Prijeđi na sadržaj

Dodatak:Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva

Izvor: Wikipedija

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske politički je vođa Ujedinjenog Kraljevstva i šef vlade Njegovog Veličanstva, odgovoran za imenovanja svih ostalih članova vlade, predsjedanja sastanaka kabineta i odluku o raspisivanju novih općih izbora za donji dom parlamenta.[1][2] Premijer također može predlagati imenovanja za više funkcije u Engleskoj crkvi, imenovati suce i predlagati stvaranje novih doživotnih perstva.[3]

Nema određenog datuma kada je ured premijera nastao, jer funkcija nije osnovana već se razvila tijekom vremena.[4] Ipak, suvremeni povjesničari naslov prvog premijera Ujedinjenog Kraljevstva uglavnom dodjeljuju Robertu Walpoleu, koji je Veliku Britaniju vodio 21 godinu, od 1721. do 1742.[5][6] Do danas, Walpole je premijer s najdužim mandatom.[7]Današnji premijer je Keir Starmer koji je na vlasti od 2024.

Boje političkih stranaka

[uredi | uredi kôd]

██ Whig

██ Tory

██ Konzervativna

██ Peelite/Whig

██ Liberalna

██ Laburistička

██ Nacionalna Laburistička

Premijeri za vrijeme Đure I. (1714. – 1727.) i Đure II. (1727. – 1760.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Sir Robert Walpole
(1676. – 1745.)
King's Lynn do 1742.
Earl of Orford od 1742.
4. travnja
1721.
11. veljače
1742.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Whig
(Walpole/Townshend 1721. – 30.;
Kabinet Walpole 1730. – 42.)
[5][7]
1722., 1727., 1734., 1741.
Smatra se prvim modernim premijerom, prevara Kompanije Južnog mora, kritiziran radi slabog britanskog učinka u englesko-španjolskom ratu.
Spencer Compton,
1. Grof Wilmington

(1673. – 1743.)
16. veljače
1742.
2. srpnja
1743.
Prvi Lord riznice Whig Kabinet Carteret [8]
 —
Povećao poreze na alkoholna pića, lošeg zdravlja većinu mandata, vladu je de facto vodio John Carteret. Umro na dužnosti.
Henry Pelham
(1694. – 1754.)
Sussex
27. kolovoza
1743.
6. ožujka
1754.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Whig
(Kabinet Carteret 1743. – 44.;
Kabinet Pelham 1744. – 54.)
[9]
1747.
Reorganizacija ratne mornarice; Jakobitska pobuna 1745., usvajanje Gregorijanskog kalendara, Zakon o braku 1753., pomogao završenje rata za austrijsko naslijeđe. Umro na dužnosti.
Thomas Pelham-Holles,
1. Vojvoda od Newcastlea

(1693. – 1768.)
16. ožujka
1754.
16. studenoga
1756.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Prvi kabinet Newcastle [8]
1754.
Uveo Veliku Britaniju u sedmogodišnji rat s Francuskom u Sjevernoj Americi.
William Cavendish,
4. Vojvoda od Devonshirea

(1720. – 1764.)
16. studenoga
1756.
25. lipnja
1757.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig
(Kabinet Devonshire-Pitt)
[8]
 —
Vladu je uvelike vodio William Pitt stariji.
Thomas Pelham-Holles,
1. Vojvoda od Newcastlea

(1693. – 1768.)
2. srpnja
1757.
26. svibnja
1762.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Drugi kabinet Newcastle [8]
1761.
Velika Britanija dobila je više utjecaja u inozemstvu tijekom Sedmogodišnjeg rata, rat je uglavnom vodio Pitt stariji kao Državni sekretar.

Premijeri za vrijeme Đure III. (1760. – 1820.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
John Stuart,
3. Grof Bute

(1713. – 1792.)
26. svibnja
1762.
8. travnja
1763.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Tory Kabinet Bute [10]
 —
Prvi premijer Škot. Prekinuo dominaciju Whigovaca, Pariški mirovni ugovor (1763.) dovršio je sedmogodišnji rat, podnio ostavku nakon žestokih kritika ustupaka u pariškom miru.
George Grenville
(1712. – 1770.)
Buckingham
16. travnja
1763.
13. srpnja
1765.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Whig (Grenvillite) Kabinet Grenville [11]
 —
Snizio domaće poreze nauštrb kolonija, uveo Zakon o pečatima 1765. (što u konačnici dovelo do američke revolucije).
Charles Watson-Wentworth,
2. Markiz od Rockinghama

(1730. – 1782.)
13. srpnja
1765.
30. srpnja
1766.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig (Rockinghamite) Prvi kabinet Rockingham [12]
 —
Ukinuo kontroverzni zakon o pečatima, potaknut protestima američkih kolonista i britanskih proizvođača koji su bili pogođeni njime; uveo Declaratory Act 1766.
William Pitt stariji,
1. Grof Chatham

(1708. – 1778.)
30. srpnja
1766.
14. listopada
1768.
Lord privatnog pečata Whig (Chathamite) Kabinet Chatham [13]
 —
Prvi pravi imperijalist, zaslužan za osnivanje Britanskog imperija, porazio Francusku u Kanadi, što je indirektno dovelo do francuske revolucije.
Augustus FitzRoy,
3. Vojvoda od Graftona

