Prijeđi na sadržaj

Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da NE UREĐUJU članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi predložak će ukloniti suradnik koji ga je postavio na članak!
Predložak može svatko ukloniti ako 24 sata nije bilo promjena u članku i njegovoj stranici za razgovor.

Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske
Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske
Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Ovdje je uključen popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske kao i plemićkih obitelji iz drugih država, čiji su se ogranci proširili u Hrvatsku, kao i obitelji kojima je priznato hrvatsko plemstvo.

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


A

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Adamić
Adamovići Čepinski 17. st. – danas barun
Ajtić (Aytich, Jajtich, Jajetich)
Alagović
Alapić ? – 1584. barun, ban
Alberti grof (od 1907.) splitska plemićka obitelj
Althan 1129. – danas grof (od 1610.) obitelj njemačkog podrijetla, posjednici Međimurja (1719.–1791.)
Andech-Meranski 1173. – ???? margrofovi, ban obitelj njemačkog podrijetla, posjednici Istre (1180.–1248.)
Andrassy obitelj mađarskog podrijetla
Andreis 13. st. – danas trogirska plemićka obitelj
Antolčić
Antolković
Antunović 14. st. – danas knezovi Hrvatsko praplemstvo iz Poljica (Splitsko-dalmatinska županija) od roda kneza Jurja Dražoevića, od njegovog praunuka Antuna čiji potomci knezovi Juraj, Petar, Marko i Nikola su prvi nosili to prezime.
Apalenić (Apallenich)
Arky u popisu plemića jednoselaca Križevačke županije
Auersperg
Augustić

B

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Babočaj
Babok
Babonići Blagajski 13. st. – 1898. knez, ban hrvatska velikaška obitelj
Babonožić
Bačić
Božić
Bajamonti splitska plemićka obitelj talijanskog podrijetla
Balog
Bánffy (Banić) ???? – danas grof mađarska plemićka obitelj s posjedima u Hrvatskoj
Banić 16. st. – danas knez hrvatska plemićka obitelj od roda Poletčića
Baošić
Barac Repenjski
Barbarić
Barbo
Barčić
Barić
Baršić
Bartolić
Bašić (Bassich)
Batthyány 1398. – danas barun (od 1628.), grof (od o.1630.), knez (od 1764.), ban obitelj mađarskog podrijetla s posjedima u Hrvatskoj
Bebek
Benčak (Benchak) 13.st?

1613.- danas

Bedekovići Kobilićki ??? – danas
Bedekovići Komorski 13. st. – danas barun
Belavići (rod) plemićka obitelj podrijetlom iz Bihaćke krajine
Belošić
Beloševići 1635. – danas
Benkovići 15. st. – danas
Benja 12. st. – danas zadarska plemićka obitelj
Berčić (Berchich)
Berislavići Grabarski 13. st. – 16. st. ban, despot hrvatska plemićka obitelj
Berislavići Malomlački 15. st. – ????
Berislavići Trogirski
Berke 15. st. – danas mađarska plemićka obitelj sa Prekmurja s posjedima u Hrvatskoj
Bešenići obitelj mađarskog podrijetla, prezime pisano kao Bessen i Bessenich, predijalci Zagrebačkog kaptola
Bilići (rod) 13. st. – 16. st. – danas Kod Jajca plemić Radojica Bilić krajem XIV. stoljeća. U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, a već 1588. u Šibeniku
Blažević[1][2] 13. st. – danas ŠTIT: Vodoravno razdijeljen na crveno i zlatno polje. Polja štita razdjeljuju četiri zlatna povezana šiljka. NAKIT: Iznad štita je kruna iz koje se propinje raskriljeni zlatni zmaj okrunjen zlatnom krunom. PLAŠT: Grb je uokviren stiliziranom baroknom kartušom. Blaževići su potekli iz kneževske loze Kardišić ili Danac. Pripadaju hrvatskom praplemstvu.[2] Slika
Bochkaj
Bodrić
Bogdanić
Bojničići 13. st. – danas Podrijetlom iz Plavnog kod Knina.
Bombelles 19. st. – danas grof
Bondić (Bundić) 13. st. – 19. st. Dubrovački patriciji.
Borelli Vranski
Borković Domagovićki Potekla od roda Domagovića.[3]
Boršić Plemićka obitelj u 16. st. se spomin je u Bihaćkoj krajini
Bošnjaković
Bot Bajnski
Bradač
Brajković
Branjug (Branyugh)
Brdovečki (Berdoczy)
Brezovečki (Brezovački)
Brigljević (Briglevich)
Britvić
Brlečići U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini.
Brlekovići Plemići spomenuti u popisu plemića jednoselaca Križevačke županije.
Broz Plemićka obitelj se spominje u popisu plemića Zagrebačke županije 1842., i plemići su predijalci Zagrebačkog kaptola
Budački 14. st. – 1713.
Budak
Budisavljevići
Budor od 15. do 18. stoljeća plemićka obitelj
Bujanović
Bukovački[4] 1579. – ???? hrvatska plemićka obitelj od plemena Mogorovića
Bukovlić
Buković
Bukvić
Bunići 1023. – danas markiz (od 1754.) dubrovačka plemićka obitelj.
Burić Šibenik 1587. barun,vitez
Bušić
Butković[5] 1650. – danas knez lička plemićka obitelj
Bužan 1621.-1862. barun

