Dijana
| Dijana | |
|---|---|
| opis | božica lova, šuma, Mjeseca |
| roditelji | Jupiter i Latona |
| grčki pandan | Artemida |
Dijana je božica iz rimske mitologije. U grčkoj mitologiji joj odgovara Artemida, o kojoj postoji više mitova nego o Dijani.
Dijana dolazi od *divios, što odgovara kasnijim riječima divus i dius, a povezuje se s riječju deus – "bog". Korijen riječi je *d(e)y(e)w, što znači "danje nebo", "svijetlo nebo" ili "danje svjetlo".
Opis
[uredi | uredi izvor]Dijana je božica lova, povezana sa divljim životinjama i šumama, a također je i vladarica Mjeseca, što je postala nakon Lune, prijašnje božice Mjeseca. Zaštitnica je djevica, jer je i sama jedna od triju božica-djevica. Njen glavni atribut – djevičanstvo, učinio ju je simbolom čednosti. Njena sveta biljka je hrast. U umjetnosti je Dijana uvijek prikazana sa lukom i strijelama, ponekad u pratnji jelena ili neke druge šumske životinje.
Rođenje
[uredi | uredi izvor]Dijana je kćer Jupitera, vrhovnog boga, i Latone, njegove ljubavnice. Njen brat blizanac je Apolon, bog Sunca, svjetlosti, poezije, koji i u grčkoj mitologiji ima isto ime. Jupiter je spavao sa Latonom, i to je saznala njegova žena Junona, koja je poslala Pitona na Latonu, te je zabranila svim mjestima na svijetu da prime jadnu Letu, koja se na zapovijed svog ljubavnika sklonila na Ortigiju, ostrvo koje je stvorio Neptun, a koje se nad njom sažalilo, te je tamo, blizu masline, rodila Apolona i Dijanu. Ostrvo je zatim prozvano Delos. Blizanci bijahu prelijepi, i njihova majka se jako ponosila njima. Njihov polubrat Vulkan im je poklonio strijele: za Apolona je izradio strijele od Sunčeve svjetlosti, za Dijanu strijele od Mjesečeve svjetlosti.
Život
[uredi | uredi izvor]Dijana je odrasla i bila prelijepa, te je ostala djevica, kao i njena polusestra Minerva i njihova zajednička teta, Vesta.
Kad je Junona vidjela da je Epaf, kralj Egipta, Jupiterov sin, rođen od konkubine, bilo joj je to krivo, pa je odlučila da Epaf mora biti ubijen u lovu. Zato je ohrabrila Titane da napadnu Jupitera. Ali Jupiter je uz pomoć Minerve, Apolona i Dijane bacio Titane u Tartar.
Kad je Tifon, sin Tere i Tartara, napao bogove, oni su pobjegli u Egipat, pretvorivši se u životinje. Dijana je postala mačka, te je zato egipatska božica-mačka Bastet smatrana njenim egipatskim pandanom.
Neptunovi sinovi divovi – Ot i Efijalt – su pokušali nauditi Dijani, koju je njen brat Apolon obranio, tako što je poslao jelena među njih, pa su se oni međusobno poubijali, jer su gađali lijepu životinju.
Jednom je Dijana brala cvijeće na livadi blizu Etne, zajedno sa svojim polusestrama – Prozerpinom, Venerom i Minervom, te je došao bog Pluton i oteo Prozerpinu, a Dijana je bila svjedokinja tog događaja.
Dok se Dijana jednom kupala u šumi, vidio ju je lovac Akteon, na kojeg se razbjesnjela te ga je pretvorila u jelena, kojega su rastrgali vlastiti psi.
Lovac Orion, sin Neptuna, lovio je na Kreti s Dijanom, ali se želio natjecati s njom, pa ga je ona ubila, no, budući da joj je prije bio drag, pretvorila ga je u prelijepo sazviježđe. Druga verzija kaže da je Tera, božica Zemlja, na njega poslala škorpiju, jer se on hvalisao da je dobar lovac. Latona je potom stavila Oriona na nebo, njemu za nagradu. Postoji još jedna verzija – Dijana se zaljubila u Oriona, koji je bio najljepši smrtnik, te se htjela udati za njega, ali se Apolon naljutio te je rekao Dijani, dok je Orion plivao a glava mu je izgledala kao tačka u moru, da mora pogoditi tu tačku, ili ju niko neće smatrati dovoljno vještom; ona je to i učinila, a kad je shvatila da je pogodila svog voljenog, plakala je, te ga je stavila na nebo.
Kad je kralj Agamemnon morao žrtvovati svoju kćer Ifigeniju Dijani, Dijana je došla i uzela ju sa sobom, i postala je svećenica i božica.
Takođe, Dijana je na nebo stavila svoju službenicu Kalistu, koju je prije toga ubila, jer ju je Jupiter silovao, a Junona pretvorila u medvjedicu.
Kult
[uredi | uredi izvor]Dijana je štovana na festivalu održavanom 13. augusta, a kralj Servije Tulije (6. rimski kralj) joj je posvetio hram na Aventinom brdu, najjužnijem od sedam rimskih brda, te je završio hram njenog oca Jupitera na Kapitolu. Dijanu su voljeli robovi i siromašni građani, koji su u njenom hramu tražili zaštitu. Takođe, štovale su ju žene kao božicu koja štiti djecu i porođaje.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Dijanin je kult bio povezan u Evropi sa ženskim likom zvanim Kraljica Alfheima. Riječ je o vilinskoj vladarici iz nordijske mitologije, koja vlada nad svijetlim vilenjacima.
Postoji jedna grana Wicce, neopaganske religije, koja se naziva Dijaničkom Wiccom, a posvećena je Dijani. Naziva se i Dijaničko vještičarenje, te većina pripadnika te grupe štuje samo svoju Božicu. U nekim se tekstovima ime Lucifer koristi za Dijaninog brata Apolona.
Stregerija je naziv za italijansko vještičarenje, gdje je Dijana Kraljica vještica, koja je stvorila svijet i svog brata Apolona, s kojim je postala vladarica svemira.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]Dijanino se ime pojavljuje u nekoliko djela Williama Shakespearea, među ostalima i u Romeu i Juliji.
Jezik
[uredi | uredi izvor]Rimska riječ Zână ("vila") i leonska riječ xana ("vodena nimfa") dolaze od Dijaninog imena.
Pogreb princeze Diane
[uredi | uredi izvor]Na sprovodu princeze Diane Spencer, prve žene princa Charlesa, njen brat je Charles napravio vezu između svoje sestre i božice lova, rekavši da je ona bila najviše lovljena osoba modernog doba.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
