Palazzo Chiericati – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 14: | Red 14: | ||
| korisnik= Museo civico di Vicenza |
| korisnik= Museo civico di Vicenza |
||
| tip građevine=[[palača]] |
| tip građevine=[[palača]] |
||
| arhitektonski stil =[[renesansa]] |
| arhitektonski stil =[[renesansa]] |
||
| arhitekt =[[Andrea Palladio]] |
| arhitekt =[[Andrea Palladio]] |
||
| suradnici = |
| suradnici = |
||
| Red 22: | Red 22: | ||
| visina= |
| visina= |
||
| promjer= |
| promjer= |
||
| broj katova= |
| broj katova= P+1 |
||
| širina-stupnjevi =45 |
| širina-stupnjevi =45 |
||
| širina-minute =32 |
| širina-minute =32 |
||
| Red 35: | Red 35: | ||
== Historija i karakteristike == |
== Historija i karakteristike == |
||
| ⚫ | Naručilac Girolamo Chiericati je [[1546]]. [[Nasljedno pravo|nasljedio]] nekoliko starih [[kuća]] na [[istok|istočnom]] kraju grada, pored [[ušće|ušća]] [[Rijeka (vodotok)|riječice]] Retrone u [[Bacchiglione]]. U to vrijeme tamo se nalazila [[luka]] i ledina, koju su zvali "Piazza dell'Isola", prostor na kom se [[trgovina|trgovalo]] [[drvo (materijal)|drvom]] i [[stoka|stokom]]. Kako su bile premalene Girolamo je zamolio [[Signoria|Signoriu]] [[Vicenza|Vicenze]] da mu ustupi dodatni teren od oko četiri i pol [[metar|metra]] da može [[gradnja|podići]] [[portik]] i tako se ograditi od [[sajam]]ske buke.<ref name=mu/> |
||
| ⚫ | U [[novembar|novembru]] [[1550]]. Girolamo Chiericati je u svojoj ''Knjizi računa'' zabilježio plaćanje u korist Palladia za [[projekt]] svoje [[grad]]ske [[palača|palače]] početkom godine. Istog mjeseca Girolamo je pozvan da nadgleda [[gradnja|izgradnju]] [[lođa|lođe]] [[Paladijeva bazilika|Paladijeve bazilike]], koje je otpočelou [[maj]] [[1549]]. To nije bila slučajnost, jer je on zajedno sa [[ian Giorgio Trissino|Trissinom]], bio jedan od najgorljiviijih zagovornika davanja prestižnih javnih [[građevina]] mladim [[arhitekt]]ima, za koje se lično borio u [[Signoria|Signoriji]] [[Vicenza|Vicenze]]. Chiericati je imao puno povjeranja u mlade arhitekte, jer je uostalom i angažirao Palladija da mu [[gradnja|podigne]] [[kuća|dom]], to je napravio i njegov brat Giovanni nešto kasnije, angažiravši Palladija da mu u [[Grumolo delle Abbadesse|Vancimugliu]] izgradi [[Villa Chiericati|vilu]].<ref name=mu/> |
||
Naručilac - Girolamo Chiericati je [[1546]]. [[Nasljedno pravo|nasljedio]] nekoliko starih [[kuća]] na [[istok|istočnom]] kraju grada, pored [[ušće|ušća]] [[Rijeka (vodotok)|riječice]] ''Retrone'' u [[Bacchiglione]]. |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | U to vrijeme tamo se nalazila [[luka]] i ledina, koju su zvali "Piazza dell'Isola", prostor na kom se [[trgovina|trgovalo]] [[drvo (materijal)|drvom]] i [[stoka|stokom]]. Kako su bile premalene Girolamo je zamolio [[Signoria|Signoriu]] [[Vicenza|Vicenze]] da mu ustupi dodatni teren od oko četiri i pol [[metar|metra]] da može [[gradnja|podići]] [[portik]] i tako se ograditi od [[sajam]]ske buke.<ref name=mu/> |
||
U [[novembar|novembru]] [[1550]]. Girolamo Chiericati je u svojoj ''knjizi računa'' zabilježio plaćanje u korist Palladia za [[projekt]] svoje [[grad]]ske [[palača|palače]] početkom godine. |
|||