C, Č, Ć

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Caballini
Cambi 15. st. – danas splitska plemićka obitelj
Castropola 10. st. – danas
Cedulin zadarska plemićka obitelj
Celio-Cega 13. st. – danas trogirska plemićka obitelj
Celjski grofovi 12. st. – 1456. grof, knez obitelj slovenskog podrijetla sa sjedištem u Celju, ali i posjedima u Ugarskoj i Hrvatskoj
Chavrak (Chavrag de Letovanich) 29. ožujka 1602.; 11. siječnja 1896.
Cindro 13. st. – danas splitska plemićka obitelj
Cipiko
Crljen[6] 1773. grof
Crnčić (Cernchich, Chernchich) pl.
Crnkovići 15. st. – danas grof (od 1833.)
Cvetković
Cvetnić (Czwethnych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Pišćanovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]
Cvitković
Čačković Chachkovich
Čeh (Cheh, Cseh)
Česnegić Milvanski 13. st. – danas grof
Čikulin 16. st. – 1746. barun (od 1628.), grof (od 1706.) obitelj talijanskog podrijetla s posjedima u Hrvatskoj
Čolić 16. st. – danas senjska plemićka obitelj, ogranak u Privlaci
Čulić 17. st – danas[8] barun Rod potječe od plemena Lapčana i Miroslavića
Čupor Moslavački 13. st. – 15. st. ban slavonska plemićka porodica

D, Đ

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Damjanović Vrgadski[9] vrgadski grofovi ("conte di Vergada") Podrijetlom iz Poljica.
Daničić
Daubachy
Delišimunović 15. st. – danas
Deutsch (Deutsch de Macelj) Plemstvo grbovnicom od 25. studenog 1910. po Franji Josipu I. u Beču.
Dianižević
Ditković
Dobrojević 14. st. − 1819. Šibensko plemstvo od 1412.
Doimi
Doklečić (Doklechych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]
Doktorić
Dolački (Dolachky)
Dolovčak
Dolovec
Domagojevići
Domagović 1327.-
Dominis ???? – danas rapska plemićka obitelj
Domjanići
Dončić
Doringer
Dorotić
Draganići 13. st. – Danas Hrvatski rod podrijetlom od plemena Šubića
Draganić – Vrančić 13. st. – 18. st. – Danas Hrvatski rod podrijetlom od plemena Šubića i roda Vrančić
Dragojlović
Draškovići Trakošćanski 15. st. – danas barun, grof, ban- hrvatska velikaška obitelj
Drenovečki (Drenoczy)
Drk (Deergh, Derk) 16. st – danas Doseljeni na područje Turopolja u 16. stoljeću. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851 g. upisan je Ivan ev. pl. Derk. U knjizi Ljudevita Gaja grb ove obitelj upisan je pod prezimenom Durgh.
Drugec (Drwgecz) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]
Druškoci (Druskoczy)
Držanić (Dersanich)
Dudići
Duka
Dvekar
Đureković (Gywrakowych, Gyurekovych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Throykowcz u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]

E

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Eltz 1157. – danas barun, grof obitelj njemačkog podrijetla s posjedima u Slavoniji
Engel (obitelj) (Engel de János) Plemstvo grbovnicom od 29. ožujka 1886. po Franji Josipu I. u Beču.
Erdödy 1187. – danas grof obitelj mađarskog podrijetla koja je imala posjede i u Hrvatskoj i koja se razdijelila na dvije grane: mađarsku i hrvatsku (hrvatska je grana odigrala značajnu ulogu u povijesti Hrvatske i obrani njenih državnih prava)
Ernušti 15. st. – 1540. obitelj židovskog podrijetla

F

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Fabijanić
Farkaš-Vukotinović
Femen
Fenrich (de Gjurgjenovac) 17. st. – danas junker Pruska junkerska obitelj, ogranak u 20. st. doseljava u Hrvatsku. Potvrda plemstva i grbovnica podijeljena Josefu v. Fenrichu 1913. po Franji Josipu I. u Beču[10]. Austrijsko plemstvo najvjerojatnije nije proglašeno u Saboru.
Ferić
Feštetići 15. st. – danas grof (od 1766.), knez (od 1911.)
Filipašić Plemići predijalci Zagrebačkog kaptola
Filipčić
Filipović
Flaischman
Fodrovečki (Fodroczy)
Forčić
Forko
Frankapani (knezovi Krčki) 1116. – 1671. knez, markiz, ban hrvatska velikaška obitelj podrijetlom s otoka Krka
Frodnacher (de Bednya) 1380.- ??? obitelj njemačkog podrijetla sa područja Gornje Austrije- ogranak Bednjanski[11]
Funtek

G

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Gabelić
Gaj
Galeković 1507.-danas Turopoljski plemenitaši iz sela Mraclina
Galić 20.lipnja 1661. [http://www.crnelokve.ba/images/Grb%20plemena%20Galić.jpg]
Galović (Galowych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Dropkovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]
Galjuf (Galliuff)
Gašparić
Gašparini
Gatčani (Gatchany)
Gereci (Gereczy)
Gisingovci(Német-Ujvá)( njem. Güssing, mađ. Kőszegi) 12.st. – 15.st. ban, palatin velikaška obitelj njemačkog podrijetla.
Gluhak
Gojmerec (Goymerecz, Goymeracz)
Golec
Golub
Golubić Plemićka obitelj spominje se u popisu plemića jednoselaca u Križevačkoj županiji
Gorjanski (Garay) 13. st. – 1481. knez obitelj mađarskog podrijetla koja je imala posjede i plemstvo u Slavoniji
Gorjup
Gorup
Gotal (Gotthal, Gothal, Gottal, Gothall) 13. – 18. st. – danas podban, dvije grane, od kojih je jedna barunska, a druga samo plemićka. Barunska grana je izumrla u 18. stoljeću. Plemićka grana se razdvojila početkom XVI. stoljeća. od Gotalovca
Gracki (Gradszky, Graczky)
Granđa (Granya, Grangya)
Grdenić (Gerdenich, Gerdenych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Kapeli Kalničkoj u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Gredelj (Gredel, Gredely)
Gregorić
Gregorijanci 16. st. – 17. st. barun
Gregoroci (Gregoroczy)
Grimani
Grisogono 14. st. – danas splitska plemićka obitelj
Gubašoci (Gubassoczy)
Gučetići dubrovačka plemićka obitelj
Gundulić 13. st. – 1800. dubrovačka plemićka obitelj
Gusići 12. st. – danas knez, barun hrvatski velikaški rod
Gušić (pleme)
Gut-Keled (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth) 12.st. – 15.st. ban Rod koji je prerastao u pleme njemačkog podrijetla.
Gvozdanović