(1735. – 1811.)
14. listopada
1768.
28. siječnja
1770.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig (Chathamite) Kabinet Grafton [14]
1768.
Pokušao pomirenje s američkim kolonijama.
Frederick North,
Lord North

(1732. – 1792.)
Banbury
28. siječnja
1770.
22. ožujka
1782.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Tory Kabinet North [15]
1774., 1780.
Uveo Veliku Britaniju u američku revoluciju počinivši više taktičkih pogrešaka, nemiri Gordon, pokušao reformu u Irskoj, podnio ostavku nakon glasanja o nepovjerenju - protiv volje kralja.
Charles Watson-Wentworth,
2. Markiz od Rockinghama

(1730. – 1782.)
27. ožujka
1782.
1. srpnja
1782.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig (Rockinghamite) Drugi kabinet Rockingham [8]
 —
Priznao nezavisnost Sjedinjenih Država, započeo proces ekonomske reforme. Umro na dužnosti.
William Petty,
2. Grof Shelburne

(1737. – 1805.)
4. srpnja
1782.
2. travnja
1783.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig (Rockinghamite) Kabinet Shelburne [8]
 —
Planirao političku reformu. Dogovorio mir sa Sjedinjenim Državama, Francuskom i Španjolskom.
William Cavendish-Bentinck,
3. Vojvoda od Portlanda

(1738. – 1809.)
2. travnja
1783.
19. prosinca
1783.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Koalicija Fox-North [8]
 —
Predvodnik koalicije Fox-North. Pokušao reformirati Britansku Istočnoindijsku kompaniju, ali spriječio ga je Đuro III.
William Pitt mlađi
(1759. – 1806.)
Appleby do 1784.
Cambridge University od 1784.
19. prosinca
1783.
14. ožujka
1801.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Tory (Pittite) Prvi Kabinet Pitt mlađi [16]
1784., 1790., 1796.
Najmlađi premijer. India Act 1784, nastojao ukloniti trule okruge,[a] osobno se protivio trgovini robljem, smanjio nacionalni dug radi pobune u sjevernoameričkim kolonijama, formirao Trostruku alijansu, Ustavni zakon iz 1791., rat s Francuskom od 1793., uveden prvi porez na dohodak; Zakon o ujedinjenju 1800.
Henry Addington
(1757. – 1844.)
Devizes
17. ožujka
1801.
10. svibnja
1804.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Tory (Pittite) Kabinet Addington [8]
Ko-opcija 1801., 1802.
Pregovarao mir u Amiensu s Francuskom 1802.
William Pitt mlađi
(1759. – 1806.)
Cambridge University
10. svibnja
1804.
23. siječnja
1806.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Tory (Pittite) Drugi kabinet Pitt mlađi [8]
 —
Savez s Rusijom, Austrijom i Švedskom protiv Francuske (Treća koalicija), Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Ulma, Bitka kod Austerlitza. Umro na dužnosti.
William Wyndham Grenville,
1. Lord Grenville

(1759. – 1834.)
11. veljače
1806.
31. ožujka
1807.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Kabinet svih talenata [8]
1806.
Ukidanje trgovine robljem.
William Cavendish-Bentinck,
3. Vojvoda od Portlanda

(1738. – 1809.)
31. ožujka
1807.
4. listopada
1809.
Prvi Lord riznice nominalno Tory Drugi kabinet Portland [8]
1807.
Bio je star i bolestan, te je kabinet prepustio samome sebi (uvelike predvođen Spencerom Percevalom).
Spencer Perceval
(1762. – 1812.)
Northampton
4. listopada
1809.
11. svibnja
1812.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne,
Kancelar vojvodstva Lancaster
i Lider zastupničkog doma
Tory Kabinet Perceval [17]
 —
Mentalna bolest Đure III., njegovu administraciju je karakterizirao nedostatak višeg državnika (Perceval je također služio i kao Kancelar šahovnice), Španjolski rat za neovisnost, dio napoleonskih ratova. Jedini premijer koji je ubijen.
Robert Banks Jenkinson,
2. Grof Liverpool

(1770. – 1828.)
8. lipnja
1812.
9. travnja
1827.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Tory Kabinet Liverpool [18]
1812., 1818., 1820., 1826.
Nadgledao pobjedu Ujedinjenog Kraljevstva u napoleonskim ratovima, Bečki kongres, ekonomska recesija 1817., luditski pokret,rat 1812., u Britaniji, američki rat 1812. – 1815.), Peterloo masakr 1819., povratak zlatnog standarda 1819., Zavjera Cato Street 1820.

Premijeri za vrijeme Đure IV. (1820. – 1830.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
George Canning
(1770. – 1827.)
Seaham
10. travnja
1827.
8. kolovoza
1827.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Tory (Canningite) Kabinet Canning [8]
 —
Umro ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.
Frederick John Robinson,
1. Viskont Goderich

(1782. – 1859.)
31. kolovoza
1827.
21. siječnja
1828.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Tory (Canningite) Kabinet Goderich [8]
 —
Nije imao podršku među kolegama, dao ostavku.
Arthur Wellesley,
1. vojvoda od Wellingtona

(1769. – 1852.)
22. siječnja
1828.
16. studenoga
1830.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Tory Kabinet Wellington [8]
1830.

