Sveučilište u Rijeci
| Sveučilište u Rijeci | |
|---|---|
| lat. Universitas Studiorum Fluminensis | |
 Logo sveučilišta | |
 Rektorat Sveučilišta u Rijeci | |
| Historija | |
| Osnivanje | 17. 5. 1973. |
| Generalno | |
| Vrsta | javno |
| Fakulteti | 11 |
| Administracija | |
| Rektor | Snježana Prijić-Samaržija |
| Admin. osoblje | 927 |
| Studenti | |
| Broj studenata | 17.308 |
| Udruženja | AUE |
| Lokacija | |
| Sjedište – grad – pokrajina – država | Trg braće Mažuranića Rijeka Primorsko-goranska županija  Hrvatska |
| Koordinate | |
| Službene stranice | |
| www.uniri.hr | |
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je 17. svibnja 1973. godine čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci čiji se početak datira u 1632. godinu kada se na Isusovačkom kolegiju počela predavati moralna teologija. Prvi plod djelovanja isusovaca u Rijeci nastao je 23. studenoga 1627. kada počinje s radom Isusovačka gimnazija. Iste je godine osnovana i vlastita knjižnica čiju tradiciju danas nastavlja Sveučilišna knjižnica u Rijeci, o čemu svjedoči najstariji ekslibris knjižnice Kolegija.[1]
Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Filozofski fakultet otvoren je 1726. kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od 1632. godine održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito. Od 1773. do 1780. godine u Rijeci djeluje javna Kraljevska akademija.
Moderno sveučilište u Rijeci razvija se poslije Drugoga svjetskog rata, posebice nakon reformi Stipe Šuvara. Prva pomorska škola na istočnoj obali Jadranskoga mora osnovana je u Bakru 1849., a neznatno kasnije i pomorske škole u Malom Lošinju, Dubrovniku, Zadru i Splitu. Viša pomorska škola osnovana je 1949.,[2] a Pomorski fakultet 1978. godine. Viša pomorska škola u Rijeci je tek republičkim Zakonom o višim pomorskim školama iz 1959. stavljena pod nadzor NR Hrvatske; do tad je bila pod izravnim saveznim nadzorom.
Sveučilište u Rijeci trenutačno čini devet fakulteta, jedna umjetnička akademija, tri sveučilišna odjela, sveučilišna knjižnica i studentski centar.
Sastavnice Sveučilišta u Rijeci su:
- Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci
- Ekonomski fakultet u Rijeci
- Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji
- Filozofski fakultet u Rijeci
- Građevinski fakultet u Rijeci
- Medicinski fakultet u Rijeci
- Odjel za biotehnologiju
- Odjel za fiziku
- Odjel za informatiku
- Odjel za matematiku
- Pomorski fakultet u Rijeci
- Pravni fakultet u Rijeci
- Tehnički fakultet u Rijeci
- Učiteljski fakultet u Rijeci
- Područni studij Učiteljskog fakulteta u Gospiću
Centri i zajedničke službe:
- Centar za studije
- Centar za napredno računanje i modeliranje
- Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije
- Centar za učenje i poučavanje
- Sveučilišni savjetovališni centar
- Služba zaštite na radu
- Zorislav Sapunar (1973–1976)
- Zoran Kompanjet (1976–1978)
- Josip Deželjin (1978–1980)
- Slobodan Marin (1980–1984)
- Predrag Stanković (1984–1986)
- Mirko Krpan (1986–1989)
- Petar Šarčević (1989–1991)
- Elso Kuljanić (1991–1993)
- Katica Ivanišević (1993–1998)
- Danilo Pavešić (1998–1999)
- Josip Brnić (1999–2000)
- Daniel Rukavina (2000–2009)
- Pero Lučin (2009–2017)
- Snježana Prijić-Samaržija (od 2017)
- Lenac, Zdravko. (gl. ur.) Sveučilište u Rijeci, 4. izd., Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009., ISBN 978-953-96970-6-6
- Mrežne stranice Sveučilišta u Rijeci
- Online smotra Sveučilišta u Rijeci Arhivirano 2013-01-15 na Wayback Machine-u
| Javna sveučilišta |  | |
|---|---|---|
| Privatna sveučilišta | ||