H

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Habjanec
Hadrović
Hajnović 3. rujna 1661. – danas hrvatska plemićka obitelj. Plemićki list i grbovnicu dodijelio je 3. rujna 1661. kralj Leopold u Beču; potvrđeno i proglašeno na Hrvatskome Saboru 27. ožujka 1662.[nedostaje izvor]
Halenić
Haller
Halper Sigetski
Haulik
Hasnek
Hellenbach
Herberstein
Herković (Herkovich, Herkffy)
Hervoj (Hervoy)
Holjevac Ovaj je rod uglavnom živio u Brinju – Jezeranski Holjevci. Holjevci su bili iskusni krajiški časnici koji su služili u različitim dijelovima Vojne krajine
Homolić
Hondrej (Hondrey)
Horžić (Horsich, Hersych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Horg (Horgh, Horgha, Hohwgh) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Pišćanovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Horvat (rod) (Horvathy) 13. st. – Danas
Horvat od sv. Petra ??? – 17. st. – Danas Potvrda plemstva 6. veljače 1635. godine s novim grbom.
Horvat aliter Kurtić (Horvath de Kurtich, Horvath aliter Kurtich) ??? – 17. st. – Danas Spominju se kroz povijest u Križevačkoj županiji i Zagrebačkoj županiji poslije oslobođenja Erdelja (Sedmogradske) služe u vojsci, a dva brata, u XVIII. stoljeću, Ivan i Dimitrije Horvat u petrovaradinskoj pukovniji – odakle oko 1754. godine, odlaze u Rusiju.
Horvat aliter Radić (Horvath de Radić, Horvath aliter Radich) ??? – 17. st. – Danas Spominju se kroz povijest u Varaždinskoj županiji
HRSTIĆHarstich Prije 13 st. Bosna,obitelj iz koje je potekao Bosanki kralj 1444-1461

Pobočna grana dinastije Kotromanic

Horvatinčić Grbovnica u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu
Hotkovići 15. st. – 19. st. barun (od 1791.)
Hranilovići 15. st. – danas hrvatska plemićka obitelj- Plemićki list, grbovnica podijeljeni su 24. kolovoza 1603. Jurju Hraniloviću. Proglašeno na Hrvatskom saboru 27. veljače 1609.. Plemići i svećenici.
Hreljac
Hrušoci (Hrussoczy)
Hrvatić (Hervatich)
Hrvatinići 13. st. – 1476. vojvoda, herceg, knez hrvatska obitelj koja je imala posjede u Donjim krajevima u Bosni
Hrvojić (Hervoich)
Hržić (Hersich)
Hudić
Hudoden
Humski 16. st. – o. 1680.
Huzjak (Husiak, Huziak, Hosiak, Hoziak) 16. st. – danas

I

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Ilijašić
Iločki 13. st. – 1524. knez obitelj hrvatskog podrijetla (područje Dubice) s posjedima u Slavoniji
Imprić 15. st. – 1591.
Inkey (Inkey de Pallin)
Ivanek Plemićka obitelj se spominje u darovnici Ivana III. Draškovića za dobra Čurilovec i Pišćanovec 18. lipnja 1647.
Ivanić (obitelj)
Ivellio 13. st. – danas grof splitska plemićka obitelj
Ivšić 15. st. – danas stara hrvatsko-ugarska plemićka obitelj s posjedima u Sisku, Slavoniji, Srijemu i Pečuhu
Ivančić (Ivancsich)

J

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Jagić (Jagich, Jagych) 1569. – danas
Jelići od Draženovića [nedostaje izvor] 14. st. Bijeg pred Turcima iz Bosne u Dalmaciju. Split, Hvar, Brač[nedostaje izvor]
Jakopčići 13. st. – danas. Rod podrijetlom iz Ivanića pred Turcima se sklonio u Hrvatsko zagorje
Jakopović (Jakopowych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Pišćanovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Jakša 14. st. S Hvara.
Jakšić 14. st. S Hvara, dio na Braču.
Jakuš (Jakuss, Jakoss Iakossych, Jakussich) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Pišćanovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Janković Daruvarski 16. st. – 1904. barun
Jelačići Bužimski 14. st. – danas barun, grof Podrijetlo vuku iz Bužima u Lici.
Jurkovići barun

K

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Kabužić 13. st. – danas grof (od 1857.) dubrovačka plemićka obitelj
Kačići Omiški 12. st. – danas knez hrvatski velikaški rod
Katalenić 16. st. – danas hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Knina
Keglevići Bužimski 15. st. – danas barun, grof Podrijetlo vuku iz Dalmacije sa Zrmanje gdje im je bio Kegel grad kojem se još danas vide ruševine. Kasnije pred Turcima se preseljavaju u današnju Bihaćku krajinu gdje su imali u posjedu Bužim (nekad nazivan Čava) hrvatska velikaška obitelj. Hrvatska grana izumrla je u 20. stoljeću, dok je ugarska još živuća
Kiš (Kiss de Saulovecz, Szalocy) ??? – danas hrvatska plemićka obitelj
Kitonić 16. st. – danas hrvatska plemićka obitelj iz Kostajnice
Klokočani
Kneževići 15. st. – 1924. barun (od 1763.)
Koprivnjak