Zakon o pravima Katolika 1829., (radi kojeg se borio u dvoboju).

Premijeri za vrijeme Vilima IV. (1830. – 1837.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Charles Grey,
2. Grof Grey

(1764. – 1845.)
22. studenoga
1830.
9. srpnja
1834.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Kabinet Grey [19]
1831., 1832.
Reform Act 1832., ugušio nemire Swing, ograničenje zapošljavanja djece, reforma Poor Laws, ukidanje ropstva u cijelom Britanskom carstvu.
William Lamb,
2. Viskont Melbourne

(1779. – 1848.)
16. srpnja
1834.
14. studenoga
1834.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Prvi kabinet Melbourne [20]
 —
Protivljenje Vilima IV. prisililo ga je na ostavku.
Arthur Wellesley,
1. vojvoda od Wellingtona

(1769. – 1852.)
14. studenoga
1834.
10. prosinca
1834.
Prvi Lord riznice,
Ministar unutarnjih poslova,
Ministar vanjskih poslova,

Ministar rata i kolonija
i Lider doma lordova

Tory Privremena Konzervativna Vlada [21]
 —
Privremena vlada dok Sir Robert Peel nije lociran i vraćen u London. Sam je obavljao mnoge od glavnih ministarskih dužnosti.
Sir Robert Peel
(1788. – 1850.)
Tamworth
10. prosinca
1834.
8. travnja
1835.
Prvi Lord riznice,
Kancelar državne blagajne
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Prvi kabinet Peel [22][23]
1835.*
*Manjinska vlada. Dao ostavku nakon što nije mogao formirati većinu u parlamentu.
William Lamb,
2. Viskont Melbourne

(1779. – 1848.)
18. travnja
1835.
30. kolovoza
1841.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Whig Drugi kabinet Melbourne [24]
1835., 1837.
Mentor Kraljici Viktoriji, Municipal Corporations Act 1835., Sporazum Waitangi.

Premijeri za vrijeme Viktorije (1837. – 1901.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Sir Robert Peel
(1788. – 1850.)
Tamworth
30. kolovoza
1841.
29. lipnja
1846.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Drugi kabinet Peel [25]
1841.
Zakon o rudnicima 1842., ponovo uvođenje poreza na dohodak, Factory Act 1844., zakon o regulaciji željeznica 1844., opoziv Corn Laws (potaknut velikom gladi u Irskoj) i drugih nameta, Maynooth Grant.
Lord John Russell
(1792. – 1878.)
City of London
30. lipnja
1846.
21. veljače
1852.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Whig Prvi kabinet Russell [26]
1847.*
*Manjinska vlada, ali s raskolom u Konzervativnoj stranci na Protekcioniste i Pilite, Whig je zadržao vlast. Zakon o obrazovanju 1847., afera Don Pacifico, Čartističke demonstracije, Australian Colonies Government Act, Prva svjetska izložba, unaprijeđeni zakoni o sirotinji.
Edward Smith-Stanley,
14. Grof Derby

(1799. – 1869.)
23. veljače
1852.
17. prosinca
1852.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Konzervativna Prvi kabinet Derby [27]
1852.
Vlada je pala kada je kancelarov proračun odbijen.
George Hamilton-Gordon,
4. Grof Aberdeen

(1784. – 1860.)
19. prosinca
1852.
30. siječnja
1855.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Peelite Kabinet Aberdeen [28]
 —
Uveo zemlju u krimski rat, podnio ostavku nakon poraza u glasanju o istrazi o vođenju rata.
Henry John Temple,
3. Viskont Palmerston

(1784. – 1865.)
Tiverton
6. veljače
1855.
19. veljače
1858.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Whig Prvi kabinet Palmerston [29]
1857.
Reagirao na indijsku pobunu 1857., uveo India Bill.
Edward Smith-Stanley,
14. Grof Derby

(1799. – 1869.)
20. veljače
1858.
11. lipnja
1859.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Konzervativna Drugi kabinet Derby [30]
 —
Government of India Act 1858., prijenos vlasništva Istočnoindijske kompanije na krunu, zakon o pravima Židova, koji omogućuje Židovima da postanu članovi parlamenta.
Henry John Temple,
3. Viskont Palmerston

(1784. – 1865.)
Tiverton
12. lipnja
1859.
18. listopada
1865.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Liberalna Drugi kabinet Palmerston [31]
1859., 1865.
Između dva mandata osnovao Liberalnu Stranku, mandat obilježen američkim građanskim ratom, pokušaji olakšanja patnji uzrokovanih manjkom pamuka u Lancashireu. Umro na dužnosti.
Lord John Russell
(1792. – 1878.)
29. listopada
1865.
26. lipnja
1866.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Liberalna Drugi kabinet Russell [32]
 —
Pokušao uvesti daljni zakon o reformi, ali spriječio ga je njegov kabinet.
Edward Smith-Stanley,
14. Grof Derby

