Prijeđi na sadržaj

Vlada Nezavisne Države Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Vlada NDH

Zastava Vlade

Ustrojena: 16. travnja 1941.
Raspuštena: 8. svibnja 1945.
Predsjednik: Ante Pavelić (prvi)

Nikola Mandić (posljednji)

Dopredsjednik: Osman Kulenović (prvi)

Džafer-beg Kulenović (posljednji)

Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Vlada Nezavisne Države Hrvatske kao dio organizacije vlasti u NDH sa stanovišta međunarodnoga prava – nije bila pravno utemeljena,[1] jer Haaške konvencije[1] ne daju ovlast okupatoru[1] stvarati nova tijela vlasti. Ujedno odluke tijela vlasti nisu imale legitimitet,[1] jer nisu predstavljale izraz volje naroda.[1]

Nakon što je Slavko Kvaternik, 10. travnja 1941. godine, proglasio formiranje Nezavisne Države Hrvatske, došlo je do uspostavljanja njezinih zakonodavnih tijela. Izdan je nalog u kojem će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Dan kasnije, formirana je privremena vlada koja se zvala Hrvatsko državno vodstvo. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha.[2] Predsjednik privremene vlade bio je Mile Budak, ostali članovi bili su Mirko Puk (zamjenik predsjednika), Andrija Artuković, Branko Benzon, Jozo Dumandžić, Mladen Lorković, Ismet Muftić, Marko Veršić, Đuro Vranešić i Milovan Žanić.[2] Po dolasku hrvatskog Poglavnika Ante Pavelića u Zagreb, 16. travnja 1941. godine, došlo je do službenog formiranja Vlade Nezavisne Države Hrvatske.

Članovi Vlade

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Vlade (Ured predsjednika vlade)

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješka
1 Ante Pavelić
(1889. – 1959.)
16. travnja 1941. 2. rujna 1943. Umro u Španjolskoj.
2 Nikola Mandić
(1869. – 1945.)
2. rujna 1943. 8. svibnja 1945. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.

Podpredsjednik Vlade (Ured podpredsjednika vlade)

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Osman Kulenović
(1889. – 1947.)
16. travnja 1941. 7. studenoga 1941. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.
2 Džafer-beg Kulenović
(1891. – 1956.)
7. studenoga 1941. 8. svibnja 1945. Umro u Siriji.

Poslanik Ustaškog pokreta

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Ljudevit Šolc
(1883. – 1943.)
16. travnja 1941. 30. travnja 1943. Umro u NDH.
2 Lovro Sušić
(1891. – 1972.)
30. travnja 1943. 8. svibnja 1945. Umro u Venezueli

Državni prabilježenik / čuvar državnoga pečata (Ured državnog prabilježnika)

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Mirko Puk
(1884–1945)
11. listopada 1942. 11. listopada 1943. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.
2 Andrija Artuković
(1899. – 1988.)
11. listopada 1943. 8. svibnja 1945. Emigrirao u SAD, kasnije umro u jugoslavenskom zatvoru.

Zakonodavni povjerenik (Ured zakonodavnog povjerenika)

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Milovan Žanić
(1882. – 1946.)
16. travnja 1941. 8. svibnja 1945. Umro u kampu u Italiji.

Ministarstvo domobranstva / oružanih snaga

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Slavko Kvaternik
(1878. – 1947.)
16. travnja 1941. 4. siječnja 1943. Za vrijeme njegova mandata ministarstvo je nosilo ime Ministarstvo domobranstva.
2 Ante Pavelić
(1889. – 1959.)
4. siječnja 1943. 2. rujna 1943. Umro u Španjolskoj.
3 Miroslav Navratil
(1893. – 1947.)
2. rujna 1943. 29. siječnja 1944. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.
4 Ante Vokić
(1909. – 1945.)
29. siječnja 1944. 30. kolovoza 1944. Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
5 Nikola Steinfel
(1889. – 1945.)
30. kolovoza 1944. 8. svibnja 1945. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.

Ministarstvo vanjskih poslova

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Ante Pavelić
(1889. – 1959.)
16. travnja 1941. 9. lipnja 1941. Umro u Španjolskoj.
2 Mladen Lorković
(1909. – 1945.)
9. lipnja 1941. 23. travnja 1943. Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
3 Mile Budak
(1889. – 1945.)
23. travnja 1943. 5. studenoga 1943. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.
4 Stijepo Perić
(1896. – 1954.)
5. studenoga 1943. 28. travnja 1944. Umro u Argentini.
5 Mladen Lorković
(1909. – 1945.)
28. travnja 1944. 5. svibnja 1944. Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
6 Mehmed Alajbegović
(1889. – 1945.)
5. svibnja 1944. 8. svibnja 1945. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.

Ministarstvo unutarnjih poslova

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Andrija Artuković
(1899. – 1988.)
16. travnja 1941. 10. listopada 1942. Emigrirao u SAD, a kasnije umro u jugoslavenskom pritvoru.
2 Ante Nikšić
(1892. – 1962.)
10. listopada 1942. 29. travnja 1943. Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvenu skrb).
3 Andrija Artuković
(1899. – 1988-)
29. travnja 1943. 11. listopada 1943. Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.
4 Mladen Lorković
(1909. – 1945.)
11. listopada 1943. 30. kolovoza 1944. Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe
5 Mate Frković
(1901. – 1987.)
30. kolovoza 1944. 8. svibnja 1945. Umro u Argentini.

Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Mirko Puk
(1884. – 1945.)
16. travnja 1941. 10. listopada 1942. Izručen Jugoslaviji 1945., nakon toga njegova sudbina je nepoznata
2 Andrija Artuković
(1899. – 1988.)
10. listopada 1942. 1. travnja 1943. Emigrirao u SAD, a kasnije umro u jugoslavenskom pritvoru.
3 Jozo Dumandžić
(1900. – 1977.)
1. travnja 1943. 25. kolovoza 1943. Umro u Argentini.
4 Pavao Canki
(1892. – 1945.)
25. kolovoza 1943. 8. svibnja 1945. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.

Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Mile Budak
(1889. – 1945.)
16. travnja 1941. 2. studenog 1941. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.
2 Stjepan Ratković
(1878. – 1968.)
2. studenoga 1941. 9. listopada 1942.
3 Mile Starčević
(1904. – 1953.)
9. listopada 1942. 11. listopada 1943. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.
4 Julije Makanec
(1904. – 1945.)
11. listopada 1943. 8. svibnja 1945. Nakon rata, komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile.

Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Marijan Šimić
(1898.–????)
24. lipnja 1941. 15. listopada 1941.
2 Dragutin Toth
(1890. – 1971.)
15. listopada 1941. 9. listopada 1942. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.
3 Josip Cabas
(1900. – 1980.)
11. listopada 1943. 1. veljače 1944.
4 Vjekoslav Vrančić
(1904. – 1990.)
1. veljače 1944. 8. svibnja 1945. Umro u Argentini

Ministarstvo narodnog gospodarstva

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Lovro Sušić
(1891. – 1972.)
16. travnja 1941. 24. lipnja 1941. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.
2 Josip Balen
(1890. – 1963.)
9. listopada 1942. 12. listopada 1943. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.

Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Jozo Dumandžić
(1900. – 1977.)
24. lipnja 1941. 10. listopada 1942. Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva
2 Stjepan Hefer
(1897. – 1973.)
12. listopada 1943. 8. svibnja 1945. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.

Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Vladimir Košak
(1908. – 1947.)
24. lipnja 1941. 1. travnja 1943. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.
2 Ante Filipančić
(1887. – 1944.)
1. travanja 1943. 10. listopada 1943. Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.
3 Dragutin Toth
(1890. – 1971.)
10. listopada 1943. 8. svibnja 1945.

Ministarstvo prometa i javnih radova

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(rođen - umro)
Mandat Bilješke
1 Hilmija Bešlagić
(1899. – 1977.)
26. lipnja 1941. 11. listopada 1943. Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.
2 Ante Vokić
(1909. – 1945.)
11. listopada 1943. 30. kolovoza 1944. Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
3 Jozo Dumandžić
(1900. – 1977.)
30. kolovoza 1944. 8. svibnja 1945.

Ministarstvo šumarstva i rudarstva

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Ivica Frković
(1894. – 1980.)
16. travnja 1941. 9. listopada 1942. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.
2 Josip Balen
(1890. – 1963.)
12. listopada 1943. 8. svibnja 1945. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.

Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Jozo Dumandžić
(1900. – 1977.)
16. travnja 1941. 1. srpnja 1941.
2 Lovro Sušić
(1891. – 1972.)
1. srpnja 1941. 30. travnja 1943. Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.

Ministarstvo zdravstva

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Ivan Petrić
(1897. – 1968.)
24. lipnja 1941. 9. listopada 1942. Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.

Ministarstvo udružbe

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Jozo Dumanžić
(1900. - 1977.)
24. lipnja 1941. 9. listopada 1942. Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.

Ministarstvo zdravstva i udružbe

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Janko Tortić
(1897. – 1968.)
12. listopada 1943. 8. svibnja 1945. Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.

Ministar skrbi za postradale krajeve

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Mehmed Alajbegović
(1906. – 1947.)
11. listopada 1943. 5. svibnja 1944. Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.
2 Meho Mehičić
(1904. – 1967.)
5. svibnja 1944. 8. svibnja 1945.

Ministar za oslobođene krajeve

[uredi | uredi kôd]
# Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Mandat Bilješke
1 Edo Bulat
(1901. – 1984.)
11. listopada 1943. 20. svibnja 1944. Umro u Argentini.

Članovi Vlade u egzilu

[uredi | uredi kôd]
Portret Ime i prezime
(Rođen-Umro)
Ministarstvo
Džafer-beg Kulenović
(1891. – 1956.)
Predsjednik Vlade
Vjekoslav Vrančić
(1899. – 1988.)
Podpredsjednik Vlade
Andrija Artuković
(1899. – 1988.)
Ministar unutarnjih poslova
Petar Pejačević
(1908. – 1987.)
Ministar vanjskih poslova
Andrija Ilić
(????-????)
Ministar obrazovanja
Rafael Boban
(1907. – 1951?)
Ministar oružanih snaga
Jozo Dumandžić
(1900. – 1977.)
Ministar za telekomunikacije i poštu
Ivica Frković
(1894. – 1980.)
Ministar šumarstva i rudarstva
Stjepan Hefer
(1897. – 1973.)
Ministar bez portfelja
Himlija Bešlagić
(1899. – 1977.)
Ministar bez portfelja
Jozo Turina
(????-????)
Ministar bez portfelja

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Dizdar, Grčić, Ravlić i Stuparić. 1997. Tko je tko u NDH. Minerva, Zagreb. ISBN 953-6377-03-9CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  • Matković, Hrvoje. 2002. Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Naklada Pavičić. ISBN 953-6308-39-8
  • Tomasevich, Jozo. 2001. War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration. Stanford University Press. ISBN 0-8047-3615-4

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Neda Engelsfeld, Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća, Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, ISBN 953-6714-41-8, 2002., str. 407. i 408.
    Wikicitati »      Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.«
    (str. 407. i 408.)
  2. a b War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration, Stanford University Press, 2001., str. 55.