(Celjski Koprivnjaci)

1721. – danas grofovi od 1764. Prvi se puta spominju na popisu obitelji 1721. Posjedovali su nekoliko kurija i posjeda u hrvatskom Zagorju. U 1944. svi su im posjedi nacionalizirani.
Kozic 1587
Kramarić 24. kolovoza 1614. godine kralj Matija II. dodijelio plemstvo Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, njegovim sinovima Ambrozu, Pavlu, Ivanu i Nikoli te Ivanovu bratu Stjepanu i njegovim sinovima Đuri i Matiji[12].
Krčelić
Kristolovec
Krznarić 8. ožujka 1668. – danas Stari Otočki rod. Plemstvo i grb podijelio je kralj Leopold I. 8. ožujka 1668. godine Gregoru Krznariću. Hrvatski Sabor potvrdio je ovu odluku 6. studenog 1668.
Kukari 12. st. – 1581. hrvatski plemićki rod
Kukuljević (Kukulyevich aliter Bassani de Sacci) ???-27. listopada 1490. – 9. prosinca 1649. -
Kulmeri 17. st. – 1998. barun, grof hrvatska plemićka obitelj štajerskog podrijetla
Kurjakovići Krbavski 14. st. – 1531. knez ogranak roda knezova Gusića
Kurtić (Kwrtych, Kortich, Kurtich) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Pišćanovcu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Kuščić 15. st. – danas bračka plemićka obitelj
Kušević plemić hrvatska plemićka obitelj s prostora Turopolja
Kutnjak (Kutnyak, Kutniak, Kotnyak, Kotniak) 1662. – danas

L, LJ

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Lackovići 10. st. – danas vojvoda, knez, ban obitelj njemačkog podrijetla koja je imala posjede u Hrvatskoj i s vremenom se integrirala među hrvatsko plemstvo
Lapčani 11. st. – 15. st. hrvatski plemićki rod
Laszowski od grba Szeliga obitelj poljskog podrijetla
Lipić (Lippich) 1683. – danas

M

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Madijevci 10. st. – ???? zadarska patricijska obitelj, pripadnica dinastije Madijevaca obilježila je hrvatska kraljica Jelena Slavna, žena kralja Mihajla Krešimira II.
Mađar (obitelj) (Magyar)
Magdalenić
Magdić
Majcen (Mayczen)
Makanec(Makanecz) Plemstvo i grbovnicu podijelio Franjo II. za Michaela Makanec (Makanecz) i njegovog sina Aleksandra u Beču, 26. srpnja 1792.
Makar (obitelj)
Malekovići 1490. – danas
Malenić
Mallin (obitelj) (Mallin de Sveti Xaver) Grbovnica podjeljena po Franji Josipu 9. siječnja 1907. u Budmimpešti
Maljevac (obitelj)
Mamić[nedostaje izvor] knez Kneževi Livanjskog polja[nedostaje izvor]
Mandići barun
Marčić
Maretići 6. siječnja 1224. – danas grof ,barun kordunski plemići, naseljeni i u Dalmaciji i BiH
Margetić
Marić (obitelj)
Marjašević
Marković
Markulin
Marojević Upravo je 12 rodova bračkog praplemstva (Balojević, Brtičević-Cvitanić ili Sutković-Matijević, Filipović, Jakšić-Jakovljić, Macolović, Marojević, Mladinić, Nižetić-Petrić, Obaljević-Franulić, Stipančić, Šimunović-Jerčić i Zuvanić) čuvalo predaju po kojoj su upravo njihovi preci začetnici benediktinske opatije u Povljima na Braču, utemeljene u davnom 9./10. st., a obnovljene 1184. g.
Marojčić
Martinčić
Martinković
Marušići (obitelj) 13. st. – danas hrvatska plemićka obitelj od roda Oblačića
Maršanić 16. st. - danas knezovi Hrvatska plemićka obitelj s Grobnika.
Matačić
Matanović
Matejković
Matjačić (Matiachich) Plemići podrijetlom iz Like
Matijašević
Matković (Matkovich) 1649. – danas
Matleković
Maurić
Maurović
Medić
Medošoci (Medossoczy)
Medunić
Međurečki
Mendelić (Mendelych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Bogacho, u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Mesarić
Mešić (Messich)
Mihalčević
Mihalić
Mihalović
Mihaljević
Mihanić
Mihanović
Mihić 29. srpnja 1808. – ??? Slavonska obitelj iz Starog Petrovog Sela. Obitelji kapetana Johana Mihića grbovnicu dodijelio Franjo II. 29. srpnja 1808. godine. Grb sa blazonom se nalazi u Bojničićevom grbovniku iz 1899. godine.
Mikić
Miković (rod) 8. ožujka 1580. – danas Plemstvo podjeljeno po Rudolfu II., originalna grbovnica (grb u prikazu) se čuva u Muzeju Turopolja, dio roda je prešao živjeti u Križevačku županiju. Nova grbovnica podijeljena za jednu od grana Mikovića 18. studenog 1699. po Leopoldu I.
Mikšić (Mixich)
Mikulanić
Mikulčići 16. st. – danas
Mikulić 17. st. – danas plemići Staro hrvatska obitelj, najpoznatiji Mikulić, Aleksandar Ignacije, zagrebački nadbiskup
Milašin, Milašinčić (Milassin aliter Radoevich) Porijeklom iz Bosne, poznat kanonik Franjo Milašin(čić), prvi dekan Pravnog fakulteta. Postoje dvije grane.
Milići 1881. – danas grof ,barun
Milinović (Milinovics)
Milovac
Mirković[13]
Mlakovečki (Malakóczi, Malakoczy) 16. stoljeće barun
Mlinarić (Mlinarich, Mlynarych) ??? – 1621.- 1650. – 1655. – danas Vojvoda/Herceg Obitelj hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič)...i druge, univerzalno prezime za sve grane je Mlinarich. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Bogacho, u tadašnjoj Križevačkoj županiji.
Modić
Modrić (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) ???- 1. kolovoza 1519. – 1649. – danas Stara hrvatska plemićka obitelj iz zaleđa Zadra čiji su preci u XIII. stoljeću prešli u Liku i Krbavu. Prvi pisani spomen plemenitih Modrića je 1519. u Križevačkoj županiji, potvrđeno plemstvo na Saboru 1649.,Nakon turskih osvajanja Like i Krbave prelaze u Senj i u Hrvatsko Zagorje.