(1799. – 1869.)
28. lipnja
1866.
25. veljače
1868.
Prvi Lord riznice
i Lider doma lordova
Konzervativna Treći kabinet Derby [33]
 —
Zakon o reformi 1867., smatra se osnivačem moderne Konzervativne Stranke.
Benjamin Disraeli
(1804. – 1881.)
Buckinghamshire
27. veljače
1868.
1. prosinca
1868.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Prvi Kabinet Disraeli [34]
 —
Jedini etnički Židovski premijer, raspustio parlament jer Konzervativci nisu imali većinu.
William Ewart Gladstone
(1809. – 1898.)
Greenwich
3. prosinca
1868.
17. veljače
1874.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma
i Kancelar državne blagajne (1873. – 74.)
Liberalna Prvi kabinet Gladstone [35]
1868.
Uveo reforme u Britansku vojsku, civilnu službu i lokalnu vlast. Zabranio šibanje bičem u doba mira, Zakon o Irskoj crkvi 1869., zakon o irskoj zemlji 1870., zakon o obrazovanju 1870.; zakon o sindikatima 1871.; zakon o izborima 1872., Licensing Act 1872., nije uspio spriječiti francusko-pruski rat.
Benjamin Disraeli
(1804. – 1881.)
Buckinghamshire do 1876.
Grof Beaconsfield od 1876.
20. veljače
1874.
21. travnja
1880.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma (1874. – 76.),
Lord privatnog pečata (1876. – 78.)
i Lider doma lordova (1876. – 80.)
Konzervativna Drugi kabinet Disraeli [36]
1874.
Razne socijalne reforme uključujući Climbing Boys Act 1875., zakon o javnom zdravstvu 1875. i zakon o poboljašanju prebivališta radnika i zanatlija 1875., kupovina dionica Kompanije Sueskog kanala; Berlinski kongres: ponovno uvođenje Kraljice Viktorije u javni život, uključujući i dodijeljivanje titule carice Indije, drugi anglo-afganistanski rat, prekid s ligom tri cara, anglo-zulu rat, početak velike depresije 1873. – 1896.
William Ewart Gladstone
(1809. – 1898.)
Midlothian
23. travnja
1880.
9. lipnja
1885.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma
i Kancelar državne blagajne (1880. – 82.)
Liberalna Drugi kabinet Gladstone [37]
1880.
Prvi burski rat, Irish Coercion Act, sporazum Kilmainham, ubojstva u Phoenix parku, zakon o imetku udanih žena 1882., zakon o prevenciji korupcije i ilegalnih praksi 1883., zakon o reformi 1884., zakon o preraspodjeli mjesta u parlamentu 1885. (ponekad zajednički poznato kao treći zakon o reformi), neuspjeh u spašavanju generala Gordona u Khartoumu, Sudan.
Robert Gascoyne-Cecil,
3. Markiz od Salisburyja

(1830. – 1903.)
23. lipnja
1885.
28. siječnja
1886.
Ministar vanjskih poslova
i Lider doma lordova
Konzervativna Prvi kabinet Salisbury [38]
1885.*
*Manjinska vlada. Zakoni o osiguranju stanova radničkoj klasi.
William Ewart Gladstone
(1809. – 1898.)
Midlothian
1. veljače
1886.
20. srpnja
1886.
Prvi Lord riznice,
Lord privatnog pečata
i Lider zastupničkog doma
Liberalna Treći kabinet Gladstone [39]
1885.
Prvo uvođenje zakona o samoupravi (Home Rule Bill) za Irsku, koje je podijelilo Liberalnu Stranku i oborilo Gladstoneovu vladu.
Robert Gascoyne-Cecil,
3. Markiz od Salisburyja

(1830. – 1903.)
25. srpnja
1886.
11. kolovoza
1892.
Lider doma lordova,
Prvi Lord riznice (1886. – 87.)
i Ministar vanjskih poslova (1887. – 92.)
Konzervativna Drugi kabinet Salisbury [40]
1886.
Protivio se irskom zakonu o samoupravi, ukidanje konačnog zakona o zaraznim bolestima, zakon o lokalnoj vlasti 1888., podjela Afrike, zakon o slobodnom obrazovanju 1891., osnivanje Rodezije (danas Zimbabve), novi sindikalizam i štrajk londonskih dokova 1889.
William Ewart Gladstone
(1809. – 1898.)
Midlothian
15. kolovoza
1892.
2. ožujka
1894.
Prvi Lord riznice,
Lord privatnog pečata
i Lider zastupničkog doma
Liberalna Četvrti kabinet Gladstone [41]
1892.*
*Manjinska vlada. Ponovo uvođenje zakona o samoupravi (Home Rule Bill), koji je izglasan u zastupničkom domu ali je odbijen u domu lordova, što je dovelo do ostavke vlade.
Archibald Primrose,
5. Grof Rosebery

(1847. – 1929.)
5. ožujka
1894.
22. lipnja
1895.
Prvi Lord riznice,
Lord predsjednik Savjeta
i Lider doma lordova
Liberalna Kabinet Rosebery [42]
 —
Imperijalist, planovi o povećanju ratne mornarice izazvali neslaganje unutar Liberalne stranke, dao ostavku nakon glasanja o cenzuri nad vojnim snabdijevanjima.
Robert Gascoyne-Cecil,
3. Markiz od Salisburyja

(1830. – 1903.)
25. lipnja
1895.
11. srpnja
1902.
Lider doma lordova,
Ministar vanjskih poslova (1895. – 1900.)
i Lord privatnog pečata (1900. – 02.)
Konzervativna Unionistički kabinet Salisbury [43]
1895., 1900.
Zakon o kompenzaciji radnika 1897., englesko-zanzibarski rat, drugi burski rat i khaki izbori, Anglo-japanski savez.