| ⚫ | Istog mjeseca Girolamo je pozvan da nadgleda [[gradnja|izgradnju]] [[lođa|lođe]] [[Paladijeva bazilika|Paladijeve bazilike]], koje je otpočelou [[maj]] [[1549]]. To nije bila slučajnost, jer je on zajedno sa [[ian Giorgio Trissino|Trissinom]], bio jedan od najgorljiviijih zagovornika davanja prestižnih javnih [[građevina]] mladim [[arhitekt]]ima, za koje se lično borio u [[Signoria|Signoriji]] [[Vicenza|Vicenze]]. |
||
Chiericati je imao puno povjeranja u mlade arhitekte, jer je uostalom i angažirao Palladija da mu [[gradnja|podigne]] [[kuća|dom]], to je napravio i njegov brat Giovanni nešto kasnije, angažiravši Palladija da mu u [[Grumolo delle Abbadesse|Vancimugliu]] [[gradnja|izgradi]] [[Villa Chiericati|vilu]].<ref name=mu/> |
|||
| ⚫ | |||
[[Gradnja]] je počela [[1551]]., ali je prekinuta [[1557]]. nakon [[smrt]]i Girolama, njegov [[sin]] Valerio sveo je radove na [[dekoracija|dekoraciju]] [[enterijer]]a, za što je okupio izvanredan tim [[umjetnik]]a. |
[[Gradnja]] je počela [[1551]]., ali je prekinuta [[1557]]. nakon [[smrt]]i Girolama, njegov [[sin]] Valerio sveo je radove na [[dekoracija|dekoraciju]] [[enterijer]]a, za što je okupio izvanredan tim [[umjetnik]]a. |
||
Tako je više od jednog [[vijek]]a |
Tako je više od jednog [[vijek]]a Palazzo Chiericati ostao nedovršen, veličanstven ali ne i kompletiran, to se vidi iz onovremenih [[dokument|dokumenata]] i kazivanja putnika namjernika, dovršen je tek krajem [[17. vijek]]a, onako kako je trebala biti prema [[projekt]]u kaji je objavljen u [[I quattro libri dell'architettura|Quattro Libri]].<ref name=mu/> |
||
Postoji nekoliko [[Andrea Palladio|Palladijevih]] [[crtež]]a pomoću kojih je moguće rekonstruirati [[evolucija|evoluciju]] [[projekt]]a, od prvog rješenja u kojem [[portik]] strši sam u centru [[fasada|fasade]] (kasnije je mu je docrtao [[timpanon]], sličan onom koji je kasnije napravio na [[Villa Cornaro|Villi Cornaro]]) sve do današnjeg rješenja. |
Postoji nekoliko [[Andrea Palladio|Palladijevih]] [[crtež]]a pomoću kojih je moguće rekonstruirati [[evolucija|evoluciju]] [[projekt]]a, od prvog rješenja u kojem [[portik]] strši sam u centru [[fasada|fasade]] (kasnije je mu je docrtao [[timpanon]], sličan onom koji je kasnije napravio na [[Villa Cornaro|Villi Cornaro]]) sve do današnjeg rješenja. [[Projekt]]iranje mu je bilo uvjetovano uskim terenom gradilišta, centralni [[atrijum|atrij]] okružio je sa dva krila sa po tri [[prostorija|prostorije]]. Sa stražnje [[lođa|lođe]] podigao je dva monumentalna [[spirala|spiralna]] [[stepenice|stepeništa]] (to je kasnije iskoristio kod [[Vila (građevina)|vila]] [[Villa Pisani (Montagnana)|Pisani]] i [[Villa Cornaro|Cornaro]]).<ref name=mu/> |
||
[[Projekt]]iranje mu je bilo uvjetovano uskim terenom gradilišta, centralni [[atrijum|atrij]] okružio je sa dva krila sa po tri [[prostorija|prostorije]]. Sa stražnje [[lođa|lođe]] podigao je dva monumentalna [[spirala|spiralna]] [[stepenice|stepeništa]] (to je kasnije iskoristio kod [[Vila (građevina)|vila]] [[Villa Pisani (Montagnana)|Pisani]] i [[Villa Cornaro|Cornaro]]).<ref name=mu/> |
|||
Kako bi [[palača|palaču]] učinio monumentalnijom, i da je zaštiti od čestih [[poplava]] (i [[stoka|stoke]] koja se prodavala ispred zgrade u [[sajam|sajmene]] dane), Palladio je podigao na podij, sa [[stepenice|stepeništem]] u centru, rješenje koje je preuzeo iz [[grčki hram|grčkih hramova]].<ref name=mu/> |