Potomci i danas žive u Hrvatskoj,a u Zagorju u Leskovcu Topličkom.

Modrić (Modrich aliter Modrovich, Mwdrich, Modrich, Modrics, Modrovics) ??? – 1791. – danas Nova grbovnica podjeljena od Leopolda II u Beču 21. srpnja 1791., a potvrđeno u Hrvatskom saboru 1792. Grb ovih Modrića nije isti kao grb starih Modrića iz 1649. godine.
Mogorić (obitelj) plemićka obitelj iz roda Mogorovića
Mogorojević
Mogorovići 12. st. – danas hrvatski plemićki rod
Mokrović
Molnar
Moravčik
Morovićki (Maróti) 12. st. – ??? ban obitelj od plemena Gutkeled
Morić (obitelj) (Morovich, Moroich, Morich) Plemićka obitelj u Varaždinu prebiva tijekom 16. i 17. stoljeća.
Mostarić
Moszynski od grba Nałęcz obitelj poljskog podrijetla, potvrđeno plemstvo 25. ožujka 1899. s pridjevkom "de Zagreb-grada"
Mračić
Mrazović
Mrmonić
Mrnjavčić
Mrzljak (Merzliak)
Mudić
Mudrovčić

N, NJ

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Negovetić (Negovetich de Cumboks) Plemstvo 14. listopada 1687. po Leopoldu I. u Beču.
Nelipčići Cetinski 13. st. – 1434. knez hrvatska velikaška obitelj s područja Cetinske krajine; ogranak roda Snačića
Nemeth 1806 – 1831. ban
Nicolini s Hvara
Noršić
Novosel 1744. – 19.st.[14][5] 12. rujna 1744. Luka Novosel koji je služio kao zapovjednik Kostajnice i podžupan požeške i zagrebačke županije dobiva grbovnicu. No i prije je bilo plemenitih Novosela.

O

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Orlovići (Orlovčići)
Oršići Slavetički 15. st. – danas barun (od 1675.), grof (od 1744.) hrvatska plemićka obitelj iz roda Lapćana i Karinjana
Otmić (Otthmich, Ottmich, Hottmich) 13. st. – ???
Ožegovići Barlabaševački 15. st. – barun (od 1858.)

P

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Palfi (Pálffy ab Erdöd) Hrvatski ban (1704. – 1732.), grof Hrvatski ban (1704. – 1732.) – grof Ivan Pálffy koji je bio učesnik tekijske bitke kod Petrovaradina 5. kolovoza 1716. godine
Papalić 14. st. – 1739. splitska plemićka obitelj
Patačići od Zajezde 16. st. – 1817. barun (od 1706.), grof (od 1735.)
Pavković (Pawkowych) 01. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Pavleković (Paulekovich) 1613. – danas Grbovnica podjeljena Pavlu Pavlekoviću 9. rujna 1613. u Regensburgu.
Pejačevići Našički 14. st. – danas barun (od 1712.), grof (od 1772.)
Peranski 15. st. – 1786. knez ogranak hrvatske velikaške obitelji knezova Bribirskih
Perko grof (od 1628.) Obitelj Perko, kojoj pripada i u Celju rođeni potomak - plemić August Perko,[15] potječe iz Ugarske, a uzdigao ju je u plemstvo car Ferdinand II. 1628. godine.[16] Posjede su imali i u nekadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji[17][18]
Pešćenjak (Peschenyak) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Planiški (Planysky) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Pokos Plemići predijalci Zagrebačkog kaptola
Pongrac(obitelj) (Pongratz, Pongracz)
Posedarski knez hrvatska plemićka obitel od roda Gusića
Pušić Pussich aliter Kraissich 1659. – danas Plemstvo s grbovnicom Jurju Pušić-Krajišić (Pussich olim Kraissich), i braći Nikoli i Mihaelu te djeci Franji i Heleni, u Beču je 1659. godine po Leopold I.

potvrđeno u Hrvatskom saboru 1661. godine.

Prstec (Persztecz) Plemići predijalci Zagrebačkog kaptola

R

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Radičević (obitelj) (Radichevich)
Radić (obitelj) (Raddich, Radich) 24. siječnja 1648. –
Radik 1629. –
Radošević s Hvara
Rafaj (Raffay)
Raškaj 13. st. – danas. obitelj njemačkog podrijetla od plemena Gutkeled
Ratkaj 15. st. – 1793. barun obitelj mađarskog podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj
Ratković (Ratkovich) Plemićka obitelj podrijetlom iz Šibenika, u 17. stoljeću predijalci Zagrebačkog kaptola
Rauch 17. st. – 20. st. barun (od 1763.) obitelj njemačkog podrijetla koja je imala poosjede u Hrvatskoj
Reiner (Reiner de Brestovac) Plemstvo grbovnicom od 22. veljače 1913. po Franji Josipu I. u Beču.
Rudić 1755. barun (od 17. kolovoza 1854.) obitelj hrvatskog podrijetla koja je imala poosjede u Bačkoj s pridjevkom Aljmaški