Premijeri za vrijeme Eduarda VII. (1901. – 1910.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Arthur Balfour
(1848. – 1930.)
Manchester East
11. srpnja
1902.
5. prosinca
1905.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Unionistička vlada Balfour [8]
 —
U lošim odnosima s Eduardom VII., kabinet podijeljen oko slobodne trgovine, osnivanje Komiteta obrane imperija; Entente Cordiale, zakon o obrazovanju 1902., slučaj Taff Vale.
Sir Henry Campbell-Bannerman
(1836. – 1908.)
Stirling Burghs
5. prosinca
1905.
7. travnja
1908.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Liberalna Kabinet Campbell-Bannerman [8]
1906.
Obnovljena autonomija Transvaala i Slobodne Država Oranje, Anglo-ruski savez, prvi premijer koji se tako službeno nazivao u parlamentarnom zakonodavstvu.
Herbert Henry Asquith
(1852. – 1928.)
East Fife
7. travnja
1908.
25. svibnja
1915.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma
i Ministar rata (1914.)
Liberalna Prvi kabinet Asquith [8]
sij. 1910.*,
pro. 1910.*
*Blokirani parlamenti. Liberalne socijalne reforme, People's Budget, zakon o starosnim mirovinama 1908., i zakon o nacionalnom osiguranju 1911., parlamentarni zakon 1911., Sufražetkinje i Cat and Mouse Act, zakon o samoupravi 1914., Prvi svjetski rat.

Premijeri za vrijeme Đure V. (1910. – 1936.) i Eduarda VIII. (1936.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Herbert Henry Asquith
(1852. – 1928.)
East Fife
25. svibnja
1915.
7. prosinca
1916.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Liberalna Koalicija [8]
 —
Uskrsni ustanak.
David Lloyd George
(1863. – 1945.)
Caernarvon Boroughs
7. prosinca
1916.
19. listopada
1922.
Prvi Lord riznice Liberalna Koalicija [44]
1918.
Jedini premijer kojemu materinski jezik nije bio engleski nego velški. Kraj prvog svjetskog rata, Pariška mirovna konferencija 1919., pokušao proširiti vojnu obavezu na Irsku tijekom prvog svjetskog rata, dao pravo glasa ženama starijim od 30 godina, osnivanje Irske Slobodne Države.
Andrew Bonar Law
(1858. – 1923.)
Glasgow Central
23. listopada
1922.
20. svibnja
1923.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Kabinet Bonar [45]
1922.
Rođen u Kanadi: jedini premijer rođen izvan britanskog otočja. Dao ostavku radi lošeg zdravlja, umro šest mjeseci nakon napuštanja dužnosti.
Stanley Baldwin
(1867. – 1947.)
Bewdley
23. svibnja
1923.
16. siječnja
1924.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma
i Kancelar državne blagajne (1923.)
Konzervativna Prvi kabinet Baldwin [46]
 —
Sazvao opće izbore da bi dobio mandat za protekcionističke carine ali nije uspio osvojiti većinu; dao ostavku nakon poraza na glasanju o povjerenju.
Ramsay MacDonald
(1866. – 1937.)
Aberavon
22. siječnja
1924.
4. studenoga
1924.
Prvi Lord riznice,
Lider zastupničkog doma
i Ministar vanjskih poslova
Laburistička Prvi kabinet Macdonald [47]
1923.*
*Blokirani parlament, manjinska vlada ovisna o podršci Liberala. Prvi laburistički premijer, nije imao većinu pa nije mogao uvesti radikalne promjene, dogovorio reparacije s Njemačkom nakon prvog svjetskog rata, Zinovjevo pismo.
Stanley Baldwin
(1867. – 1947.)
Bewdley
4. studenoga
1924.
5. lipnja
1929.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna Drugi kabinet Baldwin [48]
1924.
Lokarnski sporazumi, potpisnik pakta Kellogg-Briand, zakon o mirovinama, pravo glasa za žene starije od 21 godinu, generalni štrajk 1926.
Ramsay MacDonald
(1866. – 1937.)
Seaham
5. lipnja
1929.
24. kolovoza
1931.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Laburistička Drugi kabinet MacDonald [49]
1929.*
*Blokirani parlament. Imenovao prvu ministricu u Ujedinjenom Kraljevstvu, Margaret Bondfield. Ekonomska kriza nakon kraha na Wall Streetu 1929.
24. kolovoza
1931.
7. lipnja
1935.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Nacionalna Laburistička 1. nacionalna vlada;
2. nacionalna vlada
[50]
1931.
Bez mogućnosti da zadrži podršku Laburističke stranke, MacDonald je službeno podnio ostavku te je imenovan da formira nacionalnu vladu s podrškom Konzervativne i Liberalne stranke. Izbačen iz Laburističke stranke.
Stanley Baldwin
(1867. – 1947.)
Bewdley
7. lipnja
1935.
28. svibnja
1937.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna 3. nacionalna vlada [51]
1935.
Abdikacija Eduarda VIII., započeo ponovno naoružavanje ali kasnije kritiziran da nije uspio u naoružavanju pratiti Adolfa Hitlera kada je raskinuo njemačke obaveze prema Versajskom ugovoru.

