Prijeđi na sadržaj

Piazza Venezia

Izvor: Wikipedija
Piazza Venezia
Pogled na trg sa spomenikom
Pogled na trg sa spomenikom
Pogled na trg sa spomenikom
Mjesto Rim
Država  Italija
Tip građevine trg
Koordinate: 41°53′47″N 12°28′57″E / 41.8964°N 12.4825°E / 41.8964; 12.4825
Piazza Venezia na mapi Rima
Piazza Venezia
Piazza Venezia

Piazza Venezia je veliki trg smješten u srcu Rima, ispod Kapitola i nedaleko Trajanovog foruma. Za razliku od puno mirnijih i ugodnijih rimskih trgova kao što su Piazza del Popolo ili Piazza Navona, na Piazzi Venezia odvija se kaotičan promet.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Najveći objekt koji dominira trgom je Vittoriano, spomenik posvećen Vittoriu Emanuelu II, prvom kralju Kraljevine Italije. Taj pretenciozni spomenik od bijelog mramora ukopan je u Kapitolsko brdo početkom 20. vijeka.[1] Zbog Vittoriana su srušene brojne historijske građevine, uključujući i samostan na brdu, a jedna (Palazzetto Venezia) premještena kako ne bi smetala pogledu na spomenik s ulice Via del Corso.[1]

Pogled na spomenik Vittoriu Emanuelu II

Gradnja Vittoriana od samog početka 1885. imala je brojne kritičare, koji se nisu slagali da se historicistička građevina ubaci u antički kvart, pa su joj i dali pogrdna imena svadbena torta ili pisaća mašina.[2]

Vittoriano kog zovu i Oltar domovine (Altare della Patria), podignut je od 1885. do 1935. godine, ali je najveći dio dovršen 1911. za 50. godišnjicu Ujedinjenja Italije.[3] Ispod Vittoriana je 1921. podignut Spomenik neznanom junaku,[3] posvećen svim neznanim talijanskim vojnicima palim u Prvom svjetskom ratu.[2]

Palazzo Venezia

[uredi | uredi kod]

Na lijevoj strani trga leži Palazzo Venezia palača po kojoj je trg dobio ime. Ona je sagrađena između 1455. i 1464. za venecijanskog kardinala Pietra Barba, koji je postao papa Pavao II. To je jedna od najstarijih civilnih renesansnih zgrada u Rimu,[1] iz koje je papa promatrao temperamentne "barberije", male robusne konje iz Sjeverne Afrike kako galopiraju po Via del Corso.[2]

Palača je služila kao papinska rezidencija sve dok je papa Pio IV. (15591565) nije poklonio Mletačkoj Republici, koja je odtad u njoj imala svoju ambasadu.[1] Od 1916. Palazzo Venezia je vlasništvo Kraljevine Italije. Benito Mussolini koristio je palaču za sjedište svoje Fašističke partije, pa je sa njenog balkona često držao govore Rimljanima.[1] Palača je danas dom Muzeja Palazzo Venezia koji ima historijsku kolekciju kojekakvih predmeta primijenjene umjetnosti od tapiserija, keramike, skulptura, oklopa, odjela do renesansnih slika.[1]

Palazzo Generali

[uredi | uredi kod]

Direktno preko puta Palazzo Venezia leži Palazzo Generali, sagrađen između 1906. i 1911. kao vjerna kopija Palazzo Venezia, na mjestu gdje su do 1900. ležale dvije palače koje su tad srušene da bi se trg mogao proširiti.[1]

Palazzo Bonaparte

[uredi | uredi kod]

Desno od Palazzo Venezia leži Palazzo Bonaparte koja je ime dobila po Mariji Letiziji Bonaparte, majci francuskog cara Napoleona I. Nakon Napoleonovog sloma papa Pio VII. odobrio joj je azil na tlu Papinske Države, pa je u toj palači iz 18. vijeka živjela do svoje smrti 1836. godine.[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Piazza Venezia (engleski). Civitatis Tours. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-26. Pristupljeno 26. 2. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Piazza Venezia (engleski). Turismo Roma. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-23. Pristupljeno 26. 2. 2018. 
  3. 3,0 3,1 Piazza Venezia (hrvatski). Putovnica.net. Pristupljeno 26. 2. 2018. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]