijeMoravički upravni okrug. 2006. Pristupljeno 27. 3. 2018.^{[mrtav link]}
^ "Начелник Браничевског управног округа - Браничевски управни округ". borski.okrug.gov.rs. Braničevski upravni okrug. Pristupljeno 20. 6. 2019.
^ "Попис становништа, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији". popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 20. 6. 2019.
^ "Привреда". pozarevac.rs. Grad Požarevac. Pristupljeno 20. 6. 2019.
^ "Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији" (PDF). popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 20. 6. 2019.

Vanjski linkovi

Portal Srbija

Zvanični sajt

[1] "Uredba o upravnim okruzima" (PDF). moravickiupravniokrug.org. Vlada SrbijeMoravički upravni okrug. 2006. Pristupljeno 27. 3. 2018.^{[mrtav link]}

[2] "Начелник Браничевског управног округа - Браничевски управни округ". borski.okrug.gov.rs. Braničevski upravni okrug. Pristupljeno 20. 6. 2019.

[3] "Попис становништа, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији". popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 20. 6. 2019.

[4] "Привреда". pozarevac.rs. Grad Požarevac. Pristupljeno 20. 6. 2019.

[5] "Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији" (PDF). popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 20. 6. 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Upravni okruzi u Srbiji
Beograd	Grad Beograd
Vojvodina	Južnobački Južnobanatski Sjevernobački Sjevernobanatski Srednjobanatski Sremski Zapadnobački
Šumadija i zapadna Srbija	Kolubarski Mačvanski Moravički Pomoravski Rasinski Raški Šumadijski Zlatiborski
Južna i istočna Srbija	Borski Braničevski Jablanički Nišavski Toplički Pčinjski Podunavski Pirotski Zaječarski
Kosovo i Metohija¹	Kosovski Kosovskomitrovački Kosovskopomoravski Pećki Prizrenski
¹ Kosovo je predmet političkog i teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo proglasila je nezavisnost 17. februara 2008, ali Srbija je i dalje smatra dijelom svoje suverene teritorije. Dvije vlade počele su normalizirati odnose 2013, kao dio Briselskog sporazuma. Trenutno 94 od 193 države članice Ujedinjenih nacija priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Ukupno 113 država članica UN-a u jednom trenutku priznavalo je Kosovo, od kojih je 19 kasnije povuklo priznanje.