Premijeri za vrijeme Đure VI. (1936. – 1952.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Neville Chamberlain
(1869. – 1940.)
Birmingham Edgbaston
28. svibnja
1937.
10. svibnja
1940.
Prvi Lord riznice
i Lider zastupničkog doma
Konzervativna 4. nacionalna vlada;
Ratni kabinet Chamberlain
[8]
 —
Pokušao održati "mir za naše vrijeme" kroz "smirivanje" (appeasement) Njemačke, dogovorivši Münchenski sporazum, žestoko kritiziran nakon njemačkog napada na Poljsku i pratećeg izbijanja drugog svjetskog rata, dao ostavku nakon što nije uspio formirati koalicionu vladu.
Winston Churchill
(1874. – 1965.)
Epping
10. svibnja
1940.
23. svibnja
1945.
Prvi Lord riznice,
Ministar obrane
i Lider zastupničkog doma (1940. – 42.)
Konzervativna Ratni kabinet Churchill [52]
 —
Drugi svjetski rat, vodio koalicijsku vladu, osnivanje Ujedinjenih naroda, jedan od začetnika ideje Europske unije, izvještaj Beveridge.
23. svibnja
1945.
26. srpnja
1945.
Prvi Lord riznice
i Ministar obrane
Konzervativna Privremeni kabinet Churchill [53]
 —
Nakon kraja koalicije svih stranaka, Churchill je formirao privremenu vladu (caretaker government) od konzervativaca, liberala i nezavisnih. Ipak, nakon dva mjeseca poražen je na općim izborima 1945.
Clement Attlee
(1883. – 1967.)
Limehouse do 1950.
Walthamstow West fod 1950.
26. srpnja
1945.
26. listopada
1951.
Prvi Lord riznice
i Ministar obrane (1945. – 46.)
Laburistička Kabinet Attlee [54]
1945., 1950.
Započeo poratni konsenzus, uveo nacionalizaciju javnih usluga, osnivanje nacionalne zdravstvene službe (National Health Service), proširio shemu nacionalnog osuguranja, nezavisnost Indije i kraj britanske uloge u Palestini, osnivanje NATO-a, početak hladnog rata, Berlinska blokada i prateći berlinski zračni most, početak britanske uloge u korejskom ratu.
Sir Winston Churchill
(1874. – 1965.)
Woodford
26. listopada
1951.
7. travnja
1955.
Prvi Lord riznice
i Ministar obrane (1951–52)
Konzervativna Treći kabinet Churchill [55]
1951.
Domaća politika ometana krizama u inozemstvu i kolonijama (korejski rat, državni udar u Iranu 1953., Mau-Mau ustanak, Malajska kriza).