S, Š

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Sakač (Zokach, Szokach, Szakach, Szekach) od 13.st. Kalnički plemići iz Kapele Kalničke i Vojnovca Kalničkog
Scampicchio od 15.st.
Sekelj(rod) (Székely) ??? – Danas Janoš Sekelj 1448. godine u službi Janka Hunjadija, Ivan Nagy donosi 30 raznih plemenitih obitelji Sekelj.
Sente (Szente, Szenthe) ??? – 1718 – Danas
Sermage 17. st. – 20. st. barun (od 1720.) obitelj francuskog podrijetla s posjedima u Hrvatskoj
Sladojević, Sladović (Sladoevich,Sladovich) 16.st. – danas veliki knez od Poljica dalmatinska obitelj, smatra se da pripada starobosanskom plemstvu, grb obitelji se nalazi u Korjenić-Neorićevom grbovniku iz 1595 god., kao i u većini tzv. ilirskih grbovnika grb obitelji Sladojević
Spanheim (Sponheim) 12.st. margrofovi obitelj njemačkog podrijetla, posjednici Istre.(od 1090.– 1173.)
Stipanovic 15. Ozujka 1591 Vojvoda U drugome popisu vojnika iz 1551. javlja se ime Mikule Stipanovića, nižeg časnika austrijske vojske. Car Rudolf II. u Pragu, 15 ožujka 1591. dodjeljuje Gašparu (Kasparu) Stipanoviću, sinu vojvode Mihovila Stipanovića, titulu plemića Svetoga Rimskoga Carstva. Pečat s inicijalima vojvode Gašpara Stipanovića danas je pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Šagud (Sagwd) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Chwnowczu, u tadašnjoj Križevačkoj županiji
Šandor Slavnički Sándor de Szlavnicza[19]
Škifić 16.st-danas vlastelin
Šubići (pleme)
Šubići Bribirski 12. st. – 1456. knez, ban moćna hrvatska velikaška obitelj iz Bribirske županije
Šurmanović (Surmanovich) Plemićka obitelj koja se 1787. spominje u popisu Turopoljskih plemića u Hrašću.

T

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Talovci 15. st. – 16. st. knez
Tarnik[5] 16. st – danas Plemićka titula za vojne zasluge u borbi protiv Turaka
Tartaglia 12. st. – danas grof (od 1444.) splitska plemićka obitelj
Tiboldovića (Thybold) (Svetački – de Zempche, de Zenche, Szencsei) 12. st. – danas ban slavonska plemićka obitelj sa Psunja
Tommaseo 1671.[20] splitska i bračka plemićka obitelj, starinom Tomašić
Topolski od grba Nałęcz obitelj poljskog podrijetla
Trepšić kraj 17. st. – danas grof
barun 		U 18. stoljeću dolaze u Slavoniju
Tumpići 16. st. – danas U 16. stoljeću se spominju u Bihaćkoj krajini, pred Turcima se sele u Hrvatsko zagorje
Turković Kutjevski 17. st. – danas barun (od 1911.)

U

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Ugrinići (Ugrinovići) 14. st. – 1586. barun ogranak hrvatske velikaške obitelji knezova Bribirskih
Utješenovići (Utješinovići, Utišenići)

V

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Valjak (Valyak, Valjak) 12. st. – danas hrvatska plemićka obitelj (Kalničko plemstvo)
Vitez (obitelj) (Vitez de Camaria) ??? – XVII.st. – danas hrvatska plemićka obitelj
Vlašić (obitelj) (Vlasits) 19. st. hrvatska plemićka obitelj
Vojković-Vojkffy 13. st. – 20. st. grof (od 1763.) hrvatska plemićka obitelj
Vojnović barun (od 1668.)[21]
Vrančić 11. st. – 1737. grof (od 1584.) šibenska plemićka obitelj podrijetlom iz Bosne
Vranyczany-Dobrinović 13. st. – danas barun (od 1862.) hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Bosne
Vukašinović poslije de Lupis, s Hvara
Vukelić 9. st. – danas knez (od 1325.) hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Like
Vukšić (Wxych) 1. kolovoza 1519. Spominju se kao svjedoci u parnici turopoljskih plemića protiv Jurja Branderburga u Kamenna u tadašnjoj Križevačkoj županiji[7]

Z, Ž

[uredi | uredi kôd]
Naziv obitelji Vremenski okvir Titule Bilješke Grb
Zaboki (Zaboky) ??? – 15. kolovoza 1575. –
Zagrajski obitelj poljskog podrijetla
Zakmardi(Zakmardy de Diankovecz) Protonotar kraljevine Hrvatske i Slavonije je bio Ivan Zakmardi, prethodno plemićki sudac Križevačke županije.
Zapolja (Zapolja) 1467. – 1571. ban, palatin slavonsko plemstvo
Zdenčaj (Dwyam aliter Zdenczay de Zahwmic grada, Zdenchay, Zdenczai, Zdenchai) ? – 21. ožujka 1582. – danas Potvrda plemstva grbovnicom Rudolfa II u Beču 21. ožujka 1582. Korijeni su ove obitelji u Lici
Ziči (Zichy) 1260. – danas Plemićka obitelj Ziči[22] dolazi iz Zalske županije, gdje se spominje Gal Zajk oko 1260. godine; kasnije su pridobili i dvorac Ziči u istoj županiji, a po njemu i ime.[23]

Posjede su imali pored Ugarske također u Sloveniji (Beltinci) i Hrvatskoj (Daruvar); nekoliko članova su bili riječki guverneri

