Prijeđi na sadržaj

Raštrakuta

Izvor: Wikipedija
ರಾಷ್ಟ್ರಕೂಟ
Raštrakute od Manjakete
Carstvo
(vazal Badami Čalukja do 753)
?
753–982 ?
Položaj Raštrakuta
Položaj Raštrakuta
  Raspon Carstva Raštrakuta 800 - 915
Glavni grad Manyakheta
Jezik/ci Kannada
sanskrit
Religija hinduizam
džainizam
budizam
Vlast Monarhija
Maharadža
 - 735–756 Dantidurga
 - 973–982 Indra IV
Historija
 - najraniji zapisi o Raštrakutama 753
 - Uspostava
 - Prestanak

Carstvo Rashtrakuta (kannada: ರಾಷ್ಟ್ರಕೂಟ) je naziv za državu, odnosno vladarsku dinastiju koja je upravljala velikim dijelovima Indijskog podkontinenta između 8. i 10. vijeka. Natpisi sugeriraju kako su se Raštrakute smatrali potomcima Satyakija, Yadava koje spominju Purane.[1][2] Najstariji Raštrakuta natpis je darovnica na bakrenoj ploči koja spominje njihovu vladavinu iz Manpura u oblasti Malwa suvremenog Madhya Pradesha. Ostali klanovi Raštrakuta iz istog perioda su spominjani u natpisima kraljeva Achalapur (suvremeni Elichpur u Maharashtri) i vladari Kannaujja; mada o tome postoje određene kontroveze.

Klan koji je vladao iz Elichpura bio je vazal Badami Čalukja te je za vrijeme vladavine Dantidurge, zbacio Čalukja vladara Kirtivarmana II i počeo graditi vlastito carstvo sa središtem u oblasti Gulbarga u suvremenoj Karnataki. Taj klan se kasnije zvao Raštrakute iz Manijakete, a na vlast je došao u Južnoj Indiji 753. Istovremeno su dinastija Pala iz Bengala i dinastija Prathihara iz Malwe jačale u istočnoj i sjeverozapadnoj Indiji. Arapski spis Silsilatuttavarikh (851) navodi Raštrakute kao jedno od četiri glavna carstva svijeta.[3]

Period između 8. i 10. vijeka je svjedočio trojnoj borbi za resurse bogate Gangeskih ravnica, pri čemu je svako od tri carstva uspjelo na nakratko pripojiti Kannauj. Raštrakute iz Manijakete su na svom vrhuncu vladali velikim carstvom od rijeke Ganges iz doaba Yamune na sjeveru do Rta Comorin na jugu, što je doprinijelo razvoju arhitekture i značajnim književnim dostignućima. Rani kraljevi dinastije su bili hindusi, a na kasnije je uticao džainizam.

Za vrijeme njihove vladavine su džainistički matematičari i učenjaci stvorili značajna djela na kannada jeziku i sanskrit. Najpoznatiji kralj dinastije je bio Amoghavarsha I koji je napisao Kavirajamarga, epohalno djelo kannada književnosti. Arhitektura je bila u dravidskom stilu, a najznačajniji primjer je Hram Kailasanath u Ellori. Također su poznate i Elephanta spilje u današnjoj Maharashtri kao i hram Kashivishvanatha i džainistički hram Narayana u Pattadakalu (moderna Karnataka) - svi kasnije proglašeni za UNESCO-ve lokalitete Svjetske baštine.

Carstvo Raštrakuta se raspalo u 10. vijeku, a najveći dio njenog teritorija su zauzele Zapadne Čalukje.

Kitica iz djela Kavirajamarga u 9. vijeku, koja hvali narod zbog književnih vještina

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Yadav, J. N. Singh (1992). Yadavas through the ages, from ancient period to date. Sharada Pub. House. ISBN 9788185616032. Pristupljeno 16. 8. 2011. 
  2. Yadavas through the ages, from ancient period to date, Volume 2-page-54
  3. Reu (1933), p39

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]