Kako bi [[palača|palaču]] učinio monumentalnijom, i da je zaštiti od čestih [[poplava]] (i [[stoka|stoke]] koja se prodavala ispred zgrade u [[sajam|sajmene]] dane), Palladio je podigao na podij, sa [[stepenice|stepeništem]] u centru, rješenje koje je preuzeo iz [[grčki hram|grčkih hramova]].<ref name=mu/> |
||
[[Paladijeva bazilika]] i Palazzo Chiericati predstavljaju [[Andrea Palladio|Paladijev]] definitivni prijelaz iz [[Eklekticizam|eklekticizma]] ranih godina u punu [[arhitekt]]onsku zrelost i stvaranje vlastitog |
[[Paladijeva bazilika]] i Palazzo Chiericati predstavljaju [[Andrea Palladio|Paladijev]] definitivni prijelaz iz [[Eklekticizam|eklekticizma]] ranih godina u punu [[arhitekt]]onsku zrelost i stvaranje vlastitog [[stil]]a.<ref name=mu>{{cite web |
||
[[stil]]a.<ref name=mu>{{cite web |
|||
|url=http://mediateca.palladiomuseum.org/palladio/opera.php?id=17 |
|url=http://mediateca.palladiomuseum.org/palladio/opera.php?id=17 |
||
|title= ''Palazzo Chiericati, Vicenza'' |
|title= ''Palazzo Chiericati, Vicenza'' |
||
|publisher =Palladio museum |
|publisher =Palladio museum |
||
|language = talijanski |
|language = talijanski |
||
|accessdate =12. 2. 2019}}</ref> |
|accessdate =12. 2. 2019}}</ref> Danas je [[palača]] dom Gradskog [[muzej]]a [[Vicenza|Vicenze]]. |
||
| ⚫ | |||
Danas je [[palača]] dom Gradskog [[muzej]]a [[Vicenza|Vicenze]]. |
|||
| ⚫ | |||
|url=http://whc.unesco.org/en/list/712bis-024 |
|url=http://whc.unesco.org/en/list/712bis-024 |
||
|title= ''City of Vicenza and the Palladian Palazzos of the Veneto'' |
|title= ''City of Vicenza and the Palladian Palazzos of the Veneto'' |
||
|publisher =UNESCO |
|publisher =UNESCO |
||
|language = engleski |
|language = engleski |
||
|accessdate =12. 2. 2019}}</ref> |
|accessdate =12. 2. 2019}}</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
== Vanjske veze== |
== Vanjske veze== |
||
{{Commonscat|Palazzo Chiericati (Vicenza)}} |
{{Commonscat|Palazzo Chiericati (Vicenza)}} |
||
* [https://www.museicivicivicenza.it/it/mcp/ ''Palazzo Chiericati'' (na portalu Museo civico di Palazzo Chiericati)] {{it icon}} |
* [https://www.museicivicivicenza.it/it/mcp/ ''Palazzo Chiericati'' (na portalu Museo civico di Palazzo Chiericati)] {{it icon}} |
||
* [http://mediateca.palladiomuseum.org/palladio/opera.php?id=17 ''Palazzo Chiericati, Vicenza'' (na portalu Palladio museum)] {{it icon}} |
* [http://mediateca.palladiomuseum.org/palladio/opera.php?id=17 ''Palazzo Chiericati, Vicenza'' (na portalu Palladio museum)] {{it icon}} |
||
{{Andrea Palladio}} |
{{Andrea Palladio}} |
||
{{Svjetska baština u Italiji}} |
|||
{{Normativna kontrola}} |
|||
[[Kategorija:Palače u Vicenzi|Chiericati]] |
|||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Renesansne građevine u Italiji]] |
|||
[[Kategorija:Paladijeve građevine]] |
[[Kategorija:Paladijeve građevine]] |
||
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] |
||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Vicenza]] |
|||
Verzija od 11. jula 2019. u 14:59
.jpg) | |
| Mjesto | Vicenza (Piazza Matteotti 37/39) |
| Država |  Italija
|
| Vrijeme gradnje | 1551.-1557. (finalizirana krajem 17. vijeka |
| Naručitelj | Girolamo Chiericati |
| Korisnik | Museo civico di Vicenza |
| Tip građevine | palača |
| Arhitektonski stil | renesansa |
| Arhitekti i izvođači radova | |
| Arhitekt | Andrea Palladio |
| Tehnički podaci | |
| Broj katova | P+1 |