Znika
Zrinski 1347. – 1703. knez, grof, ban: ogranak hrvatskog velikaškog roda knezova Bribirskih
Žugec ??? – 16. st. – danas 16. st. u Turopolju, pa se preselili u Hrvatsko zagorje

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ (priredila Marica Draženović): Plemstvo Like, Gacke i Krbave, pristupljeno 27. travnja 2016.
  2. ↑ a b Ličke plemićke obitelji – Blažević. Literatura je citirana u poruci. Postavila administratorica Marica.
  3. ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 126., 259.
  4. ↑ Tatjana Radauš (1998): Toma II. Erdődy, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.
  5. ↑ a b c Bojničić pl. Kninski, Ivan; Der Adel Von Kroatien Und Slavonien, (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), pod "Butkovich".
  6. ↑ Đuro Körbler: [1] DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.
  7. ↑ a b c d e f Emilij Laszowski, Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja, svezak II., Zagreb, 1905., str. 396–417.
  8. ↑ Vesna Čulinović. Tragom seobe jednog roda. Pristupljeno 5. veljače 2021.
  9. ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 233.
  10. ↑ Hostian Ostrognay: Historia Originis Gentium Patriciarum; Pars prima; Fenrich. Verucia, 1918. str. 2. – 5.
  11. ↑ Klaužer, Vedran: Plemićka obitelj Frodnacher – ogranak Bednjanski (de Bednya). Aktivnosti članova ogranka u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... (1331-7172) 19 (2012); 31-43
  12. ↑ E. Laszowski "Povijest plemenite općine Turopolje", Zagreb 1911.
  13. ↑ Hrvatski leksikon L-Ž, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 112.
  14. ↑ Bojničić pl. Kninski, Ivan; Der Adel Von Kroatien Und Slavonien, (Armorial of the nobility of Croatia and Slavonia), Nürnberg (1899), taf-95
  15. ↑ Perko, August von (Kaufmann und Humanist, geb. Zu Cilli in Steiermark 6. Jänner 1804, gest. Zu Unter-St.Veit nächst Wien 26. September 1866).
  16. ↑ Constant von Wurzbach. 1870. 22 Biographisches Lexikon des Kaisertums Österreich /Perinet-Perko/. K.u.K. Hof- und Staatsdruckerei. Beč. Pristupljeno 29. rujna 2024.
  17. ↑ Perko (Croatia&Slavonia) Coat of Arms / Family Crest. Coadb.com. 1900. Pristupljeno 4. listopada 2024.
  18. ↑ Grb obitelji Perko je iz knjige Siebmacher's Wappenbuch.
  19. ↑ Časopis Građevinar Mladen i Bojana Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji, 52 (2000) 10, str. 612
  20. ↑ Primljeni u splitsko plemstvo. Nepo Kuzmanić: Split u zemljišniku iz 1832. godine (76), Teško prezime Tesolato], Slobodna Dalmacija, 9. svibnja 2002.
  21. ↑ Vojnović, Josip, Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14. lipnja 2016.
  22. ↑ (Ziči Predložak:Lang-hr; Predložak:Lang-hu; Predložak:Lang-cs; Predložak:Lang-sl; Predložak:Lang-sk; Predložak:Lang-ru; Predložak:Lang-la)
  23. ↑ es-vasonkeoi-gr-CD72/ Zichy család. (Zichi és Vásonkeői gr.) Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Arcanum. Pristupljeno 11. studenoga 2021.

Arhivski izvori

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski državni arhiv

  • HR-HDA-25: Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva (NRA)
  • HR-HDA-28:Križevačka županija, Acta Nobilitaria, kut.:759-760
  • HR-HDA-29: Požeška županija, Nobilitaria, kut.: 580
  • HR-HDA-29: Požeška županija, Armales, kut.: 573-578
  • HR-HDA-31: Srijemska županija, Armales, kut.: 792-798
  • HR-HDA-32: Varaždinska županija, Nobilitaria, kut.:618-620
  • HR-HDA-33: Virovitička županija, Armales, kut.: 805-809
  • HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Nobilitaria, kut.: 374-388.
  • HR-HDA-34: Zagrebačka županija, Elenchus praelatorum, magnatum et nobilium 1842., kut.: 419
  • HR-HDA-749: Obitelj Oršić
  • HR-HDA-711: Obitelj Drašković
  • HR-HDA-885: Grbovnice
  • HR-HDA-886: Prijepisi grbovnica
  • HR-HDA-888: Zbirka rodoslovlja
  • HR-HDA-912: Zbirka otisaka pečata


Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu

  • HR-NAZ: Capituli Zagrab. – Locus credibili
  • HR-NAZ: Capituli Chasm. – Locus credibili
  • HR-NAZ: Repertorum actorum Capit. Zagrab. 1701-1774.
  • HR-NAZ: Acta Capituli antiqua
  • HR-NAZ: Grbovnice


