Prijeđi na sadržaj

Izmael

Izvor: Wikipedija
Giovanni Francesco Barbieri, Abraham odbacuje Hagaru i Ismaela (1657)

Izmael po Bibliji sin Abrama i Sare, praotac tzv. Izmaelićana (Arabljana), naziv kojim se nazivaju i severni Arabljani.[1]

U južnoslovenskim jezicima taj biblijski lik se javlja pod oblicima Izmael (slovenska varijanta), Jišmael (hrvatska), Ismailo (srpska), Ismail (bugarska i makedonska). Ime nam dolazi preko grčkog oblika Ισμαήλ iz izvornog Jišma'el (jevr. יִשְׁמָעֵאל‎) što vjerojatno znači »Bog sluša«, vezano za Božje obećanje Abramu. Isti lik ima ključnu ulogu u islamskoj tradiciji i zove se Ismāʿīl (arap. إسماعيل‎).

U biblijskoj tradiciji

[uredi | uredi kod]

Lik Izmaela pojavljuje se u starozavjetnoj knjizi Postanka.

Izmael je sin Abrahama i robinje Hagare, rođen iz spoja koji je prema patrijarhalnom običaju odlučila Sara, koja nije bila plodna. Zatim trudna Hagar je prezirala Saru i zbog svog bijesa udaljena je jedno vrijeme u tzv. Sursku pustinju.[α 1] Knjiga Postanka piše kako je Abraham nadjenio sina imenom koji mu je predložio anđeo i da je Bog obećao Hagari rođenje sina.[2]

Izmael sa povezom na očima tijekom Abrahamovog prinošenja žrtve.

Kada je napunio trinaest godina, Abraham je ga obrezao i naredio obrezivanje muškaraca u cijeloj porodici. No, zatim Bog je iznenada obećao sina i Sari te nakon rođenja Isaka, kojeg je pratio novi gnjev Sare i sukob između žena, Abraham je nerado morao udaljiti Hagaru i sina Izmaela u pustinju. Njih dvoje je Bog spasio, te će se Izmael nastaniti u pustinji Faran[α 2], oženiti Egipćanku i postati otac od dvanaestero djece, koja će dati ime dvanaestero plemena: Nebajot (נְבָיוֹת), Kedar (קֵדָר), Adbe'el (אַדְבְּאֵל), Mibsam (מִבְשָֽׂם), Mišma (מִשְׁמָע), Duma (דוּמָה), Masa (מַשָּֽׂא), Hadad (חֲדַד), Tema (תֵימָא), Jetur (יְטוּר), Nafiš (נָפִישׁ), Kedema (קֵדְמָה).[3]

Konačno Izmael je prisustvovao na Abrahomovom sprovodu zajedno sa polubratom Izakom, te je umro u dobi od 137 godina.[4]

Dvanaest navedenih izmaelskih plemena proširilo je se na područje između današnjeg Hidžaza, Jordana i stepa sirijske pustinje. Najvažniji izmaelski sljedbenici bili su Nabatejci, ako je zaista njihov praotac bio Izmaelov prvorođenac Nabajot.

U islamu

[uredi | uredi kod]

U islamu Ismail (arap: إسماعيل, Ismāʿīl) je Ibrahimov (Abrahamov) prvorođenac kojeg je rodila Hatidža (arap. هَاجَر Hažar), i koji je izabrani prorok i Božiji glasnik. Njegovo ime se spominje dvanaest puta u Kuranu, uglavnom na listama o drugim prorocima. Prema islamskoj tradiciji, bio je to Izmael koga je Abraham želio prinijeti kao žrtvu Bogu, a ne kako to Biblija opisuje, Sarin sin Izak.

I judaizam i islam smatraju da je Izmael praotac Arapa.[5] Prema islamskoj tradiciji prorok Muhamed je Izmaelov potomak preko njegovog sina Kedara.[6]

Kaže se da su Abraham i Izmael postavili temelje za Kabu i Meku koje je prvobitno sagradio Adam.[7][8]

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. Šūr je vjerojatno bio dio arapske pustinje, na sjeveroistočnoj granici Egipta, negdje prema dolini koja se danas naziva Wadi Tumilat (وادي طميلات).
  2. Wadi Feiran (وادي فيران) : 28°43′07.21″N33°37′12.68″E.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. (en) „Ishmael son of Abraham”. Britannica. Pristupljeno 15. 9. 2023. 
  2. Post, 16: 7-16.
  3. Post, 25: 12–18.
  4. Post, 25: 17.
  5. (en) Fredrick E. Greenspahn, Encyclopedia of Religion, Ishmael, s. 4551-4552
  6. (en) „Ishmael”. Jewish Encyclopedia. Pristupljeno 15. 9. 2023. 
  7. (en) „Ishmael”. Encyclopaedia of the Qurʾān. Pristupljeno 15. 9. 2023. 
  8. Al-Azraqi, Akhbar Makkah, tom 1, str. 58-66.

Bibliografija

[uredi | uredi kod]

Primarna literatura

[uredi | uredi kod]

Sekundarna literatura

[uredi | uredi kod]
  • (en) „Ishmael”. Jewish Encyclopedia. Pristupljeno 15. 9. 2023. 
  • (en) „Ishmael”. Encyclopaedia of the Qurʾān. Pristupljeno 15. 9. 2023. 
  • (en) Netzer, Amnon (1997). „EBRĀHĪM”. Encyclopædia Iranica. Pristupljeno 15. 9. 2023.