| Koordinate: 45°32′N 11°32′E / 45.533°N 11.533°E | |
Palazzo Chiericati je renesansna palača u Sjevernoj Italiji (Provincija Vicenza) u centru - Vicenze, koju je projektirao Andrea Palladio.[1]
Historija i karakteristike
Naručilac Girolamo Chiericati je 1546. nasljedio nekoliko starih kuća na istočnom kraju grada, pored ušća riječice Retrone u Bacchiglione. U to vrijeme tamo se nalazila luka i ledina, koju su zvali "Piazza dell'Isola", prostor na kom se trgovalo drvom i stokom. Kako su bile premalene Girolamo je zamolio Signoriu Vicenze da mu ustupi dodatni teren od oko četiri i pol metra da može podići portik i tako se ograditi od sajamske buke.[1]
U novembru 1550. Girolamo Chiericati je u svojoj Knjizi računa zabilježio plaćanje u korist Palladia za projekt svoje gradske palače početkom godine. Istog mjeseca Girolamo je pozvan da nadgleda izgradnju lođe Paladijeve bazilike, koje je otpočelou maj 1549. To nije bila slučajnost, jer je on zajedno sa Trissinom, bio jedan od najgorljiviijih zagovornika davanja prestižnih javnih građevina mladim arhitektima, za koje se lično borio u Signoriji Vicenze. Chiericati je imao puno povjeranja u mlade arhitekte, jer je uostalom i angažirao Palladija da mu podigne dom, to je napravio i njegov brat Giovanni nešto kasnije, angažiravši Palladija da mu u Vancimugliu izgradi vilu.[1]
_pag_II_008.jpg)
Gradnja je počela 1551., ali je prekinuta 1557. nakon smrti Girolama, njegov sin Valerio sveo je radove na dekoraciju enterijera, za što je okupio izvanredan tim umjetnika. Tako je više od jednog vijeka Palazzo Chiericati ostao nedovršen, veličanstven ali ne i kompletiran, to se vidi iz onovremenih dokumenata i kazivanja putnika namjernika, dovršen je tek krajem 17. vijeka, onako kako je trebala biti prema projektu kaji je objavljen u Quattro Libri.[1]
Postoji nekoliko Palladijevih crteža pomoću kojih je moguće rekonstruirati evoluciju projekta, od prvog rješenja u kojem portik strši sam u centru fasade (kasnije je mu je docrtao timpanon, sličan onom koji je kasnije napravio na Villi Cornaro) sve do današnjeg rješenja. Projektiranje mu je bilo uvjetovano uskim terenom gradilišta, centralni atrij okružio je sa dva krila sa po tri prostorije. Sa stražnje lođe podigao je dva monumentalna spiralna stepeništa (to je kasnije iskoristio kod vila Pisani i Cornaro).[1]
Kako bi palaču učinio monumentalnijom, i da je zaštiti od čestih poplava (i stoke koja se prodavala ispred zgrade u sajmene dane), Palladio je podigao na podij, sa stepeništem u centru, rješenje koje je preuzeo iz grčkih hramova.[1]
Paladijeva bazilika i Palazzo Chiericati predstavljaju Paladijev definitivni prijelaz iz eklekticizma ranih godina u punu arhitektonsku zrelost i stvaranje vlastitog stila.[1] Danas je palača dom Gradskog muzeja Vicenze.
Palazzo Chiericati je 1994. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedan od objekata lokaliteta Historijski centar Vicenze i Palladijeve vile.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Palazzo Chiericati, Vicenza” (talijanski). Palladio museum. Pristupljeno 12. 2. 2019.
- ↑ „City of Vicenza and the Palladian Palazzos of the Veneto” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 12. 2. 2019.
Vanjske veze
- Palazzo Chiericati (na portalu Museo civico di Palazzo Chiericati) (it)
- Palazzo Chiericati, Vicenza (na portalu Palladio museum) (it)
