Perućko jezero
| Perućko jezero | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Položaj | Brana na Cetini |
| Države | Hrvatska |
| Koordinate | |
| Hidrografija | |
| Površina | cca 15 km² |
| Volumen | 0,541 km³ |
| Dubina | 65 m |
„Peruća” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Peruća (razvrstavanje).Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima vrši uglavnom akumuliranje vodene mase a u vrijeme ljeta ispuštanje vode). Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).
Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima a od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata ali i mnogi mostovi. Na tom zemljištu država je izvršila nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja. Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.
Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu i to za vrijeme najvećeg vodostaja ikad izmjerenog, no zbog specifične izgradnje (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.
Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Jezero je poznato i po tome što na njemu zbog izvsnih uvjeta pripreme vrše hrvatski veslači reprezentativci među kojima su osvajači i olimpjiskih i svjetskih medalja.
Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti nikada kao tada.[1]