Mađarski državni arhiv

  • HU-MOL: A57 – Magyar Kancelláriai Levéltár – Libri Regii

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Laszowski, Emilij Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja, svezak II., Zagreb, 1905., str. 396–417.
  • Siebmacher, Johann Der Adel von Galizien, Ladomerien u. der Bukowina [Plemstvo Galicije, Ludomerije i Bukovine]; IV. Band 14. Abt. / begonnen v. Friedrich Heyer v. Rosenfeld ; fortgesetzt u. beendet v. Ivan von Bojničić; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1905
  • Bojničić Kninski, Ivan Der Adel von Kroatien und Slavonien [Plemstvo Hrvatske i Slavonije] ; IV. Band 13. Abt.; Nürnberg: Verlag von Bauer und Raspe, l899
  • Siebmacher, Johann Der Adel von Oesterr. Schlesien ; IV. Band 11. Abt.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885
  • Siebmacher, Johann Der Adel von Siebenbürgen ; IV. Band 12. Abt. / bearb. v. Constantin Reichenauer von Reichenau ; fortgesetzt v. Géza von Csergheö, zu Ende geführt von Oscar von Bárczay; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898
  • Siebmacher, Johann Adel von Ungarn : sammt den Nebeländern der St. Stephans-Krone; IV. Band 15. Abt.; Heft 15-21 / Bearb. von Géza von Csergheö; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1889-1890
  • Siebmacher, Johann Absgestorbener Bayerischer Adel ; VI. Band 1. Abt. / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1884
  • Siebmacher, Johann Bayerischer Adel; VI. Band 1. Abt., 2. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1906
  • Siebmacher, Johann Bayerischer Adel ; VI. Band 1. Abt., 3. Teil / bearb. v. Gust. A. Seyler; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1911
  • Siebmacher, Johann Der Adel des Herzogthums Krain und der Grafschaften Görz und Gradiska; IV. Band 2. Abt. / neu hrsg. v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1859
  • Siebmacher, Johann Der Salzburgische Adel; / neu hrsg. Weittenhiller, Moriz Maria Franz de Paula Josef  ; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1883
  • Siebmacher, Johann Der Adel des Königreiches Dalmatien[Plemstvo Kraljevine Dalmacije] ; IV. Band 3. Abt. / bearb. ... Carl Georg Friedrich Heyer von Eosenfeld; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1873
  • Siebmacher, Johann Der Adel des königreichs Bayern ; II. Band 1. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner ; Illustriert von H. Nahde u. Fr. Kraemer; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1856
  • Siebmacher, Johann Der blühende Adel des Königreichs Sachsen : sowie der grossherzoglichen und herzoglichen Sächischen Staaten ; II. Band 3. Abt. / neu hrsg. und mit historischen, genealogischen und heraldischen Notizen begleitet v. Otto Titan v. Hefner; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1857
  • Siebmacher, Johann Der Böhmische Adel ; IV. Band 9. Abt. / bearb. v. Rudolf Johann Gf. Meraviglia; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1886
  • Siebmacher, Johann Der Kärntner Adel ; IV. Band 8. Abt. / von M. Hildebrandt; Nuernberg: Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1879
  • Siebmacher, Johann Der Mährische Adel; IV. Band 10. Abt. / begonnen v. Heinrich Edlen von Kadich ; fortgesetzt und zu Ende geführt v. Pfarrer Conrad Blažek; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1899
  • Siebmacher, Johann Der Steirische Uradel; IV. Band 7. Abt. / Siegenfeld, Alfred Anthony; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1898.
  • Siebmacher, Johann Steiermaerkischer Adel; IV. Band 7. Abt. / Witting, Johann Baptist; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1921.
  • Siebmacher, Johann Der Nichtimmatrikulierte Adel; IV. Band 7. Abt. / Gritzner, Maximilian; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1901.
  • Siebmacher, Johann Oberoesterreichischer Adel; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885.
  • Siebmacher, Johann Oberoesterreichischer Adel- Tafeln; IV. Band 5. Abt. / Weiss von Starkenfels, Alois Kirnbauer von Erzstätt, Johann Evang.; Nuernberg : Bauer und Raspe, (E. Kuester) , 1885.
  • Géza Csergheo, József Csoma, Der Adel von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone. Supplementband [Plemstvo Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana. Dodatak], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
  • Géza Csergheo, Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone I. [Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana I.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
  • Géza Csergheo, Wappenbuch des Adels von Ungarn sammt den Nebenländern der St. Stephans-Krone II.[Grbovnik plemstva Ugarske i pridruženih zemalja krune Sv. Stjepana II.], J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch, Nürnberg, 1894.
  • Pirchegger, Hans Landesfürst und Adel in Steiermark : 3. Teil / Hans Pirchegger; Graz : Historische Landskommission für Steiermark , 1958
  • Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 1, 1526-1536., Zagreb 1912.
  • Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 2, 1537-1556., Zagreb 1915.
  • Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 3, 1557-1577., Zagreb 1916.
  • Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 4, 1578-1608., Zagreb 1917.
  • Ferdo Šišić, Hrvatski saborski spisi, knj. 5, 1609-1630., Zagreb 1918.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 1, 1631-1693., Zagreb, 1958.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 2, 1693-1713., Zagreb, 1958.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 3, 1714-1735., Zagreb, 1961.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 4, 1735-1743., Zagreb, 1964.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 5, 1743-1749., Zagreb, 1966.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 6, 1749-1753., Zagreb, 1968.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 7, 1753-1758., Zagreb, 1970.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 8, 1759-1773., Zagreb, 1971.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 9, 1777-1808., Zagreb, 1974.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 10, 1808-1814., Zagreb, 1975.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 11, 1825-1832., Zagreb, 1976.
  • Zaključci Hrvatskog sabora, sv. 12, 1836-1847., Zagreb, 1980.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.1, 1587-1589., Varaždin, 1990.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.2, 1592-1596., Varaždin, 1991.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.3, 1597-1602., Varaždin, 1992.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.4, 1606-1621., Varaždin, 1993.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.5, 1621-1635., Varaždin, 1994.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.6, 1636-1659., Varaždin, 1995.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.7, 1660-1671., Varaždin, 1997.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.8, 1672-1684., Varaždin, 2000.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.9, 1685-1714., Varaždin, 2003.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.10, 1685-1697., Varaždin, 2005.
  • Zapisnici Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv.11, 1698-1703., Varaždin, 2006.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:Popis_poznatih_plemićkih_obitelji_iz_Hrvatske&oldid=7032493"