Premijeri za vrijeme Elizabete II. (1952.–2022.)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Sir Anthony Eden
(1897. – 1977.)
Warwick and Leamington
7. travnja
1955.
10. siječnja
1957.
Prvi Lord riznice Konzervativna Kabinet Eden [56]
1955.
Nije uspio spriječiti nacionalizaciju Sueskog kanala, napao Egipat, što je dovelo do sueske krize.
Harold Macmillan
(1894. – 1986.)
Bromley
10. siječnja
1957.
19. listopada
1963.
Prvi Lord riznice Konzervativna Kabinet Macmillan [57]
1959.
Ujedinjeno Kraljevstvo prvi je puta zatražilo članstvo u Europskoj ekonomskoj zajednici, zahtjev je podijelio Konzervativce a Charles de Gaulle je stavio veto, prihvaćanje Keynesijanizma, Rent Act 1957., govor Wind of Change, rasni nemiri na Notting Hillu i imigracija novog Commonwealtha, početak reforme željeznica (Beeching Axe), Kubanska kriza, Afera Profumo.
Sir Alec Douglas-Home
(1903. – 1995.)
Grof Home do 1963.
Kinross and Western Perthshire od 1963.
19. listopada
1963.
16. listopada
1964.
Prvi Lord riznice Konzervativna Kabinet Douglas-Home [58]
 —
Bio je Grof Home kada je postao premijer, te je 23. listopada 1963. odustao od plemićke titule da bi mogao biti član zastupničkog doma.
Harold Wilson
(1916. – 1995.)
Huyton
16. listopada
1964.
19. lipnja
1970.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe (1968. – 70.)
Laburistička Prvi kabinet Wilson [59]
1964., 1966.
Socijalne reforme, uključujući legalizaciju abortusa i dekriminalizaciju homoseksualnosti, jednostrano proglašenje nezavisnosti Rodezije, prihvaćen, kasnije napušten, nacionalni ekonomski plan, devalvacija funte, osnivanje Otvorenog univerziteta (Open University), spor oko reforme sindikata In Place of Strife.
Edward Heath
(1916. – 2005.)
Bexley
19. lipnja
1970.
4. ožujka
1974.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Konzervativna Kabinet Heath [60]
1970.
Potpuni zaokret oko intervencije u industriji, pregovarao britanski pristup u Europsku Zajednicu, vrhunac nasilja u Sjevernoj Irskoj, potpisan dogovor Sunningdale, Three-Day Week, sazvani prijevremeni izbori radi pokušaja konfrontacije s rudarima štrajkačima.
Harold Wilson
(1916. – 1995.)
Huyton
4. ožujka
1974.
5. travnja
1976.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Laburistička Drugi kabinet Wilson [61]
velj.1974.*,
lis.1974.
*Blokirani parlament. Završen spor s rudarima, socijalni ugovor sa sindikatima oko ekonomije, zakon o zdravlju i sigurnosti na poslu, ponovo pregovarani uvjeti za članstvo u EZ, te je referendum 1975. potvrdio pristup, nafta u sjevernom moru, bakalarski ratovi.
James Callaghan
(1912. – 2005.)
Cardiff South East
5. travnja
1976.
4. svibnja
1979.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Laburistička Kabinet Callaghan [62][63]
 —
Zajam Međunarodnog monetarnog fonda radi podrške funti, Lib-Lab pakt, provedena devolucija na Škotsku i Wales ali referendumi su ju spriječili, prekid odnosa sa sindikatima i "zima nezadovoljstva"
Margaret Thatcher
(1925. – 2013. )
Finchley
4. svibnja
1979.
28. studenoga
1990.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Konzervativna Kabinet Thatcher [64][65]
1979., 1983., 1987.
Prva premijerka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Falklandski rat, prodaja državnih stanova stanarima (pravo na otkup), rudarski štrajk 1984.–85., privatizacija mnogih državnih industrija, smanjivanje utjecaja sindikata, pregovori o britanskom rabatu prema budžetu Europske zajednice, bombaški napad na hotel u Brightonu, kinesko-britanska zajednička deklaracija, anglo-irski sporazum, afera Westland, ukidanje Savjeta Velikog Londona, Section 28, "Poll tax", let Pan Am 103, kraj hladnog rata.
John Major
(1943.– )
Huntingdon
28. studenoga
1990.
2. svibnja
1997.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Konzervativna Kabinet Major [66][67]
1992.
Recesija početkom 1990-ih, zaljevski rat, ratifikacija ugovora iz Maastrichta i Maastrichtska pobuna, prisilni izlazak iz Europskog tečajnog mehanizma ("crna srijeda"), deklaracija u Downingu Streetu (započeo mirovni proces u Sjevernoj Irskoj), privatizacija britanskih željeznica, nacionalna lutrija, građanska povelja, rad trgovina nedjeljom, kampanja "Back to Basics", Cones Hotline, zakon o opasnim psima.
Tony Blair
(1953.– )
Sedgefield
2. svibnja
1997.
27. lipnja
2007.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Laburistička Kabinet Blair [68][69]
1997., 2001., 2005.
Predaja Hong Konga, smrt Diane, princeze od Walesa, nezavisnost Engleske banke, kontroverza Ecclestone, Belfastski sporazum, zakon o ljudskim pravima, devolucija na Škotsku i Wales, reforma doma lordova, uveden minimum plaća, NATO-vo bombardiranje SRJ, protesti radi cijene goriva, osnivanje Uprave Velikog Londona i ureda gradonačelnika Londona, epidemija slinavke 2001., rat u Afganistanu, rat u Iraku, top-up pristojbe uvedene kao sveučilišne školarine, zakon o civilnom partnerstvu, zakon o ustavnoj reformi, bombaški napadi u Londonu 2005., skandal Cash for Honours, zakon o osobnim iskaznicama.
Gordon Brown
(1951.– )
Kirkcaldy and Cowdenbeath
27. lipnja
2007.
11. svibnja
2010.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Laburistička Kabinet Brown [70]
 —
Londonske auto-bombe 2007., napad na aerodrom u Glasgowu; epidemija slinavke 2007., poplave 2007., gubitak podataka o dječjem doplatku, neprijavljene donacije Laburističkoj stranci, nacionalizacija banke Northern Rock, Lisabonski ugovor, protuteroristički zakon 2008., početna stopa poreza na dohodak (10p Tax rate), financijska kriza 2007.–2010., skandal troškova članova parlamenta, hapšenje Damiana Greena, poplave 2009., istraga o iračkom ratu.
David Cameron
(1966.– )
Witney
11. svibnja
2010.
13. srpnja
2016.
Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Konzervativna Kabinet Cameron [71]
2010., 2015.
*Blokirani parlament, predvodi koalicijsku vladu s Liberalnim Demokratima. Deepwater Horizon katastrofa, isprika za "krvavu nedjelju" ("Bloody Sunday"), hitni proračun lipnja 2010., otkrivanje podataka iz ratnih dnevnika iz rata u Afganistanu. Izvještaj Browne predlaže povećanje školarina u višem obrazovanju, Pregledom troškova i strateške obrane, smanjeno je 81 milijadu funti javnih rashoda, s glavnom namjerom smanjenja državnog proračunskog deficita
Theresa May
(1956.– )
Maidenhead
13. srpnja
2016.
24. srpnja 2019. Prvi Lord riznice
i Ministar civilne službe
Konzervativna Kabinet May
2017.
Boris Johnson
(1964.– )
Uxbridge and South Ruislip
24. srpnja
2019.
6. rujna
2022.
Prvi Lord riznice
Ministar civilne službe
Ministar unije
Konzervativna Kabinet Johnson
2019.
Liz Truss
(1975.– )
South West Norfolk
6. rujna
2022.
25. listopada
2022.
Prvi Lord riznice
Ministar civilne službe
Ministar unije
Konzervativna Kabinet Truss

Premijeri za vrijeme Charlesa III. (2022.–danas)

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime
(rođen-umro)
Naslov/Izborna jedinica
Mandat

Izbori
Druge ministarske dužnosti
tijekom mandata premijera
Politička stranka premijera Vlada Izv.
Rishi Sunak
(1980.– )
Richmond (Yorks)
25. listopada
2022.
na dužnosti Prvi Lord riznice
Ministar civilne službe
Ministar unije
Konzervativna Kabinet Sunak

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Government and Opposition roles. Parliament of the United Kingdom. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2012. Pristupljeno 25. listopada 2008.
  2. Prime minister. BBC News. British Broadcasting Corporation. 16. listopada 2008. Pristupljeno 25. listopada 2008.
  3. Glossary — Parliamentary Jargon Explained; Prime Minister. Parliament of the United Kingdom. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2008. Pristupljeno 25. listopada 2008.
  4. Hennessy 2001, str. 39–40.
  5. a b Clarke 1993, str. 266.
  6. Hennessy 2001, str. 39.
  7. a b Parties and Prime Ministers. BBC News. British Broadcasting Corporation. 19. svibnja 1998. Pristupljeno 12. listopada 2008.
  8. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s PMs through history. Telegraph.co.uk. Telegraph Media Group. London. 21. rujna 2007. Pristupljeno 16. listopada 2008.
  9. Leaders of the House; Henry Pelham. Office and Ministers. Office of the Leader of the House of Commons. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2009. Pristupljeno 16. listopada 2008.
  10. Thomas 2002, str. 66–94.
  11. Thomas 2002, str. 95–124.
  12. Thomas 2002, str. 125–147.
  13. Thomas 2002, str. 148–196.
  14. Thomas 2002, str. 197–218.
  15. Clarke 1993, str. 278–279.
  16. Clarke 1993, str. 281.
  17. Priestley 2002, str. 62.
  18. Priestley 2002, str. 65.
  19. Clarke 1993, str. 293–294.
  20. Black 2006, str. 180.
  21. Black 2006, str. 442–443.
  22. Clarke 1993, str. 294.
  23. Black 2006, str. 180–181.
  24. Longford 1998, str. 63.
  25. Longford 1998, str. 156–157.
  26. Longford 1998, str. 187.
  27. Longford 1998, str. 228–231.
  28. Longford 1998, str. 232.
  29. Longford 1998, str. 246.
  30. Longford 1998, str. 281.
  31. Longford 1998, str. 282.
  32. Longford 1998, str. 346.
  33. Longford 1998, str. 351.
  34. Longford 1998, str. 353.
  35. Longford 1998, str. 357.
  36. Longford 1998, str. 396.
  37. Longford 1998, str. 433.
  38. Hunt, William; Poole, Reginald Lane. 1907. The Political History of England. Longmans, Green and co. str. 505
  39. Longford 1998, str. 484.
  40. Longford 1998, str. 492–493.
  41. Longford 1998, str. 518–519.
  42. Longford 1998, str. 527–528.
  43. Longford 1998, str. 533–534.
  44. Rose 1983, str. 196–198.
  45. Rose 1983, str. 265.
  46. Rose 1983, str. 272.
  47. Rose 1983, str. 326.
  48. Rose 1983, str. 337.
  49. Rose 1983, str. 361.
  50. Rose 1983, str. 373–374.
  51. Rose 1983, str. 398.
  52. Hennessy 2001, str. 179.
  53. Hennessy 2001, str. 158.
  54. Hennessy 2001, str. 147.
  55. Hennessy 2001, str. 178.
  56. Hennessy 2001, str. 207.
  57. Hennessy 2001, str. 248.
  58. Hennessy 2001, str. 272.
  59. Hennessy 2001, str. 286.
  60. Hennessy 2001, str. 331.
  61. Hennessy 2001, str. 357.
  62. Hennessy 2001, str. 376.
  63. Lord Callaghan of Cardiff. The Times. Times Newspapers Ltd. London. 28. ožujka 2005. Pristupljeno 13. listopada 2008.
  64. Hennessy 2001, str. 397.
  65. Ballantyne, Aileen. 5. svibnja 1979. Crowd's long cold wait for lady of the hour. The Guardian. Guardian and Manchester Evening News Ltd. London. Pristupljeno 13. listopada 2008.
  66. Hennessy 2001, str. 437.
  67. 'John Major? Who's he?' asks Thatcher. The Independent. Newspaper Publishing PLC. 6. kolovoza 1995. Pristupljeno 13. listopada 2008.
  68. Hennessy 2001, str. 476.
  69. The Blair Years: 1997-2007. Telegraph.co.uk. Telegraph Media Group. London. 28. lipnja 2007. Pristupljeno 13. listopada 2008.
  70. Summers, Deborah; Mulholland, Hélène. 27. lipnja 2007. Brown declared prime minister. guardian.co.uk. Guardian News & Media. London. Pristupljeno 12. listopada 2008.
  71. BBC News - David Cameron is UK's new prime minister. news.bbc.co.uk. BBC. Pristupljeno 11. svibnja 2010.

Napomene

[uredi | uredi kôd]
  1. Rotten boroughs - izborni okruzi koji više nemaju dovoljnog broja